Samoanaliza - Elektrotehnički fakultet Osijek

Samoanaliza - Elektrotehnički fakultet Osijek

Samoanaliza
Elektrotehničkog fakulteta Osijek
Samoanalizu Elektrotehničkog fakulteta Osijek izradili su:
Prof. dr. sc. Radoslav Galid, dekan
Prof. dr. sc. Damir Šljivac, (koordinator) prodekan za nastavu
Prof. dr. sc. Goran Martinovid,prodekan za znanost
Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, prodekan za razvoj
Prof. dr. sc. Tomislav Mrčela, prodekan za stručni studij
Doc. dr. sc. Kruno Miličevid, pomodnik dekana za nastavu
Mirica Kneževid, dipl. iur., tajnica fakulteta
Narcisa Vrbešid-Ravlid, mag. iur., pomodnica tajnice fakulteta
Stjepan Čalid, dipl. oecc., voditelj ureda računovodstveno-financijskih poslova
Spomenka Beck, voditeljica studentske referade
Marko Šimid, student
Zdravka Vranješ, prof., lektura
Ivanka Ferčec, prof., prijevod
Yvonne Liermann-Zeljak, prof., prijevod
Martina Šuto, prof., prijevod
Davor Vrandečid, ing., prijelom
Samoanaliza Elektrotehničkog fakulteta Osijek donesena je na sjednici Fakultetskog vijeda dana 12.
siječnja 2012. godine
1
Naziv vrednovanoga visokog učilišta: Elektrotehnički fakultet Osijek
Naziv sveučilišta u čijem se sastavu nalazi vrednovano visoko učilište: Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku
Godina osnutka: 1992.
Adresa: Kneza Trpimira 2b, Osijek
Telefon: 031 224 600
Fax: 031 224 605
Internetska adresa: www.etfos.hr
Elektronička pošta: [email protected], [email protected]
Zvanje, ime i prezime čelnika visokog učilišta:
redoviti profesor u trajnom zvanju, dr. sc. Radoslav Galid
Naziv banke i broj računa preko kojeg visoko učilište posluje:
Hrvatska poštanska banka, 2390001-1100016777
2
1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete
a) Navedite kratak opis razvoja vašega visokog učilišta i bitne događaje u posljednjih 10
godina (organizacijske promjene, preseljenja, bitne probleme u radu).
Visokoškolska nastava iz područja elektrotehnike u Osijeku utemeljena je 1978. godine kao tredi
studij ovoga smjera u Republici Hrvatskoj inicijativom Sveučilišta u Osijeku tijekom 1977. i 1978.
godine uz suradnju gospodarstva grada Osijeka te gravitirajudih opdina slavonsko-baranjske regije.
Učilište je utemeljeno s ciljem da organiziranjem dvoipolgodišnjeg studija omogudi uvjete za
poboljšanje strukture tehničkih kadrova u gospodarstvu i javnom sektoru ovoga dijela Republike, gdje
su evidentno nedostajali stručnjaci iz područja elektrotehnike, a osobito značajno zbog činjenice da je
područje slavonsko-baranjske regije bilo u trajnom zaostajanju za razvojem Hrvatske u pogledu stope
rasta, društvenog proizvoda po stanovniku, strukture društvenog proizvoda po sektorima djelatnosti i
drugim pokazateljima.
Nastava na učilištu započela je akademske 1978./79. organizirana interfakultetski u uvjetima
nedovoljnog učioničkog i laboratorijskog prostora u Društvenom domu OLT-a, „Elektroslavoniji“
(pogon na Zelenom Polju) te na Pravnom fakultetu u Osijeku. Uz profesore sa zagrebačkih i osječkih
fakulteta nastavu su izvodili i predavači inženjeri iz osječkih industrijskih poduzeda. Godine 1979. na
studiju je ved zaposleno šest nastavnika u stalnom radnom odnosu. U narednim godinama Studij
nabavlja laboratorijsku opremu, nastava se održava u zasebnom dijelu zgrade Elektrometalskog
školskog centra, zapošljavaju se novi znanstveni djelatnici te početkom 1981. godine studij
organizacijski djeluje kao OOUR u okviru Elektrometalskog školskog centra u Osijeku. Te godine
učilište stječe i status samostalne visokoškolske ustanove.
Godine 1986. studij elektrostrojarstva ispunjava uvjete za rad prema Zakonu o usmjerenom
obrazovanju kao znanstveno-nastavna organizacija za izvođenje programa usmjerenog obrazovanja
za organiziranje i izvođenje programa usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestog
stupnja za profil inženjer elektrotehnike, smjer elektrostrojarstvo. Godine 1987. studij je upisan u
registar znanstvenoistraživačkih organizacija.
Iako je postojalo veliko zanimanje za Studij elektrotehnike u Osijeku (na prvu godinu studija
1987./1988. upisano je 160 studenata), za osiguravanje potrebnog nastavnog prostora nije bilo
razumijevanja, Materijalno stanje na studiju te statusni problemi krajem 1987. godine ugrozili su
opstanak učilišta. Izborom novog direktora studija dr. Radoslava Galida (koji prelazi s Građevinskog
fakulteta Osijek) 1988. godine započet je novi ciklus na ovoj visokoškolskoj ustanovi. Iste godine
Studij elektrostrojarstva mijenja ime u Studij elektrotehnike te s novim programom počinje
obrazovati inženjere elektrotehnike i elektronike, postupno napuštajudi program smjera
elektrostrojarstvo.
Te 1988. na učilištu je u stalnom radnom odnosu 6 doktora i 13 magistara znanosti te 10 diplomiranih
inženjera elektrotehnike, a do 1990. na Studiju elektrotehnike zapošljava se značajan broj
znanstvenika i mladih asistenata.
Godine 1989. u Hrvatskoj je usvojen zajednički nastavni plan i program iz područja elektrotehnike za
obrazovanje inženjera VI/1 stupnja sa smjerovima: Elektrotehnika i Elektronika, koji se po rješenju
3
Ministarstva prosvjete primjenjuje i u Osijeku (do 2002./2003. godine). U isto vrijeme, zbog važnosti i
potreba za elektrotehničkim kadrom u ovom dijelu Hrvatske, a uz podršku Sveučilišta i gospodarstva
regije, započete su pripreme za prerastanje Studija elektrotehnike u fakultet s četverogodišnjim
nastavnim programom, za profil diplomirani inženjer elektrotehnike.
Tijekom razdoblja 1988.-1990. nakon niza rasprava, analiza i elaborata te uz značajnu potporu
istaknutih znanstvenika, stručnjaka i dužnosnika doneseno je i usvojeno više važnih odluka uz
podršku Sveučilišta, da bi konačno 24. travnja 1990. g. Republički komitet za prosvjetu, kulturu,
fizičku i tehničku kulturu donio rješenje kojim se odobrava Studiju elektrotehnike Osijek da u okviru
svoje djelatnosti organizira i izvede program usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme
sedmog (VII/1) stupnja obrazovnog profila diplomirani inženjer elektrotehnike s usmjerenjem na
elektroenergetiku počev od akademske godine 1990./1991.
Te godine Studij elektrotehnike prerasta u Elektrotehnički fakultet koji na prvu godinu studija upisuje
50 studenata na VII/1 stupnju za stjecanje visoke stručne spreme (dipl. ing. elektrotehnike) i 113
studenata na VI/1 stupnju (inženjer elektrotehnike).
Intenzivan razvoj Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku privremeno je usporen agresijom JNA na
Hrvatsku (1991.-1992. godine) koja je prouzročila znatna razaranja i velike ljudske gubitke. Kao
pripadnici Hrvatske vojske poginula su dva asistenta i pet studenata, a nekoliko je studenata
Fakulteta ranjeno. Fakultet je uz velike humane gubitke u vrijeme Domovinskog rata 1991.-1992.
pretrpio i značajne materijalne gubitke: dio je opreme uništen ili ošteden kao i pojedini kabineti,
laboratoriji i dijelovi zgrade. Nakon ratnih razaranja koja je Osijek pretrpio za vrijeme agresije na
Republiku Hrvatsku intenzivno se na Fakultetu obnavljaju radni prostori i opremaju uništeni
laboratoriji, dijelom vlastitim sredstvima te sredstvima Ministarstva znanosti RH.
Kvalitetno poboljšanje opremljenosti ostvareno je donacijama opreme i knjiga koje je Fakultet dobio
od niza hrvatskih i inozemnih znanstveno-nastavnih institucija. Osobito ističemo pomod dr. ing.
Cesare Cuzana, poduzetnika iz Milana za dvogodišnje stipendije za 100 studenata tehničkih znanosti
Sveučilišta u Osijeku, a čijim je sredstvima utemeljena i Osječka akademska zaklada (OAZ) koja
stipendira studente tehničkih znanosti na fakultetima Sveučilišta u Osijeku te svake akademske
godine dodjeljuje nagradu najboljem studentu ETF-a.
Fakultet je sredinom devedesetih godina koristio poseban blok zgrade EMŠC-a kao i prostorije na
lokaciji Trg Lava Mirskog, što je činilo ukupno dvije velike predavaonice (po sto četrdeset mjesta),
šest manjih predavaonica (po četrdeset mjesta), sedam laboratorija (po dvadeset radnih mjesta),
dvadeset i dva kabineta za nastavnike i četiri ureda administracije.
Još jedna u nizu posljedica za Elektrotehnički fakultet Osijek nastalih agresijom na Hrvatsku i nagli je
odlazak šest doktora znanosti i devet znanstvenih novaka i asistenata s Fakulteta, stoga je od 1992.1994. godine zaposleno novih 8 nastavnika (6 doktora znanosti i 8 magistara znanosti) i 6 znanstvenih
novaka i mlađih istraživača.
Krajem 1992. godine rukovodstvo Fakulteta izrađuje strategiju obnove i razvoja Fakulteta uz značajnu
pomod prof. dr.sc. Nedjeljka Perida s ciljem postizanja kvalitete srodnih fakulteta u Europi. Kadrovski
ojačani profesori Elektrotehničkog fakulteta izrađuju novi nastavni plan dodiplomskog sveučilišnog
studija s dvama smjerovima – Elektroenergetika te Automatika i elektronika koji se nakon
međunarodne recenzije i usporedbe s europskim fakultetima počinje primjenjivati ak. godine
1995./1996. U rujnu 1997. godine Senat Sveučilišta u Osijeku prihvada program poslijediplomskog
studija Tehnika eksploatacije energetskih i industrijskih pogona na ETF-u Osijek.
U razdoblju od 1992.-1995. godine izrađena je i projektna dokumentacija za nadogradnju III. kata
zgrade Fakulteta (površine 1900 m2), a 1996. godine započeta je izgradnja koja je zbog nedostatnih
4
financijskih sredstava zastala 1998. godine. Nakon uspješno uspostavljene suradnje s tvrtkom
„Siemens“ iz Zagreba sredinom 2001. godine sačinjen je elaborat za dovršenje započete dogradnje te
za nabavku potrebne laboratorijske opreme koji je upuden Vladi RH. Uz razumijevanje čelnika
Ministarstva znanosti i tehnologije RH, odobreno je 20 milijuna kuna kredita za realizaciju planiranih
investicija, koji se realiziraju preko Privredne banke Zagreb. Uz 12 milijuna kuna od vlastitih prihoda i
iz drugih financijskih izvora, a uz suradnju i koordinaciju ministra prof. dr. sc. Hrvoja Kraljevida,
rektorice Sveučilišta prof. dr. sc. Gordane Kralik, direktora „Siemensa“ Mirka Barišida, dipl. ing i
dekana ETF-a prof.dr.sc. Radoslava Galida uspjeva se završiti započeta dogradnja III. kata i u
potpunosti se izgrađuje dvorišna zgrada, tako da od 2002. godine Elektrotehnički fakultet Osijek
raspolaže ukupnim poslovnim prostorom od 5000 m2. Izvršeno je opremanje 15 laboratorija
modernom opremom te je nabavljena potrebna nastavna oprema. Svečano otvorenje zgrade
obavljeno je 20. prosinca 2002. godine uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske Stjepana
Mesida, ministra znanosti i tehnologije RH prof. dr. sc. Gvozdena Flege, prof. dr. sc. Hrvoja Kraljevida,
predsjednika Odbora za znanost Sabora RH, prof. dr. sc. Gordane Kralik, rektorice Sveučilišta u
Osijeku te brojnih predstavnika Ministarstva znanosti i tehnologije, čelnika slavonskih županija i
gradova, predstavnika svih hrvatskih sveučilišta, dekana elektrotehničkih fakulteta iz Hrvatske,
Njemačke, Mađarske i Slovenije, dekana svih fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te
vodedih ličnosti kulturnog, vjerskog i gospodarskog kruga Slavonije i Baranje.
U siječnju 2002. godine Senat Sveučilišta daje dopuštenje za provedbu stjecanja doktorata znanosti
za znanstveno područje tehničke znanosti, znanstveno polje elektrotehnika. Od tada je
poslijediplomski studij organiziran na trima razinama: poslijediplomski magistarski studij,
poslijediplomski doktorski studij i poslijediplomski doktorski studij (bez magisterija).
2003. godine završena je izrada novih nastavnih planova i programa za sveučilišne i stručne studije
(izrađeni prema europskim standardima) koji se nakon suglasnosti Senata Sveučilišta u Osijeku i
Nacionalnog vijeda za visoku naobrazbu RH počinju primjenjivati ak. 2003./2004. godine. Ovi nastavni
planovi pokrivaju područja elektrotehnike i računarstva sa smjerovima: Elektroenergetika,
Automatika i procesno računarstvo, te Računarstvo i komunikacije na dodiplomskim studijima, te
Automatika, Elektroenergetika i Informatika na stručnim studijima.
Akademske 2004./2005. godine Fakultet je uskladio nastavne planove i programe prema Bolonjskoj
deklaraciji uvodedi model studija 3 + 2 + 2 koji se počinje primjenjivati od ak. god. 2005./2006.
Tijekom lipnja 2005. godine na prijedlog Nacionalnog vijeda za visoko obrazovanje, ministar znanosti,
obrazovanja i športa izdao je dopusnice za izvođenje novih sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih
studija elektrotehnike i računarstva te stručnih studijskih programa na Elektrotehničkom fakultetu u
Osijeku, usklađenih s Bolonjskom deklaracijom.
Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na sjednici održanoj 20. veljače 2006. donio je
odluku o ustroju i izvedbi sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnika sa
smjerovima: Elektroenergetika, te Komunikacije i informatika na ETF-u u potpunosti usklađenim s
Bolonjskom deklaracijom, a nešto kasnije uvode se i specijalistički poslijediplomski studiji
Elektroenergetika u tržišnom okruženju, Napredne komunikacijske tehnologije, te Procesno
računarstvo.
U akademskoj 2006./2007. godini Fakultetu je dodijeljena na uporabu zgrada u okviru Sveučilišnog
kampusa u prostoru bivše vojarne „Drava“ ukupnog raspoloživog prostora od oko 3600 m2.
Obnovom dovršenom u 2009. godini za nastavu je u prostoru bivše vojarne „Drava“ osposobljeno 6
visokokvalitetnih učionica i 9 suvremenih računalnih laboratorija, uključujudi i jedan laboratorij iz
osnova elektrotehnike i elektronike. Prostor bivše vojarne „Drava“ namijenjen je za nastavni i
5
znanstveno-istraživački rad nastavnika iz područja računarstva i informatike, za službu računalne
podrške te za izvođenje nastave preddiplomskog i diplomskog studija računarstva i stručnog studija
smjera Informatika.
Sanacijom zgrade u Sveučilišnom kampusu čije je dovršenje obilježeno svečanom sjednicom
Fakultetskog vijeda 18. svibnja 2010. godine od kada je tamo i službeno smješten Zavod za računalno
i programsko inženjerstvo te pripadajuda studentska i računalna služba, donekle je, barem
privremeno, riješen problem izvođenja nastave za sve studije i aktivnosti koji se provode na našem
Fakultetu.
Elektrotehnički fakultet Osijek izrastao je time u 33 godine postojanja u respektabilnu instituciju koja
danas raspolaže s ukupnim prostorom od oko 8500 m2, među kojima je 12 predavaonica i
videokonferencijskih dvorana, 8 računalnih učionica te 20 laboratorija opremljenih modernom
opremom. Na Fakultetu je u ak. god. 2011./2012. upisano oko 2000 studenata, od kojih prvu godinu
preddiplomskih i stručnih studija svake godine upisuje oko 450 studenata. Uz to, važno je naglasiti da
na poslijediplomskim studijima trenutno studira preko 100 studenata.
Zbog značajnog povedanja broja upisnih mjesta kao i jedinstvenih zahtjeva nastave u manjim
skupinama i individualnom pristupu studentima koje zahtijeva Bolonjski proces nastavlja se, uz
snažnu podršku Sveučilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u razdoblju od 2006. godine
do danas, zapošljavanje osobito znanstvenog podmlatka kao i briga za njihovo napredovanje prema
nastavnim i znanstveno-nastavnim zvanjima. Nastavu stoga danas izvodi 90 djelatnika u radnom
odnosu, od čega 42 u znanstveno-nastavnim i nastavnim, 31 u suradničkim zvanjima, 10 znanstvenih
novaka te 7 u stručnim zvanjima, uz suradnju s vanjskim suradnicima s drugih znanstvenih institucija
Sveučilišta u Osijeku, u Hrvatskoj i inozemstvu, te iz gospodarstva.
Znanstveno-nastavna aktivnost Fakulteta organizirana je u 6 Zavoda: Zavod za zajedničke
predmete, Zavod za elektroenergetiku, Zavod za elektrostrojarstvo, Zavod za industrijska
postrojenja i automatizaciju, Zavod za komunikacije te Zavod za računalno i programsko
inženjerstvo, s ukupno jedanaest katedri i dvjema akreditiranim laboratorijima.
Fakultet uz više hrvatskih i nekoliko europskih znanstvenih i nastavnih projekata ima i dugogodišnju
uspješnu poslovnu suradnju s velikim tehničkim sustavima kao što su HEP, HT, Siemens, Belišde i
drugim tvrtkama u Hrvatskoj, kao i dobru znanstvenu suradnju s dvadesetak sveučilišta, fakulteta i
znanstvenih institucija iz Njemačke, Austrije, Belgije, Švedske, Mađarske, Srbije, Slovačke, Španjolske
i drugih europskih zemalja.
b) Prikažite dijagram interne organizacijske strukture vašega visokog učilišta (vijede,
zavodi, katedre i ostalo). Upišite u dijagram broj stalno zaposlenih po svakoj
ustrojbenoj jedinici. U dodatku dijagramu kratko opišite sastav i funkciju pojedinih
elemenata strukture. Navedite u kojim su elementima upravljačke strukture uključeni
drugi dionici (studenti, poslodavci i ostali) i komentirajte njihovu ulogu i doprinos.
6
Stručni kolegij
Prodekanski kolegij
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Elektrotehnički fakultet
Dekan
Predstavnik uprave za kvalitetu
Tajnica
Prodekan za nastavu
Zavod za zajedničke
predmete
Predstojnik zavoda
Prodekan za znanost
Prodekan za razvoj
Zavod za računalno i
programsko
inženjerstvo
Predstojnik Zavoda
Zavod za industrijska
postrojenja i
automatizaciju
Predstojnik zavoda
Zavod za
elektroenergetiku
Predstojnik zavoda
Katedra za
računalno
inženjerstvo
Katedra za
električne
pogonske
sustave
Katedra za
elektroenerget
ske mreže i
postrojenja
Katedra za
matematiku i
fiziku
Katedra za
strojarstvo i
strane jezike
Katedra za
programsko
inženjerstvo
Katedra za
automatiku i
robotiku
Katedra za
elektrane i
energetske
procese
Laboratorij za
elektromagnetiku
kompatibilnost
Prodekan za stručne studije
Tajništvo
Tajnica
Zavod za
elektrostrojarstvo
Predstojnik
zavoda
Zavod za
komunikacije
Predstojnik
Zavoda
Katedra za
električne
strojeve i
energetsku
elektroniku
Katedra za
elektroniku
Studentska referada
Voditelj ureda
Katedra za
radiokomunikacije i
telekomunikacije
Ured za
računovodstvenofinancijske poslove
Šef računovodstva
Katedra za
osnove
elektrotehnike i
mjeriteljstvo
Laboratorij za
VF mjerenja
Pododsjek u
područnoj službi
Odsjek tehničkih poslova
Voditelj tehničke službe
Odjeljak za računalnu
podršku-voditelj ureda
Odjeljak za suradnju s
gospodarstvom
Ured za unaprjeđenje i
osiguranje kvalitete
visokog obrazovanja
Organizacijska shema ETFOS-a, 20.05.2011.
Dekan: Prof.dr.sc. Radoslav Galid
7
Knjižnic
a
Voditelj
knjižnic
e
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Fakultetsko vijede Elektrotehničkog fakulteta Osijek sastoji se od:
- 28 redovitih profesora, izvanrednih profesora i docenata
- 2 predstavnika nastavnika u nastavnom zvanju i 2 suradnika u suradničkom zvanju
- 5 predstavnika studenata
Zavod za zajedničke predmete (matematiku, fiziku, strojarstvo i strane jezike):
- Zavod ima 19 zaposlenika
- Pri zavodu su katedre:
 Katedra za metematiku i fiziku – 11 zaposlenika
 Katedra za strojarstvo i strane jezike – 8 zaposlenika
Zavod za računalno i programsko inženjerstvo:
- Zavod ima 27 zaposlenika
- Pri zavodu su katedre:
 Katedra za računalno inženjerstvo – 12 zaposlenika
 Katedra za programsko inženjerstvo – 15 zaposlenika
Zavod za elektrostrojarstvo:
- Zavod ima 12 zaposlenika
- Pri zavodu su katedre:
 Katedra za električne strojeve i energetsku elektroniku – 6 zaposlenika
 Katedra za osnove elektrotehnike i mjeriteljstvo – 6 zaposlenika
Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju
- Zavod ima 11 zaposlenika
- Pri zavodu su katedre:
 Katedra za električne pogone i sustave – 6 zaposlenika
 Katedra za automatiku i robotiku – 5 zaposlenika
Zavod za elektroenergetiku
- Zavod ima 13 zaposlenika
- Pri zavodu su 2 katedre i laboratorij:
 Katedra za elektroenergetske mreže i postrojenja – 6 zaposlenika
 Katedra za elektrane i energetske procese – 4 zaposlenika
 Laboratorij za elektromegnetsku kompatibilnost – 3 zaposlenika
Zavod za komunikacije
- Zavod ima 15 zaposlenika
- Pri zavodu su 2 katedre i laboratorij:
 Katedra za elektroniku – 6 zaposlenika
 Katedra za radiokomunikacije i telekomunikacije – 6 zaposlenik
 Laboratorij za VF mjerenja – 5 zaposelnika
Knjižnica
- Knjižnica ima 2 zaposlenika
Tajništvo
- Tajništvo ima 39 zaposlenika
- Pri Tajništvu su ustrojene niže ustrojbene jedinice:
 Pododsjek u područnoj službi (Ured za pravne, kadrovske, opde i administrativne
poslove – 6 zaposlenika
 Studentska referada – 5 zaposlenika
 Pododsjek u središnjoj službi za računovodstveno-financijske poslove – 4 zaposlenika
 Odsjek tehničkih poslova – 15 zaposlenika
 Odjeljak za računalnu podršku – 6 zaposlenika
 Odjeljak za suradnju s gospodarstvom – 2 zaposlenika
 Ured za unapređenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja – 1 zaposlenik
8
Opis pojedinih elemenata strukture:
1.
-
-
2.
-
-
3.
-
4.
-
Fakultetsko vijede
Stručno vijede Fakulteta Fakultetsko je vijede.
Fakultetsko vijede čine svi redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, 2 (dva)
predstavnika nastavnika izabranih u nastavna zvanja i 2 (dva) predstavnika suradnika izabranih
u suradnička zvanja u radnom odnosu na Fakultetu.
Odgovornost i ovlaštenja Fakultetskog vijeda definirana su Statutom Elektrotehničkog
fakulteta.
Vijede obavlja poslove iz svoga djelokruga na sjednicama. Vijede može odlučivati ako je na
sjednicama nazočno više od polovice ukupnog broja njegovih članova.
Zavodi
Zavod je temeljna ustrojbena jedinica Fakulteta za izvođenje nastavnog, znanstvenog i
stručnog rada.
Djelokrug rada zavoda opisan je u Statutu Elektrotehničkog fakulteta.
Članovi zavoda zaposlenici su Fakulteta u znanstveno-nastavnim ili nastavnim, znanstvenim,
suradničkim i stručnim zvanjima, odnosno radnim mjestima, koji izvode ili sudjeluju u dijelu
izvođenja nastavnih predmeta u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave
Fakulteta te zaposlenici koji obavljaju pomodne poslove u znanstvenom, nastavnom i stručnom
radu (tehnički suradnici, viši laboranti, laboranti).
Predstojnika zavoda, na prijedlog dekana, imenuje Fakultetsko vijede javnim glasovanjem
nadpolovičnom vedinom glasova svih članova Vijeda na vrijeme od dvije godine. Ista osoba
može biti ponovo imenovana za predstojnika zavoda. Predstojnik zavoda predstavlja i rukovodi
radom zavoda.
Katedre
Katedre se, u pravilu, osnivaju za više srodnih predmeta.
Članovi su katedre nastavnici, suradnici i znanstvenici koji izvode nastavu, odnosno sudjeluju u
izvođenju nastave iz istog, odnosno srodnih predmeta.
Predsjednik katedre predstavlja katedru te rukovodi njezinim radom. Predsjednika katedre
biraju i razrješuju članovi katedre između sebe i to javnim glasovanjem nadpolovičnom
vedinom glasova svih članova katedre.
-
Laboratoriji
Laboratoriji su, u pravilu, ustrojbene jedinice zavoda i osnivaju za izvođenje znanstvenih
stručnih istraživanja i projekata te obavljanja praktičnog dijela nastave. Rad laboratorija
organizira i vodi voditelj laboratorija.
Voditelja laboratorija imenuju članovi zavoda na prijedlog predstojnika zavoda. Za voditelja
laboratorija može biti imenovan nastavnik u znanstveno-nastavnom, suradničkom ili
nastavnom zvanju ili suradnik u stručnom zvanju.
Voditelj laboratorija odgovara za svoj rad predstojniku zavoda.
5.
-
Tajništvo
Tajništvo je ustrojbena jedinica za obavljanje pravnih, stručno-administrativnih, financijsko-
-
9
6.
-
7.
računovodstvenih, poslova unaprjeđenja i osiguranja kvalitete, poslova vezanih za studentska
pitanja, tehničkih i pomodnih poslova na Fakultetu te drugih poslova vezanih za uspješan rad
Fakulteta utvrđenih Statutom Elektrotehničkog fakulteta i drugim opdim aktima.
Tajništvo ima niže ustrojbene jedinice u svom sastavu.
Radom tajništva rukovodi tajnik Fakulteta.
Knjižnica
Knjižnica je ustrojbena jedinica Fakulteta ustrojena za obavljanje knjižnično-informacijske
zadade i poslova vezanih za nastavne, znanstveno-istraživačke i stručne potrebe Fakulteta.
Fakultetski knjižnični sustav sa svojim knjižnično-informacijskim uslugama dio je sveučilišnog
knjižničnog sustava.
Knjižnicu predstavlja i njezinim radom rukovodi voditelj knjižnice. Voditelja knjižnice imenuje
dekan Fakulteta na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovo imenovana za
voditelja knjižnice.
Studentski zbor, studentske udruge i druge organizacije studenata ustrojavaju se na Fakultetu
u skladu s posebnim zakonom i opdim aktima Fakulteta. Studentski je zbor studentsko izborno
predstavničko tijelo koje štiti interese studenta, sudjeluje u odlučivanju u Fakultetskom vijedu i
predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.
c) Navedite strukturu čelništva vašega visokog učilišta (dekan, prodekani, pročelnik odjela
i ostali) i kratko opišite njihovu ulogu i način izbora.
Dekan predstavlja i zastupa Fakultet, njegov je čelnik i voditelj i ima sva prava i obveze sukladno
Statutu Sveučilišta i Statutu Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. Dekan je odgovoran za zakonitost,
provedbu Statuta i odluke sveučilišnih tijela na Fakultetu.
Dekan je čelnik ustanove čija nadležnost je propisana člankom 25. Statuta Elektrotehničkog fakulteta
u Osijeku:

ustrojava rad i poslovanje Fakulteta,

donosi Pravilnik o ustrojstvu radnih mjesta na prijedlog Fakultetskog vijeda uz suglasnost
Senata,

donosi poslovne odluke u skladu s propisima,

priprema, saziva, predlaže dnevni red, predsjedava i vodi sjednice Fakultetskog vijeda,

predlaže Fakultetskom vijedu Statut Fakulteta,

predlaže Fakultetskom vijedu predloženike za prodekane,

predlaže Fakultetskom vijedu imenovanje predstojnika zavoda,

imenuje vršitelja dužnosti predstojnika zavoda,

bira tajnika Fakulteta,

odlučuje o izboru zaposlenika i zasnivanju radnog odnosa u tajništvu Fakulteta i knjižnice,

odlučuje o prigovoru pristupnika natječaja za stručno-administrativno, tehničko i pomodno
osoblje,

predlaže Fakultetskom vijedu mjere za unaprjeđenje rada Fakulteta,

predlaže Sveučilištu proračun Fakulteta,

provodi odluke Fakultetskog vijeda te Senata i drugih sveučilišnih tijela koje se odnose na
Fakultet,
10
















imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svog djelokruga,
imenuje povjerenstvo i određuje vrijeme polaganja ispita po žalbi studenta,
potpisuje diplome i druge javne isprave koje izdaje Fakultet,
odlučuje o ulaganjima i nabavci vrjednije opreme na Fakultetu u skladu sa Statutom,
potpisuje ugovore koje sklapa Fakultet,
donosi odluke o radnom vremenu i preraspodjeli radnog vremena,
donosi odluku o prekovremenom radu,
donosi o odluke o nagradama i priznanjima zaposlenika Fakulteta,
utvrđuje raspored korištenja godišnjih odmora,
donosi odluke o naknadama štete,
donosi odluku o međufakultetskoj suradnji u zemlji i inozemstvu,
dodjeljuje dekanske nagrade studentima,
odobrava pladeni i nepladeni dopust u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Statutom, Zakonom
o radu i drugim opdim aktima Fakulteta,
odlučuje o prestanku ugovora o radu zaposlenika Fakulteta u skladu sa Zakonom o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko
obrazovanje,
donosi druge opde akte u skladu sa Statutom,
obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, ovim Statutom, Statutom Sveučilišta i drugim
opdim aktima Fakulteta.
Dekan ima pravo poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Fakulteta do iznosa od 500 000,00
kn. Za pravne radnje iznad iznosa od 500 000,00 kn dekanu je potrebna suglasnost Senata. Dekan je
za svoj rad odgovoran rektoru, Senatu i Fakultetskom vijedu. Dekan najmanje jednom godišnje
podnosi Fakultetskom vijedu i Senatu izvješde o svom radu i poslovanju Fakulteta. Znak dekanske
časti dekanski je lanac.
Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju ili umjetničkonastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora koji ima ugovor o radu na Fakultetu. Dekan se
bira na vrijeme od četiri godine, a ista osoba može biti izabrana za dekana najviše dva puta zaredom.
Izbor dekana potvrđuje Senat. Dekan preuzima dužnost prvog dana nove akademske godine. Odluku
o pokretanju postupka izbora dekana donosi Fakultetsko vijede. Pokretanje postupka izbora dekana
mora započeti najkasnije 6 mjeseci prije isteka mandata dekana, odnosno 1. travnja, a završiti
najkasnije do 1. lipnja. U slučaju ponavljanja postupka izbora dekana, izbor se mora završiti najkasnije
15 dana prije nego bi izabranom dekanu trebao započeti mandat. Postupak izbora dekana podrobno
je propisan člancima 27.-29. Statuta Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku.
U slučaju sprječenosti dekana da obavlja svoje dužnosti (odsutnost, bolest i sl.) zamjenjuje ga
prodekan za nastavu. Prodekan za nastavu koji zamjenjuje dekana ima sve ovlasti i obavlja sve
poslove dekana predviđene Zakonom, Statutom Sveučilišta i Statutom Elektrotehničkog fakulteta
Osijek, a javne isprave i ostale akte potpisuje uz oznaku "u.z.". U slučaju sprječenosti dekana dulje od
šest mjeseci, stručno de vijede donijeti odluku o razrješenju dekana i pokrenuti postupak izbora
novog dekana.
11
Dekan može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran sukladno članku 31.
Statuta Elektrotehničkog fakulteta Osijek.
Fakultet ima četiri (4) prodekana:
 prodekana za nastavu,
 prodekana za znanost,
 prodekana za razvoj i
 prodekana za stručne studije.
Prodekani su za svoj rad odgovorni Fakultetskom vijedu i dekanu.
Predloženike za prodekane predlaže dekan, a bira ih Fakultetsko vijede. Prodekani se biraju nakon
završenog postupka za izbor dekana. Za prodekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u
znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog ili redovitog profesora koji ima ugovor o radu na
Fakultetu. Za prodekane su izabrani predloženici dekana koji javnim glasovanjem dobiju
nadpolovičnu vedinu glasova svih članova Fakultetskog vijeda. U slučaju da predloženici za prodekane
ne dobiju potreban broj glasova, dekan de za sljededu sjednicu Fakultetskog vijeda predložiti nove
predloženike. Mandat prodekana jednak je mandatu dekana na čiji je prijedlog izabran.
Prodekan za nastavu:
- koordinira nastavni rad na Fakultetu, uz suradnju predstojnika zavoda i prodekana za stručne
studije,
- predlaže dekanu, uz suradnju predstojnika zavoda, raspisivanje natječaja za izbor i prijam
nastavnika i suradnika na sveučilišnom studiju,
- koordinira red predavanja i plan ispitnih rokova na sveučilišnim studijima te obavlja nadzor nad
izvršenjem istih,
- predlaže dekanu nastavna zaduženja za stalno zaposlene nastavnike i suradnike te vanjske
suradnike na sveučilišnom studiju, uz suradnju predstojnika zavoda,
- skrbi o izvedbi studijskog programa i izvedbenog plana sveučilišnih i stručnih studija i predlaže mjere
za njihovo unapređivanje i poboljšanje,
- obavlja i druge zadade po nalogu dekana.
Prodekan za znanost:
- koordinira izradu plana istraživačke djelatnosti Fakulteta, uz suradnju predstojnika zavoda,
- koordinira međunarodnu suradnju Fakulteta,
- predlaže dekanu plan sudjelovanja znanstvenika i istraživača Fakulteta na domadim i
međunarodnim skupovima,
- voditelj je poslijediplomskog studija,
- skrbi o znanstvenom i istraživačkom radu znanstvenih novaka i suradnika te njihovom
napredovanju,
- predlaže dekanu nabavku računalne i druge opreme potrebne za znanstveno-istraživačku djelatnost
Fakulteta,
- nadzire izradbu financiranih znanstvenih projekata Fakulteta,
- obavlja i druge zadade po nalogu dekana.
12
Prodekan za razvoj:
- koordinira razvojno-istraživačku i visokostručnu djelatnost Fakulteta, uz suradnju predstojnika
zavoda,
- ustrojava i skrbi o vođenju evidencija o ponudama, sklopljenim ugovorima i tijeku izvršavanja
preuzetih obveza Fakulteta, u visokostručnoj djelatnosti,
- izrađuje plan i skrbi o stručnoj praksi studenata i uključivanja istih u razvojno-istraživačke i
visokostručne projekte,
- istražuje razvojne potrebe privrede na području struke za koju je osnovan te izrađuje srednjoročne i
godišnje planove suradnje s drugim ustanovama i gospodarstvom,
- daje ponude za određene poslove te priprema ugovore o svim pravima i obvezama potrebnih za
izvršenje tih poslova i zadataka,
- predlaže dekanu ugovore i sporazume koji se odnose na znanstvenu i stručnu suradnju u drugim
ustanovama i gospodarstvom,
- organizira i brine o izvršenju ugovorenih poslova,
- predlaže programe suradnje s gospodarstvom,
- obavlja i druge zadade po nalogu dekana.
Prodekan za stučne studije:
- koordinira nastavni rad na stručnim studijima uz suradnju predstojnika zavoda i prodekana za
nastavu,
- koordinira red predavanja i plan ispitnih rokova na stručnim studijima u suradnji s prodekanom za
nastavu,
- predlaže dekanu nastavna zaduženja nastavnika i suradnika na stručnim studijima, uz suradnju
predstojnika zavoda i prodekana za nastavu,
- skrbi o izradi studijskog programa i izvdebenog plana stručnih studija i predlaže mjere za njihovo
unaprjeđivanje i poboljšanje,
- predlaže dekanu, uz suradnju predstojnika zavoda, raspisivanje natječaja za izbor i prijam
nastavnika i suradnika na stručnim studijima,
- predlaže dekanu mjere u planiranju potrebnih sredstava za održavanje nastave na stručnim
studijima i ostalih aktivnosti na stručnim studijima,
- koordinira i usklađuje suradnju s gospodarstvom s ciljem uključenja stručnjaka-mentora u obrazovni
ciklus stručnih studija,
- obavlja i druge zadade po nalogu dekana,
- koordinira i skrbi o izvođenju stručne prakse studenata.
Tajnik je voditelj tajništva Fakulteta i odgovoran je za izvršenje organizacijskih, stručnoadministrativnih, pravnih, tehničkih i drugih opdih poslova na Fakultetu. Tajnik Fakulteta obavlja
pravne i upravne poslove, tumači zakon i druge propise, obavlja ostale poslove utvrđene Statutom,
zakonom, drugim propisima i opdim aktima Fakulteta. Tajnika bira dekan Fakulteta na temelju javnog
natječaja. Za tajnika može biti izabrana osoba koja ima završen pravni fakultet i pet godina radnog
iskustva u struci. Tajnik Fakulteta odgovara za svoj rad dekanu Fakulteta.
Kolegij dekana savjetodavno je tijelo dekana koje čine dekan, prodekani, tajnik i šef
računovodstveno-financijskih poslova.
Kolegij dekana saziva dekan prema potrebi, a radi:
13
 koordiniranja i pradenja cjelokupne aktivnosti Fakulteta,
 unaprjeđivanja rada stručnih službi Fakulteta,
 usklađivanja svih poslovnih aktivnosti Fakulteta i slično.
Kolegij dekana, po potrebi, dekan može proširiti predstojnicima zavoda i voditeljima ostalih
ustrojbenih jedinica.
Stručno vijede Fakulteta Fakultetsko je vijede. Fakultetsko vijede čine svi redoviti profesori, izvanredni
profesori i docenti, 2 (dva) predstavnika nastavnika izabranih u nastavna zvanja i 2 (dva) predstavnika
suradnika izabranih u suradnička zvanja u radnom odnosu na Fakultetu.
Predstojnik zavoda predstavlja i rukovodi radom zavoda. Predstojnika zavoda, na prijedlog dekana,
imenuje Fakultetsko vijede javnim glasovanjem nadpolovičnom vedinom glasova svih članova Vijeda
na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovo imenovana za predstojnika zavoda. Za
predstojnika zavoda može biti imenovan nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju
docenta, izvanrednog ili redovitog profesora koji ima sklopljen ugovor o radu na Fakultetu.
Predsjednik katedre predstavlja katedru te rukovodi njezinim radom. Predsjednika katedre biraju i
razrješuju članovi katedre između sebe i to javnim glasovanjem nadpolovičnom vedinom glasova svih
članova katedre. Predsjednik katedre bira se na dvije godine. Ista osoba može biti ponovo izabrana
za predsjednika. Predsjednik katedre može biti razrješen dužnosti i prije isteka vremena na koje je
izabran iz istih razloga kao dekan i prodekani u skladu s ovim Statutom.
Rad laboratorija organizira i vodi voditelj laboratorija. Voditelja laboratorija imenuju članovi zavoda
na prijedlog predstojnika zavoda. Za voditelja laboratorija može biti imenovan nastavnik u
znanstveno-nastavnom, suradničkom ili nastavnom zvanju ili suradnik u stručnom zvanju.
Voditelj laboratorija imenuje se na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovo izabrana za
voditelja. Voditelj laboratorija odgovara za svoj rad predstojniku zavoda.
d) Ukoliko je vaše visoko učilište sastavnica sveučilišta, navedite elemente integracije
Elektrotehnički fakultet Osijek jedna je od sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
koje je ostvarilo u skladu sa Statutom Sveučilišta funkcionalnu integraciju.
Sveučilište integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, umjetničke akademije i odjela
(tzv. funkcionalna integracija) te putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno usklađeno
djelovanje u skladu sa strateškim i razvojnim odlukama o akademskim pitanjima i o profiliranju
znanstvenih istraživanja te jedinstveno i usklađeno djelovanje u financijskom poslovanju i pravnom
prometu, investicijama, razvojnim planovima te u nastupu prema vanjskim partnerima u
znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju.
Funkcionalna integracija temelji se na jedinstvenim sveučilišnim pravilnicima koje je donio Senat i u
primjeni su na svim znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama.
Pravilnik o ocjenjivanju rada asistenta i znanstvenih novaka, Pravilnik o vođenju registra studentskih
udruga i drugih studentskih organizacija, Pravila za vrednovanje studijskih programa te posebice
pravilnike kako slijedi:
14

Pravilnik o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna, nastavna,
suradnička i stručna zvanja i odgovarajuda radna mjesta,
Pravilnik o financijskom poslovanju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Pravilnik o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku,
Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Pravilnik o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.




Temljem Odluke o izvođenju nastave sveučilišnih nastavnika izvan matičnih znanstveno-nastavnih i
umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nije potrebna
prethodna suglasnost dekana odnosno rektora Sveučilišta jer na taj način Sveučilište ostvaruje
funkcionalnu integraciju i omoguduje mobilnost nastavnika u okviru Sveučilišta.
e) Navedite temeljne vrijednosti i načine nadgledanja etičnog ponašanja u vašim
aktivnostima vezanim uz istraživanja, nastavu i odnos prema studentima.
Temeljne su vrijednosti etičnost, transparentnost, afirmativna konkurentnost i suradnja u svrhu
razvijanja kreativnih sposobnosti i kompetentnosti. Nadgledanje etičnog ponašanja definirano je i
sustavom osiguranja kvalitete, koji čine:



Povjerenstvo za osiguranje i unapređivanje kvalitete visokog obrazovanja,
Priručnik sustava kvalitete s procedurama, uputama i protokolima usklađenim s HRN ISO
9001:2008.,
Etičko povjerenstvo.
Primjerice, procedura „Zamolbe, žalbe i prigovori u nastavnom procesu“ definira rješavanje
neusuglašenosti za sve nastavnike i asistente koji provode pismene i usmene ispite. U cilju
ostvarivanja svojih prava studenti mogu podnijeti sljedede pismene zahtjeve:

priznavanje ispita s drugih visokoškolskih ustanova,

zamolbu za naknadno izvršavanje nastavnih obaveza koje iz opravdanih razloga nije izvršio u za
to predviđenom roku,

zamolbu za stavljanje studija u mirovanje,

zamolbu za naknadnim upisom,

ostale osobne zahtjeve koji se odnose na status studenta ili u vezi s nastavnim procesom
(potvrde i uvjerenja).
Zamolbu ili zahtjev po svim ovim pitanjima student potkrjepljuje odgovarajudom dokumentacijom ili
se poziva na nju ako je ona u njegovom dosjeu. Na sva pitanja nadležni organ donosi rješenje u roku
kako je to predviđeno zakonom, statutom ili opdim aktom Fakulteta. Uvjete pod kojima studenti
ostvaruju svoja prava pobliže definiraju statut i opdi akti Fakulteta te Pravilnik o studijima i
studiranju. Ukoliko student u pismenom odgovoru na svoj zahtjev nije zadovoljan i nije u
neposrednom usuglašavanju uspio riješiti problem, a smatra da je ošteden, ima pravo na prigovor
(žalbu).
Nadležni organ u pismenom odgovoru na zahtjev daje pouku o pravnom lijeku.
15
Rješavanje prigovora studenata
Studenti imaju pravo podnijeti prigovor nadležnim organima Fakulteta u slučajevima koji se
odnose na:






kvalitetu nastavnog procesa,
organizaciju nastave,
način izvođenja nastave,
ocjenu dobivenu na ispitu ako ispit nije obavljen u skladu sa statutom, odnosno Pravilnikom o
studijima i studiranju,
rješenja dobivena na temelju podnesenih zahtjeva,
redoslijed kandidata za upis na prvu godinu studija.
Prigovor se piše u slobodnom obliku s potrebnim dokazima i dostavlja se nadležnom organu
Fakulteta koji donosi pismeno rješenje u roku kako je to predviđeno zakonom, statutom ili opdim
aktom Fakulteta te Pravilnikom o studijima i studiranju. Uvjeti pod kojima studenti ostvaruju svoja
prava detaljno su definirani statutom ili opdim aktom Fakulteta te Pravilnikom o studijima i
studiranju. Nadležni organ u odluci po prigovoru dužan je dati pouku o pravnom lijeku. Student
nezadovoljan odlukom može uložiti žalbu organu danom u pouci o pravnom lijeku.
Poseban je postupak po žalbi studenta koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na ispitu. Postupak
se u svemu provodi prema Pravilniku o studijima i studiranju.









Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom može u roku 48 sati nakon održanog ispita
žalbom zatražiti polaganje ispita pred nastavničkim povjerenstvom, osim u slučaju ispita pred
ispitnim povjerenstvom iz članka 63. stavka 1. Pravilnika o studijima i studiranju.
Zahtjev za ponavljanjem ispita istaknut u žalbi mora biti obrazložen.
Dekan imenuje nastavničko povjerenstvo od 3 člana u roku 48 sati od primitka žalbe.
Predmetni nastavnik može nazočiti ponavljanju ispita pred nastavničkim povjerenstvom, bez
prava postavljanja pitanja i ocjenjivanja studenta.
Dekan određuje vrijeme i mjesto polaganja ispita.
Ponovljeni ispit ima se održati u roku pet radnih dana od dana podnošenja žalbe studenta.
Pisani ispit nede se ponoviti pred povjerenstvom nego de ga ono ponovo ocijeniti.
Povjerenstvo donosi odluku vedinom glasova.
Ocjenu utvrđuju svi članovi povjerenstva koji pojedinačno potpisuju prijavnicu za ispit, a ocjenu
u indeks unosi i potpisuje predmetni nastavnik-ispitivač.
16
Rješavanje prigovora nastavnog i nenastavnog osoblja
Nastavno i nenastavno osoblje ima pravo uložiti prigovor nadležnim organima Fakulteta suglasno
Zakonu o radu, Zakonu o visokom obrazovanju i drugim propisima.
Prigovor je napisan u slobodnom obliku s potrebnim dokazima i dostavlja se nadležnom organu
Fakulteta koji donosi pisano rješenje u roku predviđenom u statutu ili opdim aktom Fakulteta. Uvjeti
pod kojima ostali sudionici ostvaruju svoja prava pobliže su definirani zakonom, statutom i opdim
aktom Fakulteta. Nadležni organ u odgovoru na prigovor dužan je dati pouku o pravnom lijeku.
Nezadovoljna strana može uložiti žalbu organu danom u pouci o pravnom lijeku.
Izvještavanje o prigovoru
Predstavnik uprave za kvalitetu po isteku neparnog i parnog semestra pravi pregled svih
prigovora po vrstama, ukupno po semestru te ukupno za cijelu akademsku godinu. U pregledu
iskazuje iznose u postotku pozitivno riješenih prigovora u odnosu na broj prigovora.
Predstavnik uprave za kvalitetu analizira preglede i sastavlja izvješde u kome utvrđuje
potrebu za provođenjem preventivnih i popravnih radnji
Sudjelovanje studenata u svim procesima vezanim za osiguranje kvalitete visokog učilišta
- Pet predstavnika studenata članovi su Fakultetskog vijeda s pravom suspenzivnog veta.
- Pradenje rezultata studentske ankete prema definiranoj proceduri „Studentska ocjena nastave i
nastavnika“:
Ciljevi provedbe studentske ocjene nastave i nastavnika utvrđivanje su dobrih strana rada i otkrivanje
onoga što je nužno mijenjati. Rezultati provođenja studentske ocjene osnova su za daljnji rad na
poboljšanju nastave. Evaluacija se provodi pismeno na kraju nastave tako da studenti vrjednuju
određene elemente obrazovnog procesa – organizaciju i strukturu kolegija, opteredenje kolegijem,
ocjenjivanje i ispite, utjecaj predavanja na studente, područje kolegija i opde procjene. Rezultati
ocjene promatraju se u odnosu na prethodne rezultate (kako bi se pratio napredak od uvođenja
promjena) i u odnosu na druge nastavnike.
Ocjenjivanje se provodi jednom godišnje u pravilu na kraju ljetnog semestra, a termin određuje
raspored koji sastavlja Odbor za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete na Sveučilištu. Studenti
retroaktivno sagledavaju program koji su prošli, rad nastavnika i različite uvjete tijekom nastave te
tako vrjednuju elemente obrazovnog procesa iz ankete.
Ocjenjivanje se provodi putem on-line upitnika koji sastavlja Odbor za unaprjeđenje i osiguranje
kvalitete na Sveučilištu.
Pristup rezultatima ocjenjivanja imaju oni koji planiraju i provode ocjenjivanje, oni na koje se
ocjenjivanje odnosi, oni koji imaju koristi od promjena koje se odvijaju kao i odgovornost za te
promjene.
Rezultati ocjenjivanja interpretiraju se usporedbom s postavljanim normama:
- apsolutno, u odnosu na (brojčane) vrijednosti za koje se unaprijed odlučuje,
- u odnosu na prethodne rezultate kako bi se pratio napredak od kada su uvedene određene
promjene,
- u odnosu na druge nastavnike/nastavu.
17
Nepoželjne su rang liste. Loši rezultati ne priopdavaju se javno, ved svakom nastavniku individualno.
Svaki nastavnik može dobiti uvid u relativni rang koji zauzima među ostalim nastavnicima, ali bez
konkretnih podataka tko je ocijenjen bolje ili gore od njega. Svaki nastavnik treba dobiti i jedinstvene
informacije o tome što su istaknute kao dobre, a što kao loše strane njegovog rada.
Rezultat predstavlja sama ocjena koja može biti pozitivna (2,0 i veda) ili negativna (manja od 2,0).
Ocjena rezultata studentske ankete koju provodi Povjerenstvo za unaprjeđivanje i osiguranje
kvalitete visokog obrazovanja na Elektrotehničkom fakultetu Osijek jedan je od nužnih uvjeta za
postupak izbora u nastavna zvanja.
f)
Opišite ukratko misiju i viziju u skladu sa strategijom vašega visokog učilišta i ocijenite
njezino ostvarenje kroz programe koje izvodi vaše visoko učilište
(odnosi se na
studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenu
djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slično).
Misija
Misija Elektrotehničkog fakulteta Osijek provođenje je znanstvenih, razvojnih i stručnih istraživanja iz
područja elektrotehnike, računarstva i srodnih grana, na kojima se temelji preddiplomsko, diplomsko
i poslijediplomsko obrazovanje pri čemu aktivno surađuje s akademskim i gospodarskim partnerima u
domovini i inozemstvu. Misija je postati znanstveni i istraživački centar izvrsnosti iz polja
elektrotehnike i računarstva u regiji u kojoj djeluje, pa i šire, s jasnim profilom usmjerenim na održivi
razvoj provođenja kvalitetnog i učinkovitog obrazovanja koje se temelji na ishodima učenja i
koncepciji cjeloživotnog obrazovanja, čime de Elektrotehnički fakultet Osijek pokazati svoju najvišu
odgovornost prema razvoju visokog obrazovanja, istraživačkih karijera i projekata i svakako
doprinijeti tranziciji u društvo znanja. Misija je Elektrotehničkog fakulteta Osijek stvarati visoku
tehničku i informatičku kulturu u svojoj sredini te osigurati kritičnu masu visoko stručnih kadrova iz
elektrotehnike i računarstva koji su sposobni primjenjivati znanja iz najrazvijenijih zemalja u svijetu.
Vizija
Ime „Elektrotehnički fakultet Osijek“ sinonim je za razvoj, interakciju znanosti s društvenom
zajednicom i gospodarstvom koje opstaje i razvija se u njemu.
Elektrotehnički de fakultet Osijek i nadalje biti prepoznatljiv po stručnim ljudima koji poučavaju i rade
na njemu. Bez obzira na globalnu krizu i dalje de značiti kvalitetu znanja i svrhovito studiranje s
konačnim ciljem brzog zaposlenja na dobro pladenim poslovima.
Usklađenost sa strategijom Sveučilišta
Strategija Elektrotehničkog fakulteta može se načelno podijeliti u sljedede kategorije:
I) strategija nastavnih djelatnosti,
II) strategija znanstveno-istraživačkih djelatnosti,
III) strategija razvojnih i stručnih djelatnosti,
IV) strategija osiguranja i unaprjeđenja kvalitete.
18
I) Strategija nastavnih djelatnosti
Za strategiju nastavnih djelatnosti definiraju se sljededi strategijski ciljevi:
Strategijski cilj 1: Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave.
Strategijski cilj 2: Povedanje uspješnosti studiranja i završetka studija.
Strategijski cilj 3: Unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih studijskih programa.
Strategijski cilj 4: Poticanje dolazne i odlazne mobilnosti studenata i nastavnika.
Strategijski cilj 5: Daljnji razvoj informatičkog sustava i e-učenja.
Pri tome je važno naglasiti da su strategijski cilj 1: Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave te
strategijski cilj 2: Povedanje uspješnosti studiranja i završetka studija u potpunosti usklađeni sa
strategijskim namjerama Sveučilišta vezanim uz sustav osiguranja i unaprjeđenja kvalitete visokog
obrazovanja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dok je strategijski cilj 4 vezan uz
povedanje razine dolazne i odlazne mobilnosti u skladu sa smjernicama ERASMUS programa
međunarodne mobilnosti studenata i nastavnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a u
dijelu međunarodnih stručnih praksi temeljeni su i na dosadašnjem radu studentske udruge IAESTE i
drugih.
Strategijski cilj 3 također je usklađen sa strategijom Sveučilišta jer predstavlja nastavak kontinuiranog
podizanja standarda kvalitete studijskih programa započetih u prethodnom razdoblju s prilagodbama
postojedih, a s osobitim naglaskom u planiranom razdoblju od 2011. do 2015. na uvođenje novih radi
odgovora na iznimno brzi razvoj znanosti i tehnologije u području elektrotehnike i računarstva, a time
i na iznimno brze promjene zahtjeva na tržištu rada s ciljem povedanja zaposlenja završenih
studenata - inženjera.
Strategijski cilj 5 nastavak je aktivnosti započetih prije nekoliko godina u kojima je ved postignut
značajan napredak i u kojem se s pravom možemo zvati predvodnicima na osječkom Sveučilištu, no i
ovdje postoji prostor za napredak koji je i definiran u ovom strategijskom cilju.
Strategija razvoja stručnih djelatnosti Elektrotehničkog fakulteta Osijek temelji se na dosadašnjoj
uspješnoj suradnji s gospodarstvom u okruženju posebice s HEP d.d., SIEMENS d.o.o, Belišde d.o.o.,
Nexe d.o.o., Saponija d.o.o., Spačva d.o.o., Dilj d.o.o., Borovo d.d. i drugim tvrtkama za koje je
Elektrotehnički fakultet Osijek radio studije, elaborate i projekte i stručnim istraživanjima iz područja
elektrotehnike i njoj srodnih grana uz aktivnu suradnju s drugim institucijama kao što su Končar
Institut za elektrotehniku, Belmet d.o.o. i drugim gospodarskim partnerima u domovini i inozemstvu.
II) Strategija znanstveno-istraživačkih djelatnosti
Uklapajudi se u strategiju istraživanja Sveučilišta te sukladno s misijom u okružju i vizijom razvoja,
Elektrotehnički fakultet Osijek poduzimat de i dalje sve mjere pokretanja i provođenja istraživanja te
intenzivirati vezu između istraživača i korisnika rezultata istraživanja, te povezivanja istraživanja s
izvođenjem nastave. U prvom redu, to se odnosi na nastavu na poslijediplomskom doktorskom i
poslijediplomskim specijalističkim studijima, ali i uključivanje izvrsnih studenata diplomskih studija
(mogudih bududih znanstvenih novaka i asistenata) u istraživanja. S gledišta istraživačkih platformi,
obvezno je povedati broj prijava na istraživačke projekte EU-a (FP7) te istraživačke i tehnologijske
projekte RH i u okviru bilateralne suradnje. U smislu objavljivanja rezultata istraživanja bit de
19
potrebno nadalje pojačati objavljivanje u međunarodnim znanstvenim časopisima s čimbenikom
odjeka.
Preduvjet navedenih promjena, kao i prepoznatljivijih rezultata istraživanja, intenzivniji je razvoj
sveobuhvatnog i interdisciplinarnog, učinkovitog i prilagodljivog te istraživačkog otvorenog okružja.
To se planira ostvariti stvaranjem učinkovitih istraživačkih skupina unutar i između zavoda, još
intenzivnijim povezivanjem sa sveučilištima u zemljama EU-a i uže regije te zajedničkim nastupima u
prijavi projekata i mobilnosti studenata poslijediplomskih studija (MZOŠ RH, NZZ, HIT, UKF, ERASMUS
i drugi).
Najbitniji koraci strategije znanstveno-istraživačke djelatnosti navedeni su u nastavku.
Povedanje kvalitete istraživanja
Planira se provesti sljedede korake:
 Poboljšati istraživačku infrastrukturu za istraživanja iz područja elektrotehnike i
računarstva u smislu opremanja laboratorija novom istraživačkom opremom kroz
infrastrukturne projekte i vlastita zarađena sredstva.
 Kroz mreže i projekte mobilnosti osigurati prikladnu, usmjerenu i istraživački ciljanu
mobilnost istraživača koja ima za cilj ostvarenje međunarodno prepoznatih rezultata
istraživanja i povedanje kvalitete istraživanja u sklopu poslijediplomskog doktorskog
studija.
 Koristiti priliku nastupa s drugim sastavnicama našeg ili drugih sveučilišta u
interdisciplinarnim istraživanjima.
 Usmjeravati istraživanja primjeni te i time dokazati njihovu kvalitetu.
 Po potrebi prilagođavati program poslijediplomskog doktorskog studija elektrotehnike i
računarstva s ciljem povedanja kvalitete mentorstva i istraživanja te njegove kriterije i
mehanizme kvalitete, a u skladu s kadrovskim uvjetima pokrenuti poslijediplomski
doktorski studij računalstva.
 Provoditi samovrjednovanje kvalitete istraživanja te se pripremati za akreditacijsko
vrjednovanje od nezavisnih domadih i inozemnih akreditacijskih agencija.
Korištenje istraživanja u primjeni te prijenos ideja i tehnologija
Korištenje istraživanja u primjeni u industriji i poslovanju te omogudavanje prijenosa ideja i
tehnologija gospodarstvu, javnom sektoru i istraživačkoj zajednici u Hrvatskoj i inozemstvu, planira se
provesti sljededim koracima:
 Osnivati istraživačke timove u koje de biti uključeni stručnjaci iz gospodarstva, drugih
fakulteta iz Hrvatske i iz inozemstva.
 Osnivati istraživačke konzorcije s partnerima (tvrtke, javni sektor, sastavnice hrvatskih i
inozemnih sveučilišta i instituta) s ciljem bolje konkurentnosti pri prijavi projekata,
primjene rezultata istraživanja te povezivanjem istraživanja s primjenom.
 Pokretati izravna istraživanja za potrebe industrije i javnog sektora kroz promidžbu
prema njima te kroz sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima i raspravama.
 Organizirati i suorganizirati međunarodne znanstvene skupove s institucijama partnerima
(Science in Practice 2013) te pod pokroviteljstvom međunarodnih stručnih udruga (IEEE).
 Kroz časopis International Journal of Electrical and Computer Engineering Systems
20


objavljivati, ali još više kroz međunarodne znanstvene časopise s čimbenikom odjeka
diseminirati rezultate istraživanja s partnerima.
Raditi na svim oblicima popularizacije primijenjenih istraživanja iz elektrotehnike,
računarstva te ostalih tehničkih i prirodnih znanosti u interdisciplinarnim istraživanjima.
U suradnji s navedenim partnerima nastaviti s organiziranjem znanstveno-stručnih
predavanja jednom u dva tjedna.
Povedanje broja istraživača
S ciljem povedanja broja istraživača fakulteta i omjera istraživača prema akademskom osoblju bit de
potrebno provesti:
 Kroz međunarodne (FP7) i domade (MZOS RH, NZZ, UKF) znanstvene, tehnologijske (HIT) i
ostale projekte te mreže mobilnosti (ERASMUS i druge) osigurati sredstva za financiranje
istraživanja i radnih mjesta istraživača te sredstva za postdoktorska istraživanja domadih i
inozemnih znanstvenika.
 Kroz sustav poslijediplomskog studija i istraživačke projekte osigurati i dogovoriti s
vanjskim partnerima mehanizme za uključivanje i financiranje djelatnika iz gospodarstva i
javne uprave na poslijediplomski doktorski studij, a njih intenzivnije uključivati u
istraživačke projekte i nastavu.
 Povedati značaj ved postojedeg modela ocjenjivanja na ukupnu ocjenu istraživača i
suradnika u istraživanjima.
 Integrirati planove istraživanja akademskog osoblja u sustav ocjenjivanja osoblja.
 Razvijati istraživače motrenjem i treningom.
Financiranje istraživanja i istraživanje kao izvor prihoda Fakulteta
S gledišta financiranja ranije spomenutim i ostalim mjerama, potrebno je osigurati financiranje
potpore i uključivanja u istraživanja, povedanje kvalitete istraživanja te prihode Fakulteta kao
nositelja istraživanja iz tih istraživanja. Za to su važni sljededi koraci:
 Putem znanstveno-istraživačkih (ponajprije inozemnih – FP7 i domadih – NZZ, UKF)
projekata financirati opremu koja de se koristiti u više istraživačkih projekata, ali i u
istraživački usmjerenoj nastavi.
 Sredstvima iz dostupnih fondova osigurati potporu prijavama projekata i organizirati
radionice za prijavu projekata.
 Uvesti mehanizme internog vrjednovanja istraživanja kao dijela obveze znanstvenonastavnog osoblja u sklopu i izvan radnog vremena te na temelju toga osigurati dodatno
financijsko nagrađivanje i motiviranje istraživača, a pogotovu privlačenje novih
istraživača.
Unaprjeđenje kvalitete i promidžbe poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studija
S obzirom na to da su navedeni studiji dobra istraživačka i platforma mobilnosti, uz ved navedene
mjere, bit de potrebno intenzivirati sljedede:
 U skladu s kadrovskim mogudnostima, pokrenuti poslijediplomski doktorski studij
računarstva.
21






Po potrebi obogatiti programe studija novim predmetima za koje postoji zanimanje
(uključiti inozemne znanstvenike koji surađuju na projektima Fakulteta ili su ih inicirali).
Ostvariti prilagodljivi sustav elektroničkog učenja temeljenog na Internetu za programe
poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studija (za početak kvalitetne internetske
stranice predmeta).
U Hrvatskoj i inozemstvu pojačati promidžbu poslijediplomskih doktorskih i
specijalističkih studija (izdavanje vodiča kroz poslijediplomski doktorski studij na
engleskom jeziku, internetske stranice, slanje dopisa drugim sveučilištima).
Za sve polaznike, a pogotovu za polaznike studija s Elektrotehničkog fakulteta Osijek,
uvesti temeljitiji sustav pradenja uspješnosti polaznika s ciljem podizanja kvalitete
istraživanja i zadovoljavanja rokova za završetak studija.
Prilagođavati kriterije za stjecanje ECTS-a na poslijediplomskim doktorskim i
specijalističkim studijima novim zakonima, statutom i pravilnicima prema njihovom
pojavljivanju (posebno značajno bit de sudjelovanje u inozemnim istraživačkim
projektima, domadim projektima te stručnim projektima, kao i objavljivanje radova u
časopisima s čimbenikom utjecaja, a s ciljem prilagodbe mogudim novim kriterijima
napredovanja).
Koristiti potporu MZOŠ RH i uvesti dodatnu potporu Fakulteta za izdavanje udžbenika za
predmete poslijediplomskih studija.
III) Strategija razvojnih i stručnih djelatnosti
Nastavak sljededih strategijskih ciljeva:
1. povedanje suradnje s gospodarstvom u okruženju,
2. povedanje suradnje sa stručnim udrugama i tijelima državne uprave – MINGORP-a,
3. unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih tečajeva,
4. uvođenje novih ovlaštenja za energetsko certificiranje u graditeljstvu.
Mada je gospodarstvo u okruženju u iznimno teškoj situaciji i recesiji, posebice u Slavoniji i Baranji,
Elektrotehnički fakultet Osijek u narednom razdoblju planira i uložit de dodatne napore na otvaranju
prostora za suradnju s gospodarstvom i u drugim dijelovima Hrvatske kao i na europskoj razini putem
EUREKA- ITEA2 programa IPA programa i drugih EU fondova koji su vezani za financiranje suradnje
akademskih institucija s industrijom i SME-Small and Medium Enterprises, tj. malim i srednjim
poduzetnicima.
Pozitivna iskustva u projektima iz klastera EUREKA-ITEA2 kao što su ESNA gdje je Fakultet u
konzorciju s ostalim partnerima osvojio Goldean award za 2010. godinu.
Dobiveni ITEA2 projekti IMPONET u suradnju s HEP OPS Zagreb i ACUSTIC pokazali su EU
prepoznatljivost Elektrotehničkog fakulteta Osijek na europskoj razini u znanstveno stručnim
projektima primjenjivim u gospodarstvu. Temeljem toga strategija planira daljnje sudjelovanje
Elektrotehničkog fakulteta Osijek i apliciranja za projekte iz fondova EU. Na tom tragu ostvaren je
kontakt s našim vanjskim nastavnikom doc.dr.sc. Zoranom Stanidem koji radi u Europskoj
Investicijskoj Banci u Luksemburgu i predstavlja vezu za bududu planiranu suradnju.
22
Posebice se otvara mogudnost na području primjene stručnih projekata iz obnovljivih izvora u našoj
regiji i to kako fotonaponskih, tako i bioplinskih postrojenja i postrojenja na biomasu. Elektrotehnički
fakultet Osijek ima na Zavodu za elektroenergetiku ustrojen tim stručnjaka koji se i dalje znanstveno i
stručno usavršava u području izrade predinvesticijskih studija, investicijskih studija, izvedbenih
projekata, elaborata za priključak OIB – Obnovljivih Izvora Energije na mrežu HEP-a.
Elektrotehnički fakultet Osijek planira nastaviti s certifikacijom svojih laboratorija prema kriterijima
Agencije za normizaciju i mjeriteljstvo. U postupku su certifikacije dvaju laboratorija na
Elektrotehničkom fakultetu Osijek. Nakon njih planira se certificiranje nekoliko drugih.
Kod suradnje s gospodarstvom, posebice s HEP-om, Elektrotehnički fakultet Osijek osposobljen je i
planira daljnji razvoj u analizi kvalitete električne energije i elektromagnetske kompatibilnosti
(mjerenje jakosti električnih i magnetskih polja) za potrebe zainteresiranih potrošača industrije, javni
sektor, poduzetništvo i domadinstva koje taj problem iznimno interesira.
Elektrotehnički fakultet Osijek ima određeni broj djelatnika koji imaju položen stručni ispit pa time
omoguduju Fakultetu izradu projekata u elektrotehnici s punim ovlastima projektiranja i nadzora nad
radovima u području elektrotehnike i komunikacijskih tehnologija. Elektrotehnički fakultet Osijek
planira na stručno usavršavanje i polaganje stručnih ispita kontinuirano slati svoje djelatnike nakon
po zakonu provedenih godina staža i provedene prakse na takvim projektima.
IV) Strategija osiguranja i unaprjeđenja kvalitete
Elektrotehnički fakultet kontinuirano de pratiti stanje nastavnog, znanstvenog i stručnog procesa u
svrhu unaprjeđenja kvalitete i promicanja visokih standarda procesa obrazovanja. Težit de
kontinuranom razvoju znanstvenog rada, a sve u svrhu sustavne suradnje između srodnih
znanstvenih institucija. Znanstvenim radom stvorit de se kadrovski uvjeti za odvijanje novih studijskih
programa. Stručni proces bazirat de se na stručom i znanstvenom utemeljenju složenih problema iz
gospodarstva, a sve u svrhu promicanja produktivne interakcije između institucija visokog
obrazovanja i gospodarstva kako bi se potaknuo prijenos znanja i stručnosti između znanstvene
oganizacije i gospodarstva.
g) Objasnite u čemu je značaj i posebnost vaše institucije u odnosu na slične institucije u RH u
vašem znanstvenom području.
U odnosu na slične institucije u Republici Hrvatskoj, Elektrotehnički fakultet Osijek ima veliku
prednost u obliku velike podrške i pomodi u svom razvoju i nastojanju u unaprjeđenju rada od strane
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, ali isto tako i od gospodarskih subjekata regije (najistaknutiji u
suradnji: Siemens d.d., Belišde d.d., HEP d.d.).
Elektrotehnički fakultet Osijek najbolje je usporediv s vodedim tehničkim fakultetima unutar polja
elektrotehnike i računarstva (Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu te Tehnički fakultet u Rijeci). Pritom
usporedba s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kao s najrazvijenijim učilištem ovoga
polja daje sljedede:
23
- odnosu na Elektrotehnički fakultet Osijek, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu ima dužu
tradiciju, vedi broj studija i smjerova, kao i nastavnog osoblja. To im omogudava vedi broj prijava
znanstvenih programa s pomodu kojih jednostavnije ishoduju nabavu kapitalne opreme. Veličina
Fakulteta elektrotehnike i računarstva ujedno je i nedostatak, jer za razliku od Elektrotehničkog
fakulteta Osijek ne može brzo reagirati na zahtjeve tržišta. Uz to, prednost je Elektrotehničkog
fakulteta Osijek bolja integriranost u ostatak Sveučilišta što omoguduje lakšu realizaciju
interdisciplinarnih studija.
h) Osvrnite se na moguda preklapanja djelatnosti vaše institucije sa djelatnošdu slične
institucije na istome sveučilištu.
Bududi da na Sveučilištu djeluju još dvije sastavnice sa studijima vezanim uz tehničke znanosti,
Građevinski fakultet Osijek te Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, mogude je da su bududi
studenti skloni tehničkim znanostima podjednako zainteresirani za studije navedenih Fakulteta kao i
za studije Elektrotehničkog fakulteta Osijek. Međutim, bududi da je riječ o različitim znanstvenim
poljima ne bi trebalo postojati značajno preklapanje u nastavnim, stručnim i znanstvenim
djelatnostima.
i) Priložite dokument o strategiji i postupcima za osiguravanje kvalitete znanstvenog i
nastavnog rada na vašem učilištu i ocijenite stupanj njegove provedbe te se očitujte o
godišnjem izvještavanju.
Strategija za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku i
Pravilnik o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku javno su dostupni na www.unios.hr/kvaliteta/.
Pravilnikom o organizaciji sustava za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja na Elektrotehničkom
fakultetu Osijek uređuje se ustroj, djelovanje i područja vrjednovanja sustava za unaprjeđenje i
osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Sveučilištu Josipu Jurja Strossmayera u Osijeku,
Elektrotehničkom fakultetu Osijek. Pravilnik je dostupan na internetskim stranicama Fakulteta:
http://www.etfos.hr/?kvaliteta gdje su objavljeni i drugi dokumenti vezani za kvalitetu na
Elektrotehničkom fakultetu Osijek.
Cilj organizacije sustava osiguranja kvalitete izgradnja je institucijskih mehanizama za kontinuirano
poboljšanje visokog obrazovanja te poticanje i širenje „kulture kvalitete“ odnosno opredjeljenja za
kvalitetu na Elektrotehničkom fakultetu.
Fakultet je trenutno u fazi uvođenja Sustava upravljanja kvalitetom prema zahtjevima međunarodne i
europske norme EN ISO 9001:2008, koja je usvojena i kao hrvatska norma HRN EN ISO 9001:2009.
Dokumenti sustava upravljanja kvalitetom koje je Elektrotehnički fakultet Osijek
01.07.2011. godine jesu:

Politika kvalitete,
24
usvojio s


Priručnik sustava kvalitete (norma: ISO 9001:2008),
Procedure sustava kvalitete.
Temeljni dokumenti sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 objavljeni su na
službenoj internetskoj stranici Elektrotehničkog fakulteta http://www.etfos.hr/?kvaliteta te ih
prilažemo uz ovu samoanalizu.
Prema zahtjevu u točki 5.6 norme ISO 9001:2008 uprava mora u planiranim razdobljima ocjenjivati
sustav upravljanja kvalitetom kako bi osigurala njegovu neprekidnu primjerenost, prikladnost i
učinkovitost. U svrhu ocjenjivanja sustava upravljanja kvalitetom na ETFOS-u je 28. listopada 2011.
provedena interna prosudba prema proceduri sustava upravljanja kvalitetom PR-8-3.0 Interne
prosudbe, izdanje 1, revizija 0, primjena od 01. srpnja 2011. Interna prosudba provedena je prema
unaprijed utvrđenom obrascu OB-8-1 Godišnji plan internih prosudbi i OB-8-4 Plan interne prosudbe.
Prosudba je provedena prema pitanjima koje je sastavio prosudbeni tim za svaku ustrojbenu jedinicu
u obrascu OB-8-5 Upitna lista za internu prosudbu te je na temelju komentara upisanih kao nalaz
auditora napravljena Analiza rezultata internih prosudbi (OB-8-9). Prema navedenom obrascu
rezultati pokazuju da nisu pronađene neusklađenosti kroz provođenje prosudbe u ustrojbenim
jedinicama: uprave, tajništva, stručnog procesa, nastavnog procesa, knjižnice i znanstvenog procesa.
Detaljnija analiza prema navedenim ustrojbenim jedinicama nalazi se u OB-8-9 u arhivi Ureda za
kvalitetu.
j) Navedite tijela koja se kontinuirano bave područjem osiguravanja kvalitete. Procijenite
njihov rad u proteklom razdoblju od 5 godina.
Na razini Sveučilišta u Osijeku organizaciju sustava osiguranja i unaprjeđenja kvalitete Sveučilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku čine Odbor za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete, Sveučilišni
centar za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete, Služba za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete i
povjerenstva za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete na znanstveno-nastavnim sastavnicama.
Na Fakultetu je osnovano Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja i
prihvaden je Pravilnik o osiguravanju kvalitete.
Povjerenstvo čini sedam (7) članova:

prodekan za nastavu,

tajnik Fakulteta,

dva (2) predstavnika nastavnika,

predstavnik asistenata,

predstavnik studenata,

predstavnik Ureda za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja.
25
Tijela sustava kvalitete na Fakultetu:

Ured za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja,

Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja,

Radna skupina za ishode učenja na Fakultetu.
Ured za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja dio je posebne ustrojbene jedinice
Fakulteta koja djeluje u okviru tajništva, a koji koordinira sa Sveučilišnim centrom za unaprjeđenje i
osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i odgovoran
je za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete na Fakultetu.
Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja stručno je tijelo Fakulteta
koje se osniva na temelju odluke Fakultetskog vijeda. Povjerenstvo djeluje usklađeno s Uredom te
zajedno dijele odgovornost za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete u svim područjima djelovanja
Fakulteta. Povjerenstvo izrađuje godišnji i dugoročni plan aktivnosti sukladno Pravilniku o sustavu za
kvalitetu Sveučilišta te najmanje jednom godišnje u utvrđenim rokovima podnositi izvješde o svom
djelovanju Odboru za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Sveučilištu Josipa
Jurja Strossmayera u Osijek te Fakultetskom vijedu.
Radna skupina prati aktivnosti vezane uz uvođenje ishoda učenja (definirane na razini Sveučilišta) te
u suradnji s predmetnim nastavnicima i gospodarstvenicima koordinira, usklađuje i razvija ishode
učenja u okviru predmeta i studijskih programa na Fakultetu s ciljem definiranja kompetencija
potrebnih na tržištu rada.
U svrhu uvođenja sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 odlukom je imenovan
stručni tim za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom po europskoj normi EN ISO 9001:2008 u sastavu:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Prof. dr. sc. Tomislav Mrčela, predstavnik uprave za kvalitetu, voditelj tima,
Mirta Hanzer, dipl. oec., operativni predstavnik uprave za kvalitetu, zamjenik voditelja,
Dr. sc. Hrvoje Glavaš, zamjenik voditelja,
Doc. dr. sc. Kruno Miličevid, član tima,
Doc. dr. sc. Alfonzo Baumgartner, član tima,
Dr. sc. Krešimir Nenadid, član tima.
Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja sastaje se u pravilu semestralno,
a prema potrebi i više puta. Najčešde tematske cjeline i naglasak djelovanja ovog povjerenstva bio je na
definiranju ishoda učenja, uključujudi i ustroje radne skupine za ishode učenja i obrazovanju nastavnika i
članova povjerenstva za ispravno definiranje ishoda učenja kako bi se stečena znanja mogla primjenjivati
prilikom akreditacije novih studijskih programa, usvajanju i prilagodbi Kriterija pradenja rada i ocjenjivanja
studenata kojima se provjeravaju ishodi učenja, pripreme i provedbe studentske ankete i dr. Povjerenstvo
u posljednje tri godine prema zahtjevu Odbora i Ureda za kvalitetu Sveučilišta priprema i dostavlja i
godišnja izvješda o aktivnostima na osiguranju i unaprjeđenju kvalitete visokog obrazovanja iz kojih je
mogude iščitati značajan napredak. Ipak, prema ocjeni samog predsjednika povjerenstva mogudi su
značajni napretci u radu ovog tijela, osobito u podizanju razine svijesti svim nastavnicima i ostalim
nenastavnim djelatnicima o potrebi postavljanja studenata u središte sustava visokog obrazovanja i
važnosti stalnog podizanja kvalitete istog.
26
k) Navedite i obrazložite ukratko glavne strateške ciljeve koje uprava visokog učilišta nastoji
ostvariti u svom mandatu te eventualne poteškode na koje nailazi prilikom njihova
ostvarivanja (odnosi se na studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu
dimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i
slično).
Strategija Elektrotehničkog fakulteta može se načelno podijeliti u sljedede kategorije, te se za svaku
mogu definirati strategijski ciljevi:
a) Strategija nastavnih djelatnosti
Strategijski cilj a1: Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave.
Strategijski cilj a2: Povedanje uspješnosti studiranja i završetka studija.
Strategijski cilj a3: Unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih studijskih programa.
Strategijski cilj a4: Poticanje dolazne i odlazne mobilnosti studenata i nastavnika.
Strategijski cilj a5: Daljnji razvoj informatičkog sustava i e-učenja.
b) Strategija znanstveno-istraživačkih djelatnosti
Strategijski cilj b1: Povedanje kvalitete istraživanja.
Strategijski cilj b2: Korištenje istraživanja u primjeni te prijenos ideja i tehnologija.
Strategijski cilj b3: Povedanje broja istraživača.
Strategijski cilj b4: Financiranje istraživanja i istraživanje kao izvor prihoda Fakulteta.
Strategijski cilj b5: Unaprjeđenje kvalitete i promidžbe poslijediplomskih doktorskih i
specijalističkih studija.
c) Strategija razvojnih i stručnih djelatnosti
Strategijski cilj c1: Povedanje suradnje s gospodarstvom u okruženju.
Strategijski cilj c2: Povedanje suradnje sa stručnim udrugama i tijelima državne uprave.
Strategijski cilj c3: Unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih tečajeva.
Strategijski cilj c4: Uvođenje novih ovlaštenje za energetsko certificiranje u graditeljstvu.
d) Strategija osiguranja i unaprjeđenja kvalitete
Strategijski cilj d1: Stalna edukacija nastavnika i suradnika u području pedagogije, psihologije i
vještine komuniciranja.
Strategijski cilj d2: Poštovanje visokih kriterija za izdavanje udžbenika naših nastavnika i
suradnika, koji su usklađeni s nacionalnim i međunarodnim standardima.
27
Strategijski cilj d3: Usklađivanje broja nenastavnog osoblja s nacionalnim i međunarodnim
standardima.
Strategijski cilj d4: Stalna edukacija nenastavnog osoblja u područjima njihovih kompetencija, u
vještini komunikacije i rukovanju informacijskim tehnologijama.
Strategijski cilj d5: Izrada i primjena procedura upravljanja dokumentacijom i protoka informacija
u tijelima upravljanja Fakultetom.
Iz navedenog slijedi da u skladu s misijom i vizijom Elektrotehnički fakultet Osijek sagledava svoje
postojanje i razvitak temeljem sljededih ciljeva:











Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave uvođenjem novih i osuvremenjivanjem
postojedih vidova znanstvenog i nastavnog rada u izobrazbi prvostupnika, stručnih
prvostupnika i magistara inženjera elektrotehnike i računarstva, kroz smanjenje broja
studenata po grupama predavanja, auditornih, a osobito laboratorijskih vježbi, ustrojavanje
novih laboratorija, kontinuirano osuvremenjivanje računalnih učionica i infrastrukture.
Kontinuirane prilagodbe postojedih i razvoj novih studijskih programa temeljenih na ishodima
učenja s naglaskom na stjecanje i primjenu znanja i vještina iz elektrotehnike, elektronike,
automatizacije, informatike i komunikacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji,
elektroenergetici i u drugim granama koje su potrebne regiji.
Kontinuirano uvođenje novih tehnologija u obliku elektroničkog učenja u visokoškolsko
obrazovanje uklanja mogude probleme uzrokovane mogudom nedostupnosti materijala za
učenje i udaljenosti mjesta boravka studenta od mjesta studiranja, ali daje i dodatne impulse
i otvara prostor za daljnji razvoj tih tehnologija koje su upravo u okviru područja istraživanja i
obrazovanja fakulteta (računarstvo, komunikacije i informatika).
Aktivnije uvođenje studenata u znanstveno-istraživački i stručni rad na Fakultetu te
osiguravanje svih materijalnih, prostornih i kadrovskih pretpostavki za to.
Daljnji razvoj suradnje u okviru IAESTE programa razmjene studentskih praksi, a osobito u
okviru ERASMUS programa koji u duhu Bolonjskog procesa omogudava mobilnost studenata
i nastavnika.
Ustrajanje na daljnjem razvoju cjeloživotnog obrazovanja na postojedim programima i razvoju
novih programa za srednjoškolsko i stručno obrazovanje odraslih (program stručnog
usavršavanja ovlaštenih inženjera, računalne edukacije, CISCO akademija i dr.) koje nudi naš
Fakultet.
Izrada primijenjenih i razvojnih studija i projekata od temeljnog značenja za šire područje
regije.
Razvoj znanstveno-stručnih aktivnosti kroz djelovanje AMA-ETF Udruge diplomiranih
inženjera i inženjera Elektrotehnički fakultet Osijek.
Opde podizanje razine znanstvenog i nastavnog rada kadrovskim popunjavanjem mlađim
znanstvenicima, posebice iz područja računarstva, informatike, elektronike, automatizacije,
elektroenergetike, električnih strojeva, komunikacije, ali i iz drugih temeljnih područja.
Mogudi ustroj novih Zavoda i katedri kao znanstvenih i nastavnih baza uz očekivan broj od
oko 140 znanstvenika i ukupno oko 200 zaposlenika do 2015. godine.
Daljnji razvoj i podizanje kvalitete poslijediplomskog doktorskog studija iz područja
elektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetike te Komunikacije i informatike, uz stjecanje
28




uvjeta za akreditaciju poslijediplomskog studija iz Računarstva.
Razvijanje opdeg akademsko-znanstvenog i istraživačkog ozračja s naglaskom na sadržaje iz
elektrotehnike i računarstva s primjenom u gospodarstvu te prijenos najnovijih informatičkih
i drugih tehnologija u sredinu u kojoj Elektrotehnički fakultet Osijek djeluje, posebice na
mlade znanstvenike i suradnike iz gospodarstva s akademskim zvanjima magistra i doktora
znanosti.
Suradnja sa srodnim tehničkim fakultetima u Hrvatskoj i svijetu, ali i fakultetima iz područja
biotehničkih i prehrambeno-tehnoloških i drugih znanosti te suradnja s gospodarstvom.
Intenziviranje međunarodne znanstvene i stručne suradnje u europskim projektima i
okvirnim programima, omogudavanje usavršavanja u inozemstvu, korištenjem različitih
inozemnih stipendija (osobito mlađim znanstvenicima).
Dugoročno osiguranje kvalitetnih materijalnih i prostornih uvjeta za razvoj Elektrotehničkog
fakulteta Osijek kroz izgradnju nove zgrade Elektrotehničkog fakulteta Osijek na lokaciji
Sveučilišnog kampusa od najmanje 15 000 m2.
Eventualne poteškode i prijetnje pri realizaciji strategijskih ciljeva na temelju provedene SWOT
analize jesu:













Nedostatni prostorni kapaciteti koji se suprotstavljaju zahtjevu za posjedenost nastavi.
Nedovoljan broj nastavnika u odnosu na broj studenata i nastavnih potreba.
Nedostatan prostor za knjižnicu te nedovoljan broj knjiga.
Nedostatan i neprimjeren prostor namijenjen studentskoj službi te nedostatan broj
zaposlenih.
Neopremljenost nastavničkih kabineta računalima i ostalom informatičkom opremom
nužnom za svakodnevni rad.
Nedovoljno korištenje opreme za daljinsku nastavu.
Problem zapošljavanja studenata koji su uspješno završili studij uzrokovan globalnom
ekonomskom krizom.
Nedovoljno ulaganje u obnovu informatičke opreme.
Preopteredenost nastavnog osoblja nastavom ostavlja malo vremena za bavljenje
znanstvenim radom.
Nenagrađivanje onih koji se uspješno bave znanstvenim radom, a nikakve ili male sankcije za
one koji to ne čine.
Odlazak zaposlenog osoblja na bolje pladena radna mjesta u gospodarstvu.
Smanjenje državnog financiranja.
Razvoj veleučilišta u Osječko-baranjskoj i susjednim županijama.
29
l) Iznesite svoje mišljenje o glavnim prednostima i manama programskih, kadrovskih i
materijalnih potencijala vašega visokog učilišta.
Sljedede prednosti treba posebno naglasiti:
Moderna infrastruktura i oprema te kvalitetno ustrojen Odjel informatike u svrhu održavanja i
servisiranja
Elektrotehnički fakultet Osijek raspolaže modernom informatičkom infrastrukturom (lokalna
računalna mreža propusnosti 100Mbps/1Gbps i WLAN – bežična mreža) s implementiranim
sigurnosnim i autentikacijskim mehanizmima te nadzorom i upravljanjem mrežom, velikim brojem
računala (oko 280) i poslužitelja (21) te velikim brojem računalnih učionica (8). Veza prema Internetu
brzine je 1Gbps. Poslužitelji pružaju sve potrebne mrežne i podatkovne servise, mogudnost
naprednog procesiranja – zahtjevnih obrada podataka (višeprocesorski sustav za paralelno
procesiranje – ETFOS Klaster – u sastavu CARNet CRO-Grida). Mogudnost korištenja baza podataka
(MS SQL server, MySQL). Ustrojen je Odjel informatike (7 djelatnika) koji se brine za održavanje i
razvoj informatičkog sustava i u sklopu kojeg je omogudena izrada vlastitih aplikacija. Funkcionalne
internetske stranice omoguduju uređivanje sadržaja od strane samih korisnika.
Zavod za elektroenergetiku posjeduje vrlo kvalitetne svjetski najpoznatije softverske alate za analizu
elektroenergetskog sustava, mreža i postrojenja. U laboratoriju za elektroenergetske mreže
posjedujemo najsuvremenije mrežne analizatore za mjerenje i analizu kvalitete električne energije
LEM Topas 1000 kao i Memobox 808 te instrumente za ispitivanje svojstava transformatorskog ulja i
električnih instalacija. Zavod je akreditirao Laboratorij za elektromagnetsku kompatibilnost prema
HR normi u kojem se nalaze suvremeni instrumenti za mjerenje niskofrekventnih električnih i
magnetskih polja. U okviru TEMPUS EMSA projekta uspostavljen je i opremljen TEMPUS EMSA
laboratorij sa suvremenim računalima, prezentacijskom opremom i softverima iz područja
elektroenergetike i osobito tržišta električne energije, gdje studenti mogu (a za dio mrežnih
programa i s udaljenih mjesta od kude) raditi seminarske i diplomske radove s laboratorijskog
servera na kojemu su instalirani programski alati EasyPower i DIgSILENT, PowerWorld, Homer.
Zavod za elektroenergetiku privodi kraju proces akreditacije laboratorija za EMC prema Hrvatskoj
Akreditacijskoj Agenciji.
Laboratorij Zavoda za komunikacije predviđen je za visokofrekventna mjerenja prema HR normi za
izračun i mjerenje veličina elektromagnetskih polja koja stvaraju radijska i/ili telekomunikacijska
terminalna oprema, a u postupku je i akreditacija laboratorija koja de omoguditi akreditirana
mjerenja i proračun izlaganja radiofrekvencijskim poljima.
Uspješna suradnja s drugim sveučilištima i stručnjacima u Hrvatskoj i izvan nje
Elektrotehnički fakultet Osijek, osim što surađuje sa Sveučilištem u Zagrebu (Fakultet elektrotehnike i
računarstva), Sveučilištem u Splitu (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje), Sveučilištem
u Rijeci (Tehnički fakultet), surađuje i sa sljededim inozemnim sveučilištima: Hochschule Bremen –
Fachbereich Elektrotechnik, Universität des Saarlandes – Saarbrücken, Fernuniversität
Gesamthochschule – Hagen, Universität Trier, Universität Passau, Fakultät für Mathematik und
30
Informatik - Passau, (e) Technische Universität Graz, Internationale Begegnungs-und
Forschungszentrum für Informatik - Dagstuhl, Janus Panonius University, Polack Mihally College of
Engineering - Pecs, Slovak University of Technology, Faculty of Electrical Engineering and Information
Technology - Bratislava, (i) European EMTP-ATP Users Group e.V.-Osnabrück, Sveučilištom u
Mostaru, Univerzitetom u Tuzli, Univerza v Mariboru, FERI Maribor, Mälardalen University, Vasteras Department of Computer Science and Electronics, Hochschule Albstadt Sigmaringen, Technische
Universitat Wien, Fachhochschule Giessen Friedberg, Universitat Politecnica de Catalunya, Budapest
Tech, Malardalen University, Technical University of Lodz, University Stefan Cel Mare Suceava,
Univerza na Primorskem Koper, Univerza v Ljubljani, Otto-Friedrich-Universitaet Bamberg. Suradnja
se očituje kroz razmjenu i gostovanja nastavnika bilateralnom suradnjom, a sve više i kroz mobilnost
nastavnika u okviru ERASMUS programa, znanstveno usavršavanje istraživača, istraživanja u svezi s
temom magistarskog rada ili doktorskom disertacijom, obavljanje studentske prakse, pohađanje
jezičnih tečajeva, izradu diplomskih radova, istraživanja na projektima, itd.
Na Elektrotehničkom fakultetu Osijek povremeno gostuju pozvani predavači, a neki od njih uključeni
su u nastavu poslijediplomskog doktorskog studija: prof. dr. sc. Davor Pavuna (Švicarska), prof. dr. sc.
Matjaž Colnarič (Slovenija), prof. dr. sc. Peter Moehringer (Njemačka), prof. dr. sc. Gyula Mester
(Mađarska), prof. dr. sc. Istvan Matijevics (Srbija), prof. dr. sc. Silvije Jovalekid (Njemačka), prof. dr.
sc. Michael Hartje (Njemačka), doc .dr. sc. Zoran Stanid (Luksemburg) i drugi.
Uspješno uveden sustav ISVU koji je implementiran u svakodnevni rad u ustanovi
Uveden je i razrađen Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) te su postavljeni studomati u
obje zgrade čime je omogudeno on-line prijavljivanje ispita, naručivanje uvjerenja te provjera ispitnih
rezultata putem Interneta. Postoji i sustav godišnjeg nagrađivanja najboljih studenata za postignute
rezultate u studiranju kao i nagrađivanje najboljih seminarskih radova kroz dekanovu nagradu
najboljim studentima te nagrade tvrtki s kojima Fakultet usko surađuje, a koje nagrađuju najbolje
diplomske, odnosno seminarske radove iz njihova područja rada.
Razvijen sustav pretraživanja literature i baze završnih i diplomskih radova studenata putem
fakultetske internetske stranice
Fond znanja koncentriran je na jednom mjestu. Organiziran je i osiguran pristup znanstvenoj literaturi
uključujudi knjige, diplomske i magistarske radove, doktorske disertacije, časopise. Omoguden je
pregled i dostupnost objavljenih skripta i udžbenika vlastite izdavačke djelatnosti. Osigurana je
cirkulacija studenata kroz mogudnost uporabe knjižničnog fonda i studenata s drugih fakulteta.
Razvijen je i sustav pretraživanja literature putem fakultetske internetske stranice koja uključuje i
bazu završnih i diplomskih radova studenata.
Razvijen javni i internetski informacijski sustav
Uz internetske stranice fakulteta na kojima se nalaze brojni i aktualni podatci vezani uz studiranje, svi
zavodi i katedre imaju svoje internetske stranice na kojima se nalaze osnovni podatci i sadržaji o
aktivnostima zavoda i katedri. Na internetskim stranicama fakulteta postoji i oglasna ploča svih
kolegija na kojoj se oglašavaju rezultati ispita i kolokvija. Povezana je s internetskom stranicom na
Moodlu, kao softverskoj platformi za e-učenje. Na Moodlu se nalaze osnovni nastavni materijali za
sve kolegije (predavanja, auditorne vježbe i pripreme za laboratorijske vježbe), ali i ostali sadržaji
31
važni za nastavu (pitanja za usmeni ispit, zadatci za domade zadade, on-line provjera znanja, forumi
za komunikaciju s nastavnicima i studentima, video-materijali, itd.). Kontinuiranim analizama
nastavnih sadržaja i edukacijom nastavnika osigurana je kvaliteta realizacije kolegija za e-učenje. Svi
rezultati, kao i raspored nastave, ispita i aktualne obavijesti oglašavaju se i putem zaslona (4 velika za
obavijesti te trenutno 7 malih za nastavne materijale, rasporede, ispitne rezultate i dr.) dostupnih
studentima u objema zgradama. Razvijen je i intranet sustav obavijesti za nastavnike i članove
Fakultetskog vijeda sa svim relevantnim informacijama, mogudnosti administracija osobnih podataka,
kolegija, službenih dokumenata, izvješda, putnih naloga i dr.
Informatička obrazovanost nastavnog osoblja
Elektrotehnički fakultet Osijek svrstava se u red fakulteta s najvedom informatičkom obrazovanosti
nastavnika i suradnika, osobito imajudi u vidu činjenicu da se na ovom fakultetu izvodi nastava iz
polja računarstva, kao i grane elektrotehnike, telekomunikacije i informatike. Upravo su nastavnici
ovog fakulteta oni koji po prirodi moraju pratiti svjetske trendove i stalno se usavršavati na način koji
zahtijeva visoku razinu informatičke obrazovanosti. Znanstveno i nastavno osoblje sudjeluje i u
informatičkim projektima (CAR6Net, CRO-Grid...) čime se omoguduje pradenje i primjena novih
tehnologija. Uz to, svi su nastavnici kroz sustavnu realizaciju Plana uvođenja e-učenja educirani za rad
s Moodlom kao softverskom platformom za e-učenje te ga velika vedina uspješno koristi u
svakodnevnom nastavnom procesu, ispitima, kolokvijima i on-line komunikaciji sa studentima.
Kao glavni nedostatak treba naglasiti problem zapošljavanja studenata koji su uspješno završili studij.
Naime, taj je problem uzrokovan globalnom ekonomskom krizom te je potresao i Elektrotehnički
fakultet Osijek.
Do 2008. godine nije bilo nezaposlenih diplomiranih inženjera na burzi rada, dok je postojao
određeni broj inženjera koji su se ipak nakon kradeg zadržavanja na burzi ipak uspješno zapošljavali,
vedina u svojoj struci. Od 2008. godine primijeden je trend pojave nezaposlenosti diplomiranih
inženjera i povedanja nezaposlenosti inženjera, što je posljedica krize u gospodarstvu i smanjenih
potreba za zapošljavanjem u gospodarstvu, a osobito u velikim sustavima poput HEP-a i Siemensa te
kod poduzetnika u građevinskom sektoru.
U širem području Slavonije i Baranje do posljednje ekonomske krize nije bilo nezaposlenih
diplomiranih inženjera elektrotehnike, a očekuje se nastavak ovog trenda po završetku krize i
normalizacija stanja u gospodarstvu. Daljnjim razvojem, osiguranjem prostora i opremanjem
laboratorija Elektrotehnički fakultet Osijek postaje središte regija ovog dijela Europe (Slavonija –
Osijek, Posavina, Baranja – Pečuh, Vojvodina – Novi Sad) na polju elektrotehnike i računarstva. Zbog
toga raste zainteresiranost za studij elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, a naši do
sada završeni inženjeri i diplomirani inženjeri elektrotehnike te od nedavno i prvostupnici i magistri
inženjeri priznati su u svojoj radnoj okolini i na taj način pridonose ugledu Fakulteta.
Na Elektrotehničkom fakultetu Osijek motiviranost studenata i razvoj kompeticije u učenju i radu
postiže se razrađenim sustavom nagrađivanja i to dekanovom nagradom te nagradom tvrtki partnera
(Siemens d.d., Belišde d.d., HEP d.d.). Svake se godine na taj način nagradi 10-20 studenata. Osobitu
motivaciju za rad daju i stipendije pojedinih tvrtki, ali i stipendije od strane Osječke akademske
zaklade koja je kao pomod studentima osnovana pri Fakultetu.
Sve to stvara ozračje kvalitetnog učenja, rada i daje motivaciju maturantima za upis na ovaj studij, a
kasnije za predani rad.
32
Briga za zaposlenike nije samo uvjetovana voljom uprave Fakulteta, ved i ukupnim sustavom vezanim
za visoka učilišta.
Elektrotehnički fakultet Osijek poklanja veliku pozornost i brigu za obrazovanja i znanstveno
napredovanje vlastitog znanstvenog podmlatka. Vezano za to Senat je Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku na sjednici održanoj 20. veljače 2006. donio Odluku o ustroju i izvedbi
sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnika sa smjerovima: Elektroenergetika te
Komunikacije i informatika na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, u potpunosti usklađenima s
Bolonjskom deklaracijom.
Izvrsno opremljeni laboratoriji i novouređene učionice-predavaonice, te računalne učionice
pogoduju ugodnom radu. Veliki broj visoko motiviranih studenata i radna atmosfera koja se stvara
međusobnom interakcijom, motivira nastavnike i daje podstrek za daljnji kvalitetni rad.
S druge strane, demotivirajude je za nastavnike preveliko opteredenje u nastavi. Prevelik je broj
studenata po grupama i na ispitima te pri vođenju završnih i diplomskih radova. Time se ne osigurava
dovoljna kvaliteta nastave, a postoji i rizik da mladi znanstveni novaci i asistenti ne doktoriraju na
vrijeme što može dovesti do toga da Fakultet ostane bez potrebitog broja doktora znanosti, što može
ugroziti održavanje nastave i pojedine studije.
Nezadovoljstvo se očituje i u nedovoljnom ulaganju u informatičku opremu potrebnu nastavnicima
u svakodnevnom radu (oprema kabineta računalima i pisačima). Osobito se taj problem očituje pri
uvođenju e- učenja u sustav nastave.
Za razliku od nagrađivanja i motiviranja studenata, na Fakultetu su nastavnici u drugom položaju.
Nema nagrađivanja onih koji se uspješno bave znanstvenim radom, a nikakve ili male sankcije su za
one koji to ne čine.
Znanstveni dometi pojedinaca vrjednuju se pri izboru u zvanje te pri ocjenjivanju znanstvenih novaka
i asistenata, ali bi se mogli i bolje vrjednovati unutar Fakulteta i Sveučilišta te isticati i nagrađivati.
m) Ukoliko ste do sada prošli neki oblik vanjskog vrednovanja, komentirajte preporuke i
poboljšanja koja ste do sada proveli.
Dana 04. srpnja 2007. provedeno je od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje vrjednovanje
Elektrotehničkog fakulteta Osijek kao znanstvene institucije. Tročlano Povjerenstvo dalo je sljedede
glavne preporuke na koje se možemo očitovati navedenim poboljšanjima u proteklih 5 godina:
1. Povedanje znanstvene produktivnosti u obliku objavljivanja vedeg broja znanstvenih radova u
časopisima indeksiranima u CC, SCI i SCI-Expanded citatnim bazama, kao i povedanje broja radova u
časopisima sa što vedim čimbenikom odjeka.
U zadnjih 5 godina značajno je povedan broj znanstvenih radova u časopisima indeksiranima u CC, SCI
i SCI-Expanded citatnim bazama, kao i povedan broj radova objavljenih u časopisima sa značajno
visokim čimbenikom odjeka (tablice 5.5 i 5.6).
2. Definiranje jasnije misije i vizije Fakulteta
Tijekom 2007. i 2008. godine definirana je misija i vizija razvoja Fakulteta te plan kratkoročnog i
33
dugoročnog razvoja, a početkom 2011. godine donesena je Startegija razvoja Elektrotehničkog
fakulteta za razdoblje od 2011. do 2015. godine. Također, vedina preporuka s gledišta misije i vizije
uspješno su ispunjene u proteklih 5 godina.
3. Povedanje uspješnosti polaznika poslijediplomskog doktorskog studija
S obzirom na to da je elektrotehnički fakultet 2004. godine pokrenuo poslijediplomski doktorski studij
za stjecanje stupnja doktora znanosti, broj završenih doktora znanosti na vlastitom studiju bio je
neznatan, dok je u zadnjih 5 godina obranjeno 17 doktorskih disertacija i otprilike toliki broj
magistara znanosti po starom programu.
4. Intenzivnije uključivanje u inozemne istraživačke, razvojne i infrastrukturne projekte.
Iako je u zadnjih 5 godina postignut napredak, Fakultet ima za cilj sudjelovati u vedem broju
navedenih projekata te je s tim ciljem podneseno više od 10 prijava za FP7, IPA i ostale projektne
okvire.
n) Ako postoji, navedite inozemno visoko učilište s kojim biste se usporedili i objasnite na
temelju kojih kriterija.
Elektrotehnički fakultet Osijek postoji i djeluje u regiji Republike Hrvatske koja se nalazi na samoj
granici s trima državama pa je time uvjetovana i konkurencija od strane istorodnih fakulteta i izvan
granica (Pollack Mihaly Faculty of Engineering, Fakultet elektrotehnike u Tuzli, Fakultet tehničkih
nauka u Novom Sadu).
U blizini Elektrotehničkog fakulteta Osijek nalaze se sljededi srodni inozemni fakulteti kojima bi mogli
gravitirati studenti mogude zainteresirani za upis na studij Elektrotehničkog fakulteta Osijek:
1. Pollack Mihaly Faculty of Engineering (University of Pecs) – u odnosu na Elektrotehnički fakultet
Osijek, Pollack Mihaly Faculty of Engineering ima bolju infrastrukturu realiziranu pomodu javnoprivatnih partnerstva.
2. Fakultet elektrotehnike u Tuzli (Univerzitet u Tuzli) – u odnosu na Elektrotehnički fakultet Osijek
bolje su integrirani u ostatak Sveučilišta što omoguduje lakšu realizaciju interdisciplinarnih studija.
Međutim, imaju manju tradiciju te manje sadržaja u nastavnim programima vezanim uz
elektroenergetiku.
3. Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu (Univerzitet u Novom Sadu) – prednost Fakulteta
tehničkih nauka jesu studiji bolje prilagođeni novim trendovima u gospodarstvu. Prednost
Elektrotehničkog fakulteta Osijek bolja je opremljenost.
Usporedivost studijskih programa Elektrotehničkog fakulteta Osijek s programima nekih inozemnih
visokih učilišta (npr. TU Wien i ETH Zürich) navedena je pod točkom 2c).
o) Navedite kada ste i na koji način reagirali na i/ili sudjelovali u donošenju odluka od javnog
interesa.
Elektrotehnički fakultet svojim je djelovanjem kroz 33 godine i s preko 3000 završenih inženjera i
diplomiranih inženjera, kao i u posljednjih nekoliko godina stručnih i sveučilišnih prvostupnika i
34
magistara inženjera elektrotehnike i računarstva znatno doprinio podizanju ukupne razine
razvijenosti nekod zaostale slavonsko-baranjske regije koja je razmjerna razvijenosti tehničke kulture
i raspoloživih tehničkih znanja, a što je upravo razmjerno broju inženjera koji ostaju zapošljavati se i
djelovati u svojoj regiji i životnoj sredini. Svoje nemale dosadašnje doprinose u osposobljavanju
stručnih kadrova u regiji Elektrotehnički fakultet Osijek u novim je uvjetima značajno povedao u
obujmu te u kvaliteti obrazovanja i istraživačkog rada te očekujemo da naše sposobnosti mogu biti
daleko bolje iskorištene u svrhu transfera i razvoja tehnologije te ukupnoga gospodarskoga i
društvenoga napretka naše regije i zemlje u cjelini.
p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.
Elektrotehnički fakultet Osijek djeluje u svom prirodnom, prostornom, tehnološkom,
gospodarstvenom i društvenom okružju pet županija. Svoje nemale dosadašnje doprinose u
osposobljavanju stručnih kadrova u regiji Elektrotehnički fakultet Osijek sada de u novim uvjetima
značajno povedati u obujmu te u kvaliteti obrazovanja i istraživačkog rada. Slijedimo trendove razvoja
visokog školstva u Hrvatskoj i Europi u programskom, kadrovskom, prostornom, laboratorijskom,
kvalitetnom izboru studenata, primjeni suvremenih metoda u nastavi i svim drugim aspektima rada
Elektrotehničkog fakulteta Osijek. Usklađujudi programe s Bolonjskom deklaracijom usvojeni su novi
planovi i program koji u potpunosti predstavljaju odgovarajudu platformu za obrazovanje stručnih
tehničkih kadrova za potrebe naše regije kao i bližih regija Republike Hrvatske.
S ovim značajkama ulazimo u novo razdoblje našeg razvoja u kojemu danas naše sposobnosti mogu
biti daleko bolje iskorištene u svrhu transfera i razvoja tehnologije iz energetike (naročito obnovljivi
izvori energije), komunikacija, automatike, računarstva i drugo, te ukupnoga gospodarskoga i
društvenoga napretka naše regije i zemlje u cjelini. Naši su dosadašnji rezultati i jamstvo da de
Elektrotehnički fakultet Osijek i u bududnosti znati odgovoriti na sve izazove tehnološkog i
društvenog razvoja u našoj zemlji. Ima više primjera uspješne suradnje s gospodarstvom, a posebno
ističemo suradnju s Mirkom Barišidem oko osnivanja računskog centra Siemensa u kojem ved 15
godina uspješno radi oko 150 visokoškolskih stručnjaka na poslovima programiranja.
Nismo zadovoljni razvojem i transferom visokih tehnologija u ovom dijelu Hrvatske i zato demo
nastojati da znanstvenici s Elektrotehničkog fakulteta Osijek i partnerskih fakulteta Europe zajedno s
gospodarstvom iz našeg okruženja te uz podršku odgovarajudih ministarstava dovedemo značajan
broj projekata koji de se realizirati u ovom dijelu Hrvatske.
Cilj nam je stalno poboljšanje kvalitete visokog obrazovanja, znanstvene i stručne djelatnosti
Elektrotehničkog fakulteta Osijek kroz:
 Završetak započetog procesa uvođenja sustava ISO kvalitete i osiguranje njegove pune
primjene.
 Daljnje unaprjeđenje suradnje s gospodarstvom te grananje strateških partnerstva.
 Daljnje povedanje međunarodne razmjene studenata, odlazne, a osobito dolazne mobilnosti.
 Pokretanje novih studija (odmah pokrenuti studij multimedijskih komunikacija te studij vezan
uz menadžment) i gostovanje uglednih profesora s drugih sveučilišta i iz drugih zemalja.
 Organiziranje znanstvenih i stručnih skupova, kao i daljnji razvoj ved ustrojenog i razgranatog
programa cjeloživotnog obrazovanja i razvijanje tehničke kulture na višoj razini.
 Daljnja promidžba Fakulteta radi osiguranja visoke zainteresiranost izvrsnih učenika srednjih
škola za pohađanje ove vrste studija.
35


Daljnji razvoj e-učenja u svim porama studija.
Svaki se nastavnik, osim poslova nastave i znanstvenih projekata, mora zajedno sa svojim
bivšim studentima uključiti u realizaciju stručnih projekata u gospodarstvu.
36
Tablica 1.1. Interno osiguravanje kvalitete
Vrsta aktivnosti
Tematske sjednice o
kvaliteti nastave
Nositelj aktivnosti
(naziv tijela ili
imena osoba)
Dekan
Fakultetsko vijede
Rad odbora
(povjerenstva) za
pradenje kvalitete
nastave
Povjerenstvo za
unaprjeđenje i
osiguranje
kvalitete visokog
obrazovanja
Studentska anketa
(provođenje, obrada,
informiranje
studenata, očitovanja
nastavnika)
Dekan
Predsjednik
Povjerenstva za
unaprjeđenje i
osiguranje
kvalitete visokog
obrazovanja
SWOT analiza na
razini visokog učilišta
Povjerenstvo za
unaprjeđenje i
osiguranje
kvalitete visokog
obrazovanja
Pradenje pokazatelja
kvalitete na visokom
učilištu*
Povjerenstvo za
unaprjeđenje i
osiguranje
kvalitete visokog
obrazovanja
Učestalost
aktivnosti
(broj
sastanaka ili
akcija
godišnje)
1
Min. 2
(prema
potrebi i
više)
1
1
1
Broj izvješda
koji su
proizašli iz
pojedine
aktivnosti u
posljednjih
5 godina
Praktični rezultati aktivnosti
(opisno u samoanalizi)
5
Upoznavanje nastavnika s
pedagoškim smjernicama,
kriteriji pradenja rada i
ocjenjivanja studenata, paralelni
ispitivači, mentorstvo
studentima. Izmjene i dopuna
studijskih programa.
3
Mentorstvo – analiza i prijedlog
aktivnosti, prolaznost – analiza i
prijedlog mjera – studentska
anketa - organizacija, studijski
programi – definiranje ishoda
učenja (radna skupina) i prijedlog
izmjena i dopuna studijskih
programa, godišnja izvješda.
3
Analiza uspješnosti izvođenja
nastave i odnosa nastavnika
prema studentima, prijedlozi za
poboljšanja i promjene,
autokorekcija, značajno
povedanje ocjena u sljededim
anketama vedine nastavnika.
1
Instrument u kreiranju strategije
kako bi se na temelju prikaza
unutrašnjih snaga i slabosti
ETFOS-a i vanjskih prilika i
prijetnji s kojima se ETFOS
suočava postavili ciljevi uz bolji
uvid u mogudnosti.
5
Omoguduje transparentno
pradenje uspješnosti upisa,
studiranja, zapošljavanja i dr.
(prema indikatorima iz
strategije).
Ostali oblici
evaluacije
*Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog
programa i reakreditaciju visokih učilišta (Narodne novine, broj 24/10) i Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopuisnice za obavljanje
znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/2010).
37
2. Studijski programi
a) Prikažite dijagram konfiguracije svih studijskih programa po vertikali (preddiplomski,
diplomski, integrirani i poslijediplomski) s njihovim eventualnim grananjem na smjerove
ili usmjerenja. Ukoliko izvodite stručne studije, prikažite i njihovu konfiguraciju.
Obrazložite funkcionalne razloge za takvu konfiguraciju, posebno sa stajališta
ostvarivanja optimalnih obrazovnih učinaka (mogudnost zapošljavanja, nastavak studija,
mobilnost) uz predviđene upisne kvote. Navedite koji su studijski programi dislocirani i
komentirajte njihovu opravdanost.
Konfiguracija svih studijskih programa po vertikali s njihovim eventualnim grananjem na smjerove ili
usmjerenja prikazan je na sljededem dijagramu:
S obzirom na razvoj Fakulteta i nastavni kadar preddiplomski studiji elektrotehnike i računarstva kao
temeljni, kao i smjerovi Elektroenergetika, Komunikacije i informatika i Procesno računarstvo na
diplomskim studijima, kao i Elektroenergetika i Informatika na stručnom studiju predstavljaju
najznačajnije grane koje su prepoznate kao potrebe na tržištu rada u regiji, a osobito u velikim sustavima
kao Hrvatska elektroprivreda, Siemens, telekomunikacijske tvrtke i rastudi segment privatnih tvrtki u
području informacijskih tehnologija. Stalnim dopunama diplomskih studijskih programa novim izbornim
38
kolegijima omoguduje se studentima pradenje najnovijih znanstvenih i tehnoloških spoznaja u njihovom
području ne utječudi pri tome na temeljna znanja, vještine i kompetencije potrebne stručnjacima
navedenih profila.
Smjer Automatika manje je popularan među studentima stručnog studija zbog složenosti sadržaja
kolegija, ali je istovremeno i jedan od najtraženijih na tržištu rada zbog čega je u tijeku i strategijom
definirano utemeljenje diplomskog studija industrijskog smjera s naglaskom na automatizaciju gdje
očekujemo više znatno vedi interes potencijalnih kandidata, ali i mogudnost izvedbe programa s
ishodima učenja koji bolje odgovaraju potrebama tržišta rada. Istovremeno, započelo je i osnivanje
stručnog studija računarstva sa smjerovima Računalno i programsko inženjerstvo i multimedijske
komunikacije koji bi zamjenio postojedi program studija elektrotehnike smjera Informatika i tako pratio
suvremene dinamične izmjene u području računarstva.
Prirodan nastavak preddiplomskih studija diplomski su studiji, pristup kojima je omoguden i studentima
drugoh srodnih tehničkih fakulteta, ali diplomski su studiji otvoreni i studentima stručnog studija kroz
program razlikovne godine u trajanju od 1 godine. Prosječno svake godine program razlikovne godine
upisuje oko 40 inženjera i stručnih prvostupnika inženjera. Važno je naglasiti da je u tijeku izrada
samoanalize i recenzija ved usvojenog specijalističkog diplomskog stručnog studija „Projektiranje
elektrotehničkih instalacija i sustava informacijske tehnologije“ koji je izravan odgovor na potrebe
nastavka studija inženjera i stručnih prvostupnika zaposlenih u sustavu Hrvatske komore inženjera
elektrotehnike i razvoja njihovih karijera, a kojih je povijesnim razvojem Fakulteta i strukturom lokalnog
gospodarstva najviše (preko 2000), a za koji ved sada vlada izniman interes i među sadašnjim studentima
stručnog studija.
Idude godine završit de se izvođenje poslijediplomskih znanstvenih studija Elektrotehnike i
računarstva za stjecanje magisterija znanosti, a u skoro vrijeme očekuje se i završetak
poslijediplomskih znanstvenih studija Elektrotehnike i računarstva za stjecanje doktorata znanosti. Pri
tome se misli na završetak studija za sve polaznike koji ga uspješno završavaju, a koji su tijekom
2004./2005. akademske godine upisali studij i u međuvremenu apsolvirali studijski program. Od
2006./2007. akademske godine, Elektrotehnički fakultet Osijek upisuje polaznike na poslijediplomski
doktorski studij Elektrotehnika sa smjerovima Elektroenergetika te Komunikacije i informatika.
Također, upisuju se polaznici triju poslijediplomskih specijalističkih studija: Elektroenergetika u
tržišnom okruženju, Napredne komunikacijske tehnologije te Procesno računarstvo. Navedeni studiji
u potpunosti su usklađeni s Bolonjskom deklaracijom. Trenutno na poslijediplomskom znanstvenom
studiju za stjecanje magisterija znanosti ima još 8 polaznika, a magisterij znanosti do sada je steklo
19. Na poslijediplomskom znanstvenom studiju za stjecanje doktorata znanosti ima još 1 polaznik. Na
poslijediplomskom doktorskom studiju po Bolonjskom programu ima 88 polaznika, a doktorat
znanosti steklo ih je 17. Na poslijediplomskim specijalističkim studijima upisano je ukupno 13
polaznika, a 5 ih je završilo studij. Navedeni studiji omogudavaju obrazovanje doktora i magistara
znanosti te specijalista i to kako vlastitog znanstvenog podmlatka, tako i polaznika iz gospodarstva.
Istraživačke aktivnosti na poslijediplomskom doktorskom studiju pospješuju sudjelovanje na
domadim i inozemnim znanstvenim i razvojnim projektima, a ti projekti doprinose kvaliteti
istraživanja i nastave na studiju. U skoroj bududnosti planira se pokretanje poslijediplomskog
doktorskog studija Računarstva.
39
Elektrotehnički fakultet u Osijeku u okviru svih svojih studija omoguduje i potiče studiranje pojedinih
kolegija/ blokova kolegija semestra ili cijele studijske godine studentima drugih sveučilišta/fakulteta,
kao i odlazak vlastitih studenata na druge visokoobrazovne institucije. Način i mogudnosti provođenja
mobilnosti studenata, ali i nastavnika, regulirane su brojnim partnerskim bilateralnim ERASMUS
ugovorima između Sveučilišta/Fakulteta čiji broj kao i broj odlaznih studenata raste iz godine u
godinu. Potrebno je učiniti više na poticanju dolazne mobilnosti iako su poduzeti koraci u smislu
informiranja i definiranja popisa kolegija koji su ponuđeni u ERASMUS programu razmjene.
Koordinaciju i ugovaranje pojedinih aranžmana vrše ERASMUS koordinatori partnerskih ustanova.
Zaključno, elektrotehnika, a osobito računarstvo danas su prisutni i isprepleteni u svim segmentima
ljudskoga života i bez njih nije mogude zamisliti svekoliki društveni i ekonomski razvoj suvremenoga
društva pa tako ni razvoj Hrvatske. Nedvojbeno je da de elektrotehnika i računarstvo i dalje ostati
pokretač razvoja društva što de iziskivati vrhunski obrazovane stručnjake koji de modi odgovoriti
izazovima novoga doba. Vrhunski obrazovani stručnjaci elektrotehnike i računarstva, koji se obrazuju na
Elektrotehničkom fakultetu Osijek uz stalno osuvremenjavanje studijskih programa, našli su i zasigurno
de i ubudude, i usprkos privremenim problemima vezanim uz gospodarsku krizu, svoje mjesto na
tržištu rada.
b)
Ako postoje, navedite podudaranja vaših studijskih programa sa sličnim studijskim
programima na nekoj drugoj sastavnici vašeg sveučilišta. Obrazložite, koje ste korake
poduzeli da bi se takva preklapanja u bududnosti izbjegla.
Ne postoje podudaranja studijskih programa sa sličnim studijskim programima na nekoj drugoj
sastavnici našeg Sveučilišta, što slijedi i iz navedenog pod točkom 1h.
c) Za svaku od sljededih razina; preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski
(posebno poslijediplomski specijalistički) studiji te stručni studiji (ako ih održavate)
posebno odgovorite na sljededa pitanja:

Navedite kriterije koje uzimate u obzir kod predlaganja upisnih kvota na
preddiplomski (ili integrirani preddiplomski i diplomski), odnosno stručni studij
(ako ih održavate). Ocijenite svrhovitost upisnih kvota sa stajališta društvenih
potreba i broja nezaposlenih, mogudnosti visokog učilišta za pružanje kvalitetne
nastave u grupama te broja sposobnih i motiviranih studenata za učinkovito
studiranje po zadanom programu.
Preddiplomski i diplomski studij:
U trenutku pokretanja studija i sve do početka gospodarske krize 2008. godine tržište rada u
Hrvatskoj pokazivalo je da se stručnjaci koji završe studije, tada dodiplomske studije Elektrotehnike i
računarstva, vrlo lako zapošljavaju, tako da godinama gotovo nije bilo diplomiranih inženjera
navedenih profila na Zavodu za zapošljavanje. Elektrotehnički fakultet u Osijeku jedina je ustanova u
Istočnoj Hrvatskoj, koja obrazuje visokoobrazovane stručnjake iz polja elektrotehnike i računarstva,
što čini usprkos krizi temelj bududeg dugoročnog uspješnog djelovanja, ali i ostanka i zapošljavanja
visokoobrazovanog kadra te ekonomskog rasta i razvoja, kako regije, tako i cijele Hrvatske.
40
Podaci iz uže, ali i šire okoline, Europske Unije, SAD-a, kao i ostatka razvijenog svijeta, nedvojbeno
pokazuju da stručnjaci koji završe program studija Elektrotehnike ili Računarstva imaju velike mogudnosti
zapošljavanja te da postoji stalna potreba za stručnjacima navedenog profila. Štoviše, trendovi rasta i
razvoja elektrotehnike, računarstva, a osobito elektroenergetike, informacijskih i komunikacijskih
tehnologija, te predviđanja bududeg upliva novih tehnologija i novih usluga, govore o povedanju potreba
za stručnjacima navedenog profila. Za očekivati je da de se ovaj trend nastaviti, što daje osnovu za
nastavak studija ovakvog profila u sadašnjim kvotama uz stalno podizanje kvalitete nastave i smanjenja
broja studenata u nastavnim skupinama za predavanja, auditorne, laboratorijske i konstrukcijske vježbe.
Trenutno se nastava na preddiplomskim i diplomskim studijima izvodi u skupinama oko 50 do 100
studenata na 1. godini studija, a taj broj opada prema višim godinama, a osobito na kolegijima izbornih
blokova te izbornim kolegijima diplomskih studija. Na auditornim vježbama studenti su podijeljeni u
skupine do 50 studenata, dok su na laboratorijskim i konstruktivnim vježbama studenti podijeljeni u
skupine od 15-20 studenata što je uvjetovanom kapacitetima laboratorija i brojem radilišta. Iz godine u
godinu povedanjem broja nastavnika bez podizanja upisnih kvota smanjuje se broj studenata u grupama,
no to je uvjetovano i omogudeno i povedanim brojem predavaonica i laboratorija osobito u posljednjih
nekoliko godina od kada je Fakultetu dodijeljena i zgrada u okviru Sveučilišnog kampusa. Strateški je
nastavni cilj stalno smanjenje broja studenata u skupinama, osobito predavanja i auditornih vježbi radi
podizanja kvalitete i individualnog pristupa studentima tijekom nastave.
Stručni studij:
Od početka krize situacija na tržištu rada u Hrvatskoj nešto je lošija kada su u pitanju inženjeri i
stručni prvostupnici inženjeri jer se zbog dostupnosti iako manjeg broja diplomiranih inženjera i
magistara inženjera na Zavodu za zapošljavanje oni nešto sporije, ali ipak zapošljavaju. Očekujemo
naravno da de se situacija u gospodarstvu popraviti, a ponudili smo i dodatnu mogudnost nastavka
studija kroz razlikovnu godinu i mogudnost upisa diplomskih studija, a u tijeku je i ustroj
specijalističkog stručnog diplomskog studija „Projektiranje elektrotehničkih intalacija i sustava
informacijske tehnologije“ kojima očekujemo povedanje zapošljivosti ovog kadra, osobito imajudi u
vidu usklađenost ovog programa s uvjetima i mišljenjem Hrvatske komore inženjera elektrotehnike,
kao i potreba na tržištu rada za njihovom specijalizacijom upravo u ovom smjeru.
Kao i na preddiplomskim i diplomskim studijima, trenutno se nastava izvodi u skupinama od 50 do 100
studenata na 1. godini studija, a taj broj opada prema višim godinama, a osobito na izbornim kolegijima.
Na auditornim vježbama studenti su podijeljeni u skupine do 50 studenata, dok su na laboratorijskim i
konstruktivnim vježbama studenti podijeljeni u skupine od 15-20 studenata što je uvjetovano
kapacitetima laboratorija i brojem radilišta. Iz godine u godinu povedanjem broja nastavnika bez
podizanja upisnih kvota smanjuje se broj studenata u grupama, ali to je uvjetovano i omogudeno i
povedanim brojem predavaonica i laboratorija osobito u posljednjih nekoliko godina od kada je Fakultetu
dodijeljena i zgrada u okviru Sveučilišnog kampusa. Strateški je nastavni cilj i na ovim studijima stalno
smanjenje broja studenata u skupinama, osobito predavanja i auditornih vježbi radi podizanja kvalitete i
individualnog pristupa sudentima tijekom nastave.
Poslijediplomski doktorski studij:
Na temelju analize kapaciteta, kojima raspolaže Elektrotehnički fakultet Osijek (prostor, oprema,
znanstveno-nastavno-stručni resursi), potreba gospodarstva koja gravitira gradu Osijeku i okolici, te
41
Elektrotehničkom fakultetu, broju potencijalnih mentora i voditelja na poslijediplomskom
doktorskom studiju do doktorske disertacije, procjenjeno je da je optimalni broj studenata koji se
upisuju na prvu godinu poslijediplomskog doktorskog studija oko 20 polaznika po smjeru studija,
odnosno ukupno do 40 polaznika.
Poslijediplomski specijalistički studij:
Na temelju analize kapaciteta, kojima raspolaže Elektrotehnički fakultet Osijek (prostor, oprema,
znanstveno-nastavno-stručni resursi), potreba gospodarstva koja gravitira gradu Osijeku i okolici, te
Elektrotehničkom fakultetu, broju potencijalnih mentora i voditelja specijalističkog rada, procjenjuje
se da je optimalni broj studenata koji se upisuju na prvu godinu poslijediplomskih specijalističkih
studija oko 20 polaznika po studiju.

Analizirajte prolaznost na prvoj godini studija (preddiplomski, integrirani i stručni)
i povežite je s kriterijima za upis s osvrtom na vrstu srednje škole s koje kandidati
dolaze te njihovom prosječnom ocjenom tijekom srednjoškolskog obrazovanja.
Preddiplomski studij:
Svake godine kao jedan od temeljni pokazatelja kvalitete visokog obrazovanja na razini Sveučilišta
prate se precizno pokazatelji prolaznosti pa je mogude dati precizan odgovor na ovo pitanje:
prolaznost na prvoj godini studija u prošloj je akademskoj godini (zadnje dostupno izvješde je za
2009./2010.) iznosila 68,7% na preddiplomskom studiju Elektrotehnike, a 61,2 % na preddiplomskom
studiju Računarstva što je u korelaciji s činjenicom da se na preddiplomski studij Elektrotehnike i
računarstva upisuju dominantno kandidati iz gimnazija i tehničkih škola s nešto višim prosjekom
ocjena i na prediplomskom studiju Elektrotehnike (u posljednje tri godine srednji prosjek ocjena:
4,27) u odnosu na studij Računarstva (u posljednje tri godine srednji prosjek ocjena: 4,08), a s tim u
svezi nešto su bolji rezultati i na državnoj maturi (u ak. god. 2010./2011. prosjek bodova ostvarenih
državnom maturom za upis studija Elektrotehnike: 56,6 %; za upis studija računarstva: 52,47 %), ali i
interes (prosječno 8-9 kandidata na 1 mjesto na Elektrotehnici u odnosu na prosječno 5-6 kandidata
na Računarstvu). Elektrotehnički fakultet na temelju ove analize donio je odluku o promjeni kvota u
akademskoj 2011./2012. preusmjeravanjem 15 upisnih mjesta sa studija Računarstva na
Elektrotehniku kako bi se ujednačila kvaliteta upisanih kandidata. Usto je za upis studija Računarstva,
kao izborni predmet državne mature obavezna za položiti, uz fiziku uvedena i informatika, pri čemu
kandidat može birati koji de od tih dvaju predmeta polagati, odnosno u obzir mu se uzima bolji
rezultat.
Diplomski studij:
Prema istom navedenom izvješdu prolaznost na prvoj godini diplomskih studija u prošloj akademskoj
godini (zadnje je dostupno izvješde za 2009./2010.) iznimno je visoka i iznosila je 92,7% na
diplomskom studiju Elektrotehnike, a 92,0% na diplomskom studiju Računarstva, što odgovara
rezultatima studenata upisanim s odgovarajudih preddiplomskih studija i prethodnom
srednjoškolskom obrazovanju. Ovako visoku prolaznost možemo ipak zahvaliti činjenici da se radi o
42
upisu na novi studij bez „zaostataka“ s prethodne godine i visokoj motiviranosti studenata na
kolegijima iz njihove odabrane struke (smjera), kao i četiri izborna kolegija (od ukupno 11 na prvoj
godini) izabranih po vlastitim preferencijama na kojima u pravilu postižu vrlo dobre rezultate.
Stručni studij:
Uspješnost studiranja očekivano je najslabija na stručnim studijima s obzirom na strukturu kandidata,
odnosno srednjih škola i prosječno nižih ocjena (u posljednje tri godine srednji prosjek ocjena: 3,78).
Prolaznost na prvoj godini studija u prošloj je akademskoj godini (zadnje je dostupno izvješde za
2009./2010.) iznosila samo 48,9% na svim smjerovima stručnog studija Elektrotehnike, zbog čega su
predložene dodatne mjere poput dodatnog izvanrednog ispita i tzv. „mini semestra“ kojim se
studentima omoguduje ponovno slušanje nastave u skradenom obliku s naglaskom na pripremu za
uspješnije polaganje ispita.
Poslijediplomski doktorski studij:
Kao što je ranije spomenuto, idude godine završit de se izvođenje poslijediplomskih znanstvenih
studija Elektrotehnike i računarstva za stjecanje magisterija znanosti, a u skoro vrijeme očekuje se i
završetak poslijediplomskih znanstvenih studija Elektrotehnike i računarstva za stjecanje doktorata
znanosti. Pritom se misli na završetak studija za sve polaznike koji ga uspješno završavaju, a koji su
tijekom 2004./2005. akademske godine upisali studij i u međuvremenu apsolvirali studijski program.
Trenutno na poslijediplomskom znanstvenom studiju za stjecanje magisterija znanosti ima još 8
polaznika, a magisterij znanosti do sada je steklo 19 polaznika. Na poslijediplomskom znanstvenom
studiju za stjecanje doktorata znanosti ima još 1 polaznik. Na poslijediplomskom doktorskom studiju
po Bolonjskom programu ima 88 polaznika, a doktorat znanosti steklo ih je 17. Na poslijediplomskim
specijalističkim studijima upisano je ukupno 13 polaznika, a 5 ih je završilo studij.
Poslijediplomski specijalistički studij:
Na poslijediplomskim specijalističkim studijima upisano je ukupno 13 polaznika, a 5 ih je završilo
studij.

Objasnite kojom ste se metodologijom služili za određivanje ishoda učenja u
planiranju studijskih programa. Navedite na jednom primjeru studijskog
programa povezivanje obveznih kolegija i kompetencija koje se stječu.
Za sve studije:
Ishode učenja i pretpostavljeno opteredenje studenta definira nastavnik. To predstavlja podlogu za
razvoj strategije poučavanja, učenja, određivanja broja bodova unutar predmeta i provjere
naučenog. Postignuti ishodi učenja po završetku studijskog programa zavise od više čimbenika, oni su
individualni, mogu uključivati poželjne ishode učenja, a mogu se pojaviti i pozitivni nepredviđeni
ishodi učenja.
43
Definiranjem praga prolaz/pad na ispitu pomodu graničnih ishoda učenja utvrđuje se razina
prolaznosti koja je pobliže definirana kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja studenata kao
minimalno 40% ukupnih ishoda učenja. Osim graničnih ishoda učenja, koriste se i poželjni ishodi
učenja koji definiraju što nastavnici očekuju od prosječnog studenta s obzirom na razinu ostvarenih
kompetencija, a prema kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja studenata.
Prilikom definiranja ishoda učenja na razini studijskih programa uzete su u obzir:
- definicije što je najvažnije što student nakon savladavanja cjelokupnog programa mora znati,
razumjeti ili biti sposoban učiniti (granični ishodi učenja),
- ishodi učenja definirani korištenjem aktivnih glagola,
- ishodi učenja na studijskom programu (stručne i opde kompetencije) provjereni kroz matricu
ishoda učenja koja povezuje kolegije i ishode studijskog programa, a što je definirano kroz
studijski program u usvojenim znanjima, vještinama i kompetencijama.
Radna skupina za ishode učenja na Fakultetu djeluje unutar Povjerenstva za kvalitetu. Članove Radne
skupine, od kojih su najmanje troje (3) iz Povjerenstva a dvoje (2) predstavnici gospodarstvenika,
imenuje dekan na prijedlog predsjednika Povjerenstva. U Radnoj skupini su zastupljeni nastavnici,
asistenti i studenti.
Radna skupina prati aktivnosti vezane uz uvođenje ishoda učenja (definirane na razini Sveučilišta) te
u suradnji s predmetnim nastavnicima i gospodarstvenicima koordinira, usklađuje i razvija ishode
učenja u okviru predmeta i studijskih programa na Fakultetu s ciljem definiranja kompetencija
potrebnih na tržištu rada.
Članovi radne skupine za ishode učenja:
1. Prof. dr. sc. Snježana Rimac-Drlje,
2. Tomislav Matid dipl. ing.,
3. Mario Dorluka,
4. Zvonimir Vukovid, dipl. ing. – predstavnik Siemens PSE Osijek (računarstvo),
5. Mr. sc. Zoran Kovač – predstavnik HEP, PrPOs (elektroenergetika),
6. Mr. sc. Dragan Sobol – predstavnik T-Com, RU Osijek (komunikacije i informatika),
7. Darko Kompari, dipl. ing. - predstavnik HKIE (stručni i specijalistički kolegiji).

Navedite najvažnije ciljeve kojima ste se vodili pri određivanju ishoda učenja.
Procijenite u kojoj su mjeri do sada ostvareni ciljevi koje ste imali u vidu pri
kreiranju novih preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih,
odnosno stručnih (ako ih održavate) studijskih programa.
Najvažniji ciljevi pri određivanju ishoda učenja bili su definirati znanja i vještine studenta nakon
odslušanog studijskog programa s ciljem usvajanja kompetencija potrebnih na tržištu rada, radi
lakšeg (samo)zapošljavanja, a u skladu s preporukama poslodavaca i komore inženjera koji izravno
sudjeluju u njihovom definiranju kroz gore navedenu radnu skupinu. Kod preddiplomskih studija
dodatni cilj bio je pripremiti studente i za uspješno svladavanje studijskih programa diplomskih
studija.
44

Opišite načine i komentirajte postupke za usklađivanje dodijeljenih ECTS bodova s
realnom procjenom količine studentskog opteredenja.
Inicijalan postupak ocjene ECTS-a temeljio se na udjelu pojedinog kolegija u nastavnom i ispitnom
opteredenju, a od akademske godine 2009./2010. započelo je (kao pilot program) studentsko
anketiranje u usklađenosti ECTS-a predviđenih studijskim programom sa stvarnim opteredenjem
studenata.

Procijenite kompetencije stručnjaka koji završe studij na vašem visokom učilištu u
usporedbi sa srodnim studijem na renomiranim sveučilištima u Europi i svijetu te
u kojoj mjeri vaši programi slijede preporuke europskih ili međunarodnih
strukovnih udruženja.
Preddiplomski studij:
Preddiplomski studij Elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek temelji se i može se
usporediti sa sličnim europskim sveučilištima. Između ostalih, usporediv je s preddiplomskim
programom Elektrotehnike na TU Wien kao i s preddiplomskim programom Elektrotehnike i
informatike na ETH Zürich. Zajednička im je osnova trajanje studija od 3 godine u kome se stječe
ukupno 180 ECTS bodova. Stručna je kvalifikacija koja se stječe završetkom studija Baccalaureus/
Baccalaurea elektrotehnike/računarstva, odnosno Bachelor of Science in Electrical
Engineering/Computer Engineering (engleski izraz). Osnovu proučavanja preddiplomskog studija
predstavljaju potpuno sadržajno usporedivi temeljni kolegiji na I. i II. godini studija i obvezni i/ili
izborni blokovi /kolegiji, kroz koje se stječe dodatno usmjeravanje prema tržištu rada, odnosno
bududem diplomskom studiju.
Diplomski studij:
Diplomski studij Elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek temelji se na programima
poznatih europskih sveučilišta. Između ostalih, usporediv je s programom diplomskog studija
Elektroenergetike i diplomskog studija Telekomunikacija na TU Wien kao i s diplomskim programom
studija Elektrotehnike i informatike na ETH Zürich. Zajednička im je osnova trajanje studija od 2
godine, u kome se stječe najmanje 120 ECTS bodova. Stručna kvalifikacija koja se stječe završetkom
studija magistar je elektrotehnike s naznakom smjera, Elektroenergetika ili Komunikacije i
informatika (odnosno magistar elektroenergetike ili magistar telekomunikacija na TU Wien), odnosno
Master of Science in Electrical Engineering (MSc in Power Engineering, MSc in Telecommunications).
Osnovu studija predstavljaju napredna znanja iz temeljnih kolegija struke te izborni blokovi/kolegiji,
kroz koje se stječe dodatna specijalizacija iz određenog smjera.
Diplomski studij Računarstva na Elektrotehničkom fakultet Osijeku temelji se na programima
poznatih europskih Sveučilišta. Između ostalih, usporediv je s programom Diplomskog studija
računarstva na TU Wien Zajednička osnova im je trajanje studija od 2 godine u kome se stječe
najmanje 120 ECTS bodova. Stručna kvalifikacija koja se stječe završetkom studija je magistar
računarstva s naznakom smjera, odnosno Master of Science in Computer Engineering (engleski izraz).
Osnovu studija predstavljaju napredna znanja iz temeljnih kolegija struke, te izborni blokovi /kolegiji,
kroz koje se stječe dodatna specijalizacija iz određenog područja.
45
Stručni studij:
Stručni studij Elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek temelji se na suvremenim
stručnim programima poznatih europskih sveučilišta i veleučilišta. Program je sadržajno i
kvalifikacijski potpuno usporediv s programima stručnog studija Elektrotehnike Fakulteta za
elektrotehniko Ljubljana i Računarstva i informatike na Fakultetu za elektrotehniko, računalništvo in
informatiko u Mariboru. Iz napravljene usporedbe predloženog programa stručnog studija
Elektrotehnike sa smjerovima Automatika, Energetika i Informatika, s odgovarajudim programima
fakulteta u Ljubljani, odnosno Mariboru, može se zaključiti da postoji visoka razina usklađenosti ovog
programa s razmatranim programima.
Poslijediplomski doktorski studij:
Poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetika te Komunikacije i
informatika, usklađen je s preporukama Bolonjskog procesa te svi predmeti na studiju nose 6 ECTS
bodova uz nastavno opteredenje od 30 sati predavanja i 15 sati laboratorijskih vježbi (za 6 ili više
upisanih studenata na predmetu), odnosno ekvivalent tom opteredenju u obliku konzultacija i
istraživačkog rada nastavnika i polaznika studija. Stečene kompetencije mjerljive su s kompetencijama
srodnih fakulteta na srodnim programima u Hrvatskoj (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u
Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu) te s fakultetima iz
inozemstva (Fakultet za elektrotehniko Ljubljana, Fakultet za elektrotehniko, računalništvo in
informatiko u Mariboru i drugima).
Poslijediplomski specijalistički studij:
Usklađen s preporukama Bolonjskog procesa (30 sati predavanja, 15 sati vježbi I 10 ECTS bodova po
predmetu), ovaj studij srodan je po opteredenju i stečenim kompetencijama na sličnim studijskim
programima poslijediplomskog specijalističkog studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva
Sveučilišta u Zagrebu.

Opišite svoj postupak pradenja i unapređivanja studijskih programa, njihovo
prilagođavanje novim istraživanjima. Navedite eventualne izmjene koje ste načinili
u prvotno prihvadenim bolonjskim studijskim programima. Opišite svrhu tih
izmjena i postupak donošenja odluke.
Za sve studije:
Postupak izmjena i dopuna studijskih programa pokrede se na temelju prijedloga Fakultetskog vijeda i
ovlaštenog Sveučilišnog povjerenstva za studijske programe u skladu s člankom 5. Pravila za
provedbu postupka vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih i
stručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Kako bi se trajno pratila najnovija istraživanja i potrebe gospodarstva svake akademske godine
najmanje jedanput, a prema potrebi i više puta prije odluke Fakultetskog vijeda o izmjenama i
dopunama studijskih programa prodekan za nastavu upuduje poziv nastavnicima za prijedlog novih
kolegija (a osobito izbornih kolegija diplomskog studija). Prijedlog sadržaja predmeta, oblici
46
provođenja nastave, način provjere znanja i ostalo vezano uz predmet definiraju se u za to
predviđenom obrascu kojeg popunjavaju predmetni nastavnici, a koji je sastavni dio i Prijedloga
studijskog programa kojim se opisuje sadržaj kolegija, načini izvođenja i pradenja rada i ocjenjivanja
studenata, uvjeti njegovog izvođenja, broj ECTS-a i dr.
Nakon toga Povjerenstvo za studijske programe imenovano od strane dekana pregledava sve
predložene prijedloge i prihvada ih ili eventualno upuduje na doradu nastavnicima nakog čega se
konačno prihvadeni kolegiji i izmjene i dopune upuduju Povjerenstvu za unaprjeđenje i osiguranje
kvalitete na mišljenje i mogudu dopunu u smislu očekivanih ishoda učenja, a potom konačan
prijedlog usvaja Fakultetsko vijede te upuduje dopis nadležnom sveučilišnom povjerenstvu za
studijske programe koje konačno odobrava izmjene i dopune ukoliko se time ne narušavaju temeljne
kvalifikacije definirane studijskim programom koje bi zahtijevale ponovnu akreditaciju.
Na ovaj način do sada je donijeto nekoliko izmjena i dopuna studijskih programa 2008., 2010. i 2011.
godine, od kojih su najznačajnije:


Ukidanje kolegija Digitalna elektronika na preddiplomskom studiju Elektrotehnike, izborni
blok I, Osnove automatskog upravljanja na preddiplomskom studiju Elektrotehnike, izborni
blok II, te Osnove mjerenja na preddiplomskom studiju Računarstva zbog neusklađenosti
ovih kolegija s očekivanim ishodima učenja cjelokupnog studijskog programa, a s ciljem
rasteredenja studenata.
Smanjenje broja obveznih i povedanje broja izbornih kolegija za 2 na diplomskim studijima
radi omogudavanja vede slobode usmjeravanja studenata i osuvremenjavanja postojedih ili
usvajanja niza novih izbornih kolegija diplomskog studija Elektrotehnike i računarstva
(Ekonomika EES, Upravljanje procesima, Digitalna videotehnika, Upravljanje projektima,
Energetska kompatibilnost, Dinamika industrijskih sustava, Projektiranje i ugradnja sustava
obnovljivih izvora energije, Kaos u električnim mrežama, Numeričke metode u
elektromagnetizmu, Kvaliteta napona u elektroenergetskom sustavu, Transformatori u
elektroenergetskom sustavu, Pravna regulativa u elektrotehnici i računarstvu, Pouzdanost
elektroenergetskog sustava, Stabilnost elektroenergetskog sustava, Energetska učinkovitost,
Računalni kriminalitet, Osnove GIS-a i primjene u komunikacijama).
Izmjene na poslijediplomskom doktorskom studiju Elektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetika i
Komunikacije i informatika te poslijediplomskim specijalističkim studijima Elektroenergetika,
Napredne komunikacijskske tehnologije i Procesno računarstvo nisu rađene u smislu uvođenja novih
predmeta, ali se to planira učiniti kada izađe prva generacija doktora s ovog studija, a to je vjerojatno
za očekivati tijekom 2012. godine. Međutim, unutar postojedih predmeta, nastavnici uvode nove
sadržaje jer je to način da studenti upišu predmet s obzirom na to da su svi predmeti izborni. Na
nekim je predmetima zbog odlaska nastavnika (u mirovinu ili s Fakulteta), Fakultetsko vijede na
prijedlog povjerenstva za poslijediplomske studije ovlastilo druge kompetentne nastavnike.

Samo za stručne i specijalističke diplomske studije: objasnite njihovu opravdanost
odnosno razlog izvođenja na vašem učilištu.
Ne postoji veleučilište u Osječko-baranjskoj županiji, a ni u okolnim slavonskim županijama ne postoje
veleučilšta s adekvatnim studijskim programima. Štoviše, na razlikovnoj godini na pristup diplomskim
47
studijima imamo značajan broj kandidata koji su završili najbliže srodne studije Elektrotehnike i računarstva
Tehničkog veleučililšta u Zagrebu, s obzirom na to da Fakultet elektrotehnike i računarstva ne omoguduje
nastavak studija kroz razlikovne ispite.
Uz to, tržište rada u Osječko-baranjskoj županiji i u okolnim slavonskim županijama pokazuje da se
stručnjaci koji završe stručni studij Elektrotehnike lakše zapošljavaju od sveučilišnih prvostupnika pa
se ovakva vrsta studija pokazala kao dobra prilika za studente koji ne namjeravaju upisivati diplomske
studije, nego se nakon tri godine studija žele uključiti aktivno u tržište rada. Stručni se prvostupnici
vrlo lako uklapaju u organizacijsku strukturu poduzeda i ustanova te sveprisutna interdisciplinarnost
uvjetuje prisustvo elektrotehnike i računarstva u svim porama života, iz čega proizlazi i potreba za
kadrovima navedenog profila.
Na poslijediplomske specijalističke studije Elektroenergetika u tržišnom okruženju, Napredne
komunikacijske tehnologije te Procesno računarstvo do sada je upisano 17 polaznika, a završilo ih je 6.
Natječaj za upis na ove studije ne raspisuje se svake godine. Interes za studij razmjerno je nizak, ali
mjerljiv s interesom na ostalim specijalističkim studijima tehničkih fakulteta u Hrvatskoj. U prvom redu
potencijalni polaznici navode razloge financijske naravi, ali sa stečenom diplomom napreduju na
radnom mjestu i lakše se zapošljavaju, što znači da poslodavac prepoznaje značenje ovog studija.
c) Navedite kako se provjerava redovitost pohađanja nastave i vaše mišljenje o tim
postupcima.
Svaki nastavnik obvezan je voditi evidenciju pohađanja nastave prema usvojenim Kriterijima pradenja rada i
ocjenjivanja studenata, u kojem je definirano da je pradenje redovitosti pohađanja nastave obvezno i sudjeluje
s 10% u ukupnoj ocjeni. Pohađanje laboratorijskih vježbi obvezno je 100% prema studijskom programu, a na
kraju semestra održavaju se i nadoknade za 1-2 laboratorijske vježbe. Fakultet u potpunosti podržava obvezu
redovitog pradenja nastave za redovite studente i što je mogude više i za izvanredne studente (kojima redovito
pohađanje nastave osim laboratorijskih vježbi nije obvezno, ali se preporučuje u skladu s njihovim obvezama i
mogudnostima) s obzirom na težinu gradiva tehničke struke i logičku povezanost, bez koje je nemogude
zamisliti uspješnog studenta u „kampanjskom“ radu. S obzirom na veliki broj studenata, u tijeku je izrada
elektronskog pradenja pohađanja nastave radi olakšavanja pradenja nastave i bodovanja nastavnicima.
Redovitost pohađanja nastave na poslijediplomskim studijima evidentira nastavnik.
d) Opišite i ocijenite nastavne metode, provedbu praktične i terenske nastave. Posebno se
osvrnite na probleme i moguda poboljšanja.
Svaki student pojedinačno realizira stručnu praksu u poduzedu pod vodstvom mentora na poslovima
za koje se obrazovanjem priprema rješavajudi od strane mentora postavljene zadatke u projektu.
Stručna praksa provodi se u organizaciji Elektrotehničkog fakulteta Osijek pod mentorstvom
imenovanog stručnjaka na mjestu stručne prakse i pod kontrolom stručnih osoba s Fakulteta.
Projektni zadatak za svakog studenta na stručnoj praksi osmišljava se u poduzedu, u skladu s
potrebama proizvodnje-poslovanja, a verificira ga stručni tim na Fakultetu. Svaki student prije
odlaska na stručnu praksu dobiva pismenu uputnicu za stručnu praksu ovjerenu od voditelja stručne
prakse. Za vrijeme stručne prakse studenti su od strane ETF-a osigurani od posljedica mogudih
nezgoda na radu (uključujudi i odlazak i povratak s radnog mjesta). Za vrijeme realizacije stručne
prakse voditelj stručne prakse ETF-a obilazi studente na praksi i u stalnom je kontaktu s mentorima
48
prakse u poduzedima. Po završenoj stručnoj praksi mentor daje pismenu ocjenu o realizaciji prakse za
svakog studenta posebno. Student vodi dnevnik rada za vrijeme stručne prakse te na kraju podnosi
pismeno stručno izvješde o realiziranoj stručnoj praksi voditelju stručne prakse ETF-a. Osnovni
problem ove realizacije nedovoljan je broj sati za voditelja stručne prakse sa strane ETF – a.
e) Opišite i ocijenite izvođenje dijelova nastave u radilištima izvan vašega visokog učilišta
(radionice, farme, praksa i ostalo). Objasnite sustav evidentiranja provedbe stručne
prakse. Posebno se osvrnite na probleme i moguda poboljšanja.
Tijekom prakse student pod vodstvom mentora upoznaje radnu sredinu, organizacijsku strukturu
proizvodno-poslovnog sustava, upoznaje proizvodnu tehnologiju, ovladava pravilima zaštite na radu
te aktivno sudjeluje u inženjerskim poslovima kroz realizaciju zadanih poslova u okviru projekta
poštujudi stručna, tehnološka i druga pravila elektrotehničke struke. Prilikom dolaska na radno
mjesto student se evidentira u dnevnik mentora koji mu na kraju izdaje uvjerenje o izvedenoj praksi.
Poseban je problem velika dislociranost pojedinog studenta na samoj izvedbi stručne prakse.
f)
Ocijenite dostupnost i kvalitetu web-sadržaja studijskih programa.
Na www.etfos.hr/?studiji nalaze se u potpunosti svi podatci o svim studijskim programima (uključujudi
i bitne informacije o Bolonjskom procesu, kao i sve važede dokumente, odluke, pravilnike bitne za
studiranje). Tu su i podatci o sadržajima i obavijestima na svim kolegijima svih studija po svim
studijskim godinama, zatim podatci o završnim i diplomskim radovima, završetku studija i dr. Na
internetskoj stranici www.etfos.hr/?studenti daju se sve aktualne informacije studentima, uključujuči
obavijesti, raspored nastave i ispita, elektronsko učenje, mobilnost studenata, rad studentskih udruga
i dr.
Svaki kolegij (ukupno 201 kolegij) preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija ima svoje posebne
internetske stranice i na moodle.etfos.hr. Elektrotehnički fakultet Osijek sustavno je uveo i
unaprjeđuje korištenje Moodla kao platforme i obveza je svih nastavnika prema „Planu uvođenja eučenja" usvojenom na 123. sjednici Fakultetskog vijeda 26. siječnja 2010.
Pritom je prema „Planu uvođenja e-učenja“ bilo određeno 77 djelatnika:

svi asistenti/znanstveni novaci (ukupno 47),

ostali djelatnici (profesori visoke škole, viši predavači, predavači, stručni suradnici, laboranti,
docenti; ukupno 30) ako na kolegiju nema asistenta/znanstvenog novaka, ili ako na kolegiju
djelatnik drži auditorne vježbe, a asistent/znanstveni novak s tog kolegija ved je zadužen za
kolegij višeg prioriteta koji su izravno sudjelovali u uvođenju e-učenja tako što su pohađali
tečajeve o e-učenju i Moodleu kao platformi za e-učenje te su realizirali kolegije za Moodle.
Svi djelatnici kojima je prema planu bio dodijeljen kolegij za realizaciju za Moodle pohađali su
tečajeve koje je držalo pet djelatnika koji su ved odslušali potrebne tečajeve o e-učenju i Moodlu kao
platformi za e-učenje (dalje u tekstu: e-mentori).
49
Tijekom cijelog postupka uvođenja e-učenja, odnosno i nakon završetka tečajeva, e-mentorima se
polaznici obradaju u slučaju pitanja i nejasnoda. Usto su e-mentori u svibnju 2010., listopadu 2010. i
travnju 2011. provodili analizu realizacije e-učenja s obzirom na plan, odnosno razine uvođenja eučenja. S nastavnicima koji su prema rezultatima analize ispodprosječno realizirali svoje kolegije
održavane su konzultacije s prodekanom za nastavu i pomodnikom dekana za nastavu kako bi se
uklonile mogude preprjeke pri realizaciji kolegija na Moodlu. Na temelju navedenih konzultacija došlo
je do modifikacija u realizaciji uvođenja e-učenja: prioritet se promijenio s realizacije malog broja
kolegija realiziranih na visokoj razini na realizaciju velikog broja kolegija (točnije, na sve kolegije)
realiziranih na najmanje srednjoj razini, pri čemu je dugoročan cilj povedavati razinu realizacije.
Uz to su za vrjednovanje realizacije uvođenja e-učenja studentima kontinuirano dostupne ankete za
ocjenjivanje realizacije e-učenja na Elektrotehničkom fakultetu Osijek te za ocjenjivanje Moodla kao
softverske platforme opdenito. Pritom studentske ocjene i komentari služe kao pokazatelj za moguda
poboljšanja i modifikacije.
Tijekom upotrebe Moodla ovakav se način rada pokazao korisnim i u radu Odbora za završne i
diplomske ispite. Naime, pri završetku preddiplomskog i stručnog studija, studenti su pod
mentorstvom nastavnika dužni izraditi završni rad koji nakon mentora pregledava i član Odbora, da bi
se na sjednici Odbora donijela odluka o konačnoj ocjeni završnog rada. Stoga je postupak
dodjeljivanja završnih radova članovima Odbora na pregled, kao i postavljanje napomena članova
Odbora mentorima u svezi s eventualnim nepravilnostima u završnom radu, u potpunosti premješten
na Moodle. Navedeno se ishodi postavljanjem elektroničkih inačica završnih radova članovima
Odbora i pomodu foruma za komunikaciju između članova Odbora i mentora. Na ovaj je način
značajno ubrzan postupak pregledavanja radova od strane članova Odbora te korekcija radova na
temelju komunikacije između člana Odbora i mentora.
U tijeku je uvođenje podrške za e-učenje za poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnike, te za
specijalističke studije, dok se osnovne informacije o tim studijima i studijskim programima nalaze na
internetskim stranicama: http://www.etfos.hr/?poslijediplomski_studij.
50
Razine uvođenja e-učenja
Razina
E1
Sadržaji dostupni studentima na Moodleu kao platformi za e-učenje
Informacije o kolegiju. Plan i program kolegija. Popis literature. Polusirovi nastavni
materijali (PDF format).
E2
Popis traženih znanja i vještina. Popis ispitnih pitanja. Kalendar obveza (vrijeme
održavanja ispita, kontrolnih zadada, predaje seminarskih radova i domadih zadada i sl.).
Obavijesti o nastavi, konzultacijama i sl.
E3
Pojedinačni dijelovi polusirovog nastavnog materijala (PDF format) obrađeni po
cjelinama. Forumi tematski vezani uz kolegij (za komunikaciju s asistentom i ostalim
suradnicima na katedri te za komunikaciju među studentima). Samoprovjere i provjere
(PDF materijali).
E4
Svi nastavni materijali razrađeni po cjelinama potpuno dostupni. Predavanje
pojedinačnih zadada i seminarskih radova te njihovo ocjenjivanje. Pojmovnik.
E5
Predavanje svih zadada, seminarskih radova i polaganje pismenih ispita te njihovo
ocjenjivanje. Pradenje studentskih aktivnosti. Forumi po nastavnim cjelinama. Dopunski
audio, video i programski materijali. Objava izabranih studentskih radova.
EX
Izrada vlastitog nastavnog programa.
Popis djelatnika Elektrotehničkog fakulteta Osijek koji bi izravno sudjelovali u uvođenju eučenja
Miran Karid - Zavod za automatiku i procesno
računarstvo
„E-mentori“ (djelatnici Fakulteta koji su
Goran Kneževid - Zavod za elektroenergetiku
odslušali potrebne tečajeve o e-učenju i
Krešimir Mikloševid - Zavod za elektrostrojarstvo
Moodleu kao platformi za e-učenje)
Igor Sušenka - Zavod za računarstvo i informatiku
Mario Vranješ - Zavod za komunikacije
Sistem-administrator
Domagoj Vukovid
Djelatnici (asistenti/znanstveni novaci te po
77 djelatnika
potrebi ostali djelatnici)
Prodekan za nastavu/pomodnik dekana za
Damir Šljivac/Kruno Miličevid
nastavu
51
Plan uvođenja e-učenja
Izvršitelj
Prodekan za
nastavu/pomodnik
dekana za nastavu
Sistemadministrator
E-e-mentori
Djelatnici
5.10.2009.
19.10.2009.
Dodijeljen jedan kolegij zimskog
semestra svakom djelatniku
Svakome e-mentoru dodijeljena grupa
djelatnika
26.10.2009.
1.11.2009.
31.1.2010.
31.3.2010.
1.10.2013.
Koordinacija i nadzor uvođenja e-učenja
Instaliran Moodle na serveru i osposobljen za rad;
pripremljene učionice za održavanje tečaja.
Optimiranje Moodlea na serveru. Održavanje servera za Moodle.
Pripremljen materijal za tečajeve.
E-mentor sa svojom slupinom dogovorio termine održavanja tečaja.
Svaki e-mentor održao svojoj
skupini djelatnika 30 sati
tečaja o Moodleu.
E-mentori održavaju s djelatnicima svoje grupe
individualni rad i konzultacije.
Djelatnici odslušali svih 30
sati tečaja, tj. razine E1 do
EX.
Djelatnici (uz pomod ostalih
suradnika na katedri i
zavodu) za svoj kolegij
primijenili razine E1 do E3, tj.
pripadajudi sadržaji dostupni
su studentima na Moodleu.
Djelatnici (uz pomod ostalih suradnika na
katedri i zavodu) za svoj kolegij primijenili
razine E4 do EX, tj. pripadajudi sadržaji dostupni
su studentima na Moodleu.
Djelatnici (uz pomod ostalih
suradnika na katedri i zavodu)
samostalno pripremaju i realiziraju
ostale kolegije za e-učenje (u
prosjeku jedan kolegij po semestru).
52
Studentima su u potpunosti dostupni i otvorena bežična internetska mreža, internetske aplikacije za
mobilne telefone m.etfos.hr, oko 200 računala u računalnim učionicama i laboratorijima te 4 velika
zaslona s opdim obavijestima i 8 interaktivnih zaslona za sve obavijesti studentima (rasporede,
rezultate ispita i dr.) na ulazu i hodnicima Fakulteta u objema zgradama.
Zaključno: dostupnost i kvaliteta internetskih sadržaja studijskih programa na izrazito su visokoj razini
kako i priliči ustanovi koja provodi programe povezane uz internetske tehnologije.
g) Osvrnite se na programsku koncepciju na vašem visokom učilištu i iznesite eventualne
prijedloge i planove za izmjenu studijskih programa u skoroj bududnosti i razloge koji
vas na to navode.
Studijski programi Elektrotehnike i računarstva sa smjerovima koji se trenutno izvode dobro su
usklađeni s potrebama tržišta radne snage u regiji, no stalne dopune i izmjene studijskih postojedih i
razvoj novih studijskih programa trebaju biti stalan odgovor na potrebe regionalnog gospodarstva.
Prema strategiji Fakulteta na razini preddiplomskog, stručnog i diplomskog studija prioritetni studiji
jesu:

razvoj diplomskog studija Računarstva prema programskom i računalnom inženjerstvu te
industrijskom smjeru,

novi diplomski studiji Multimedijske komunikacije i Inženjerski menadžment,

stručni studij Računarstva s naglaskom na programsko i računalno inženjerstvo i multimedijske
komunikacije (izrada programa u tijeku),

specijalistički diplomski stručni studij Projektiranja elektrotehničkih instalacija i sustava
informacijske tehnologije (studij usvojen i na recenziji u tijeku pisanja samoakreditacije).
Prema strategiji Fakulteta na razini poslijediplomskih doktorskih studija planira se pokretanje
postupka za dobivanje dopusnice za izvođenje:

poslijediplomskog doktorskog studija Računarstva,

izmjene i dopune postojedeg poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnike.
Realizacija ovih studija planira se uz dosadašnju upisnu kvotu studenata i izravno de ovisiti o
osiguranju kadrovskih uvjeta.
h) Navedite koji se programi cjeloživotnog obrazovanja izvode na vašem visokom učilištu,
u tablici prikažite broj programa kojima nisu dodijeljeni ECTS bodovi i programe s
dodijeljenim ECTS bodovima te njihovo trajanje.
Na Elektrotehničkom fakultetu Osijek provode se dva vrlo značajna i sveobuhvatna programa
cjeloživotnog obrazovanja:
53
1. Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike
Elektrotehnički fakultet Osijek ovlašten je temeljem članka 38. Pravilnika o stručnom ispitu te
upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva, Elektrotehnički
fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao nositelj Programa podnosi Ministarstvu
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, na suglasnost „PROGRAM STRUČNOG
USAVRŠAVANJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE, za razdoblje od 2006. - 2011. godine,
Razred inženjera elektrotehnike. Programi su verificirani od strane Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva, a izvode se u suradnji s Hrvatskom komorom elektroinženjera. U
razdoblju od dobivene Dopusnice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2012. godine planirano je održati 24 tečajeva.
1
Tečaj
2
Tečaj
3
Tečaj
4
Tečaj
5
Tečaj
6
Tečaj
7
Tečaj
8
Tečaj
Električne instalacije
zgrada prema novim
Hrvatskim normama
Tehnički propisi za
električne instalacije
zgrada
Tehnički propisi o
sustavima za zaštitu
zgrada od djelovanja
munje (groma)
Prva provjera električnih
instalacija zgradai sustava
za zaštitu od munje
(groma) prema novim
tehničkim propisima
Zakon o gradnji i
pripadajudi pravilnici
Vodiči vodovi i kabeli
prema novim hrvatskim
normama
Proračun struje kratkog
spoja prema novim
hrvatskim normama
Električne instalacije i
oprema u prostorima
ugroženim eksplozivnom
atmosferom
Doc. dr. sc N. Slavek, dipl. el. ing
Dr. sc. Ž. Novinc, dipl. el. ing
Mr. sc. D. Blaževid, dipl. el. ing
Mr. sc. Z. Kovač, dipl. el. ing
16
10
Dr. sc. Ž. Novinc, dipl. el. ing
Mr. sc. Z. Kovač, dipl. el. ing
8
8
Doc. dr. sc Slavek, dipl. el. ing
Mr. sc. Damir Blaževid, dipl. el. ing
8
8
Mr. sc. Kovač Zoran, dipl. el. ing
Mr. sc. Damir Blaževid, dipl. el. ing
8
Doc. dr. sc. Slavek, dipl. el. ing
Mr. sc. DamirBlaževid, dipl. el. ing
8
Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, dipl. ing
8
Prof.dr.sc. Srete Nikolovski,dipl.ing
16
Donal Gaparac, dipl. el. ing.
16
54
Ostalo
Voditelj
Regulativa
Naziv teme
Br.sati
Način provedbe
Red broj
Bodovi
6
8
8
8
8
8
16
9
Tečaj
10
Tečaj
11
Tečaj
12
Tečaj
13
Tečaj
14
Tečaj
15
Tečaj
16
Tečaj
17
Tečaj
18
Tečaj
19
Tečaj
22
Tečaj
23
Tečaj
l
24
Tečaj
Projektiranje mjerno
regulacijskih sustava
(instrumentacije) u
procesnoj industrijii
energetici
Utjecaj
niskofrekvencijskih
elektromagnetskih polja
na ljudsko tijelo
Utjecaj
visokofrekvencijskih
elektromagnetskih polja
na ljudsko tijelo
Zakon o zaštiti od požara i
pripadajudi pravilnici i
norme
Zakon o zaštiti na radu s
pripadajudim pravilnicima
Sustavi opskrbe srednjeg i
visokog napona prema
novim hrvatskim
normama
Rasklopna postrojenja
prema novim hrvatskim
normama
Projektiranje električnih
instalacija od projektnog
zadatka do troškovnika
Obnovljivi izvori
električne energije s
osvrtom na štednju
Elektroinstalacije
informacijske tehnike
Kvaliteta električne
energije sukladno normi
Europskoj normi EN
50160
Projektiranje audio i
video sustava i instalacija
Inteligente instalacije EIB
–European Installation
Bus sustav u zgradarstvu
Računalne instalacije i
mreže
Mr. sc. Mirko Filid, dipl.el.ing
Doc.dr.sc Dražen Sliškovid, dipl.ing
8
8
Doc. dr.sc. Marinko Stojkov, dipl. el.
ing
8
Prof. dr. sc. Srete Nikolovski
8
Prof. dr. sc. Drago Žagar, dipl. el. ing
Mr. sc. Slavko Rupčid, dipl. el. ing
8
8
Igror Lukačevid, dipl. ing
8
8
Martin Zovko dipl. ing.
8
8
Mr. sc. Zoran Kovač, dipl. ing
Dr. sc. Marinko Stojkov, dipl. ing
16
16
Dr. sc. Marinko Stojkov, dipl. ing
Mr. sc. Zoran Kovač, dipl. ing
16
16
Doc. dr. sc Slavek, dipl. ing
Mr. sc. Damir Blaževid, dipl. ing
16
16
Doc. dr. sc. Šljivac Damir, dipl. el. ing.
8
8
Prof. dr. sc. Drago Žagar, dipl. el. ing.
Doc. dr. sc Slavek, dipl. el. ing.
Mr. sc. Damir Blaževid, dipl. ing.
16
16
Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, dipl.ing
Dr. sc. Željko Novinc, dipl. el. ing
Prof. dr. sc. Snježana-Rimac Drlje,
16
dipl.ing.
8
Prof. dr. sc. Lajos Jozsa, dipl. ing
8
8
Prof. dr. sc. Željko Hocenski, dipl. ing
Prof. dr. sc. Franjo Jovid, dipl. ing
16
6
55
Održani su sljededi tečajevi sukladno potrebama korisnika, a to su inženjeri “Hrvatske komore
elektroinženjera”:
DATUM
MJESTO
NAZIV
OZNAKA
BOD
VODITELJ
1
04.04.2009
HEP “Elektra”
Vinkovci
Električne instalacije i oprema
u prostorima ugroženim
eksplozivnom atmosferom
EIOP
8
Donald Gašparac,
dipl. ing.
2
24.06.2009
HEP “Elektra”
Vinkovci
Zakon o zaštiti na radu i
pripadajudi pravilnici
ZZRP
8
Zlatko Haramustek,
dipl.ing.
Igor
Lukačevid, dipl. ing.
12. 06.2009
HEP “Elektra”
Vinkovci
Normizacija u energetici,
energetskoj elektronici i
niskonaponskim električnim
instalacijama
NEEE
7
Mr. sc. Miljenko
Đukid, dipl. ing
4
24. 10. 2009
HEP “Elektra”
Vinkovci
Zakon o zaštiti na radu i
pripadajudi pravilnici
ZZRP
8
Zlatko Haramustek,
dipl. ing.
Igor Lukačevid, dipl.
ing.
5
4. 12. 2009
HEP
Elektroslavonija
Osijek
Digitalni prijenos informacija
DIP
8
Dr. sc. Željko Novinc,
dipl. ing
6
11.12. 2009
HEP
Elektroslavonija
Osijek
Normizacija u energetici,
energetskoj elektronici i
niskonaponskim električnim
instalacijama
NEEE
7
Mr. sc. Miljenko
Đukid, dipl. ing
7
15.04.2010
HEP
Elektroslavonija
Osijek
Projektiranje i ugradnja
fotonaposnkih sustava
PUFS
8
Doc. dr. sc. Ljubomir
Majdandžid, dipl. ing
8
17.04.2010
HEP “Elektra”
Vinkovci
Regulacija napona i
kompenzacija jalove snage u
EES-u
RNKJ
8
Prof. dr. sc. Igor Kuzle
dipl. ing
9
14.05.2010
HEP “Elektra”
Vinkovci
Regulacija napona i
kompenzacija jalove snage u
EES-u
RNKJ
8
Prof. dr. sc. Igor Kuzle
dipl. ing
16.04.2010
HEP
Elektroslavonija
Osijek
Obnovljivi izvori električne
energije s osvrtom na štednju
OIEE
8
Prof. dr. sc. Damir
Šljivac, dipl. ing.
Doc.dr. sc. Zdenko
Šimid, dipl. ing.
12.06.2010
HEP “Elektra”
Vinkovci
Normizacija u energetici,
energetskoj elektronici i
niskonaponskim električnim
instalacijama
NEEE
7
Mr. sc. Miljenko
Đukid, dipl. ing
10
Doc. dr. sc. Sanja
Lončar-Vickovid
Doc. dr. sc. Zlata
Dolaček-Alduk
Mr. sc. Željka Jurkovid
dipl. arh.
3
10
11
12
21.05.2010
HEP
Elektroslavonija
Osijek
Zakon o prostornom uređenju
i gradnji i pripadajudi pravilnici
56
ZPUG
2. Program informatičkog obrazovanja i usavršavanja (PIOU)
Elektrotehnički fakultet Osijek izvodi i CAMT – Cisco akademija mrežnih tehnologija
Cisco akademija mrežnih tehnologija program je obrazovanja u području mrežnih tehnologija nastao
tijekom 1997. godine koji je pokrenula i potpomaže tvrtka Cisco Systems. Do stvaranja je programa
došlo jer se pokazalo da škole imaju poteškoda s održavanjem donirane mrežne opreme i od uputa,
preko tečajeva, preraslo je u formalni sustav obrazovanja. Danas je program Cisco akademije mrežnih
tehnologija nadrastao svoje početke i sve više predstavlja partnerstvo između obrazovnih ustanova,
industrije, državne uprave i neprofitnih organizacija u želji da se unaprijedi nastava i obuči dovoljno
radne snage što zahtijeva brzi razvoj informacijske tehnologije i Interneta.
Elektrotehnički fakultet Osijek također izvodi i e-obrazovanje iz područja informatičkih tehnologija
kroz program PIOU-Program informatičkog obrazovanja i usavršavanja kroz sljedede tečajeve:
Računalni operater, Grafički dizajner, Web dizajner, Web programer, Računalni programer,
Projektant pomodu reačunala, Projektant računalnih mreža, Serviser računala
Programi su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i upisuju se u radnu
knjižicu, a edukacija se odvija u Osijeku, Požegi i Vinkovcima.
Elektrotehnički fakultet Osijek također izvodi i obrazovanje iz područja informatičkih tehnologija kroz
program PIOU-Program informatičkog obrazovanja i usavršavanja kroz sljedede smjerove
osposobljavanja:
PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA
i)
TRAJANJE (sati)
računalni operater
120
grafički dizajner
120
web dizajner
120
web programer
150
računalni programer
170
projektant pomodu računala
180
projektant računalnih mreža
280
serviser računala
140
Objasnite sustav za priznavanje ved stečenih kompetencija (neformalno i informalno
obrazovanje). Objasnite
sustav za priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija
(akademsko priznavanje).
U smislu priznavanja ved stečenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje) ne postoji
sustav za priznavanje ved stečenih kompenetcija. Za priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija
(akademsko priznavanje) nadležno je Sveučilište.
57
j)
Navedite i opišite formalne mehanizme za odobrenje, provjere i pradenje vaših
programa i kvalifikacija.
Prijedlog novog programa prolazi kroz pokretanje inicijative na Fakultetskom vijedu gdje nakon
izrađene konačne inačice Fakultetsko vijede potvrđuje prihvadanje programa, a nakon toga ga
upuduje Sveučilištu na pokretanje procesa evaluacije – recenzija programa. Nakon dobivenih
pozitivnih recenzija, Senat donosi odluku i izdaje odobrenje za izvođenje predloženog studijskog
programa.
k) Ako vaše visoko učilište ima mogudnost samoakreditacije studijskih programa, objasnite
postupak i kriterije koji se primjenjuju kod predlaganja novih.
Elektrotehnički fakultet nema mogudnost samoakreditacije.
l)
Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem te predložite moguda
poboljšanja.
Dosadašnja iskustva pokazuju da su studiji primjereni osim tržištu rada i bududem znanstvenoistraživačkom radu o čemu svjedoče i brojni uspješni doktorandi, do nedavno isključivo na drugim
sveučilištima (osobito zagrebačkom, ali i inozemnim), a od prije nekoliko godina imamo i mogudnost
obrazovanja vlastitog kadra kroz poslijediplomske studije na kojima trenutno studira više od 100
studenata.
Nakon više godina iskustva u provođenju programa zaključujemo da je potrebno podrobnije
(re)definiranje ishoda učenja te točniji popis znanja vještina i kompetencija završenih prvostupnika,
stručnih prvostupnika i magistara inženjera iz elektrotehnike, elektronike, automatizacije,
informatike i komunikacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, elektroenergetici i u drugim
granama koje su potrebne regiji.
Na razini cijele države krajnje je vrijeme za definiranje nacionalnog kurikuluma za sveučilišne
prvostupnike inženjere, stručne prvostupnike inženjere i magistre inženjere elektrotehnike i
računarstva, kako bi se gore navedeni ciljevi mogli ispuniti imajudi u vidu slične kurikulume uspješnih
primjera iz tehnički i tehnološki razvijenih europskih zemalja.
Pri tome je potrebno unaprijediti suradnju s nadležnim institucijama (poput Hrvatske komore
inženjera elektrotehnike) te partnerskih gospodarskih subjekata (poput Siemensa, HEP-a, T-Com-a,
Belišda i dr.) na povedanju kompetentnosti završenih stručnjaka i njihovom boljem zapošljavanju.
Potrebno je nastaviti i s dosadašnjom praksom kontinuirane prilagodbe postojedih programa u okviru
dopuštenih 20% izmjena, što se osobito odnosi na izborne kolegije diplomskih studija, a trebalo bi
razmisliti i o zakonskim odredbama kojima se omoguduje fleksibilnija i brža izmjena programa, jer
postojedi sustav akreditacije studijskih programa ne može odgovoriti na potrebe tržišta u područjima
s tako brzim promjenama, kao što su elektrotehnika, a osobito računarstvo danas.
58
Tablica 2.1. Popis studijskih programa i kolegija( za svaki studijski program ispunite posebnu tablicu)
Broj norma sati
Vrsta radnog
odnosa
Zvanje i
znanstveno/umjetničko
polje
30
60
Prof. dr. sc. T. Švedek
radni odnos
redoviti profesor
15
15
Doc. dr. sc. M. Herceg
radni odnos
docent
1
15
15
Doc. dr. sc. M. Herceg
radni odnos
docent
1
30
60
Prof. dr. sc. L. Jozsa
radni odnos
redoviti profesor
135,0
Predavanja
1
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
obavezni
6
Predavanja
Naziv kolegija
obv/izb
ECTS
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Nastavnik
Radno
opteredenje
studenta
Ukupno sati
Diplomski studiji (dipl. st. elektrotehnike i dipl. st. računarstva)
Alati za simulaciju
komunikacijskih
sustava
izborni
4,5
Alati za simulaciju
komunikacijskih
sustava
izborni
Alati za simulaciju
komunikacijskih
sustava
Analiza EES
180,0
59
Analiza EES
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
Fekete Krešimir
radni odnos
Analiza EES
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. P. Marid
radni odnos
docent
Antene
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. T. Švedek
radni odnos
redoviti profesor
Antene
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
V. Mandrid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Antene
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. Mandrid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Automati i formalni
jezici
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. F. Jovid
vanjski suradnik umirovljenik/nezaposlen
redoviti profesor
Automati i formalni
jezici
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
J. Job, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Automati i formalni
jezici
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
J. Job, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Automatizirani
električni pogoni
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. G. Erceg
radni odnos
redoviti profesor
135,0
150,0
135,0
60
Automatizirani
električni pogoni
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Jerkovid Vedrana
radni odnos
Automatizirani
električni pogoni
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Jerkovid Vedrana
radni odnos
Biomedicinska
elektronika
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. T. Matid
radni odnos
docent
Biomedicinska
elektronika
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. T. Matid
radni odnos
docent
Biomedicinska
elektronika
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. T. Matid
radni odnos
docent
Digitalna obrada
signala
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje
radni odnos
redoviti profesor
Digitalna obrada
signala
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Č. Livada, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Digitalna obrada
signala
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Č. Livada, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Digitalna videotehnika
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje
radni odnos
redoviti profesor
135,0
150,0
135,0
61
Digitalna videotehnika
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Vranješ Mario
radni odnos
povjera predavanja
Digitalna videotehnika
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Vranješ Mario
radni odnos
povjera predavanja
Dinamika industrijskih
sustava
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. G. Erceg
radni odnos
redoviti profesor
Dinamika industrijskih
sustava
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Mikloševid Krešimir
radni odnos
povjera predavanja
Dinamika industrijskih
sustava
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Mikloševid Krešimir
radni odnos
povjera predavanja
Diskretna matematika
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Galid
radni odnos
redoviti profesor
Diskretna matematika
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
30
30
V. pred. dr. sc. T. Rudec
radni odnos
viši predavač
Distribuirani računalni
sustavi
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. G. Martinovid
radni odnos
izvanredni profesor
Distribuirani računalni
sustavi
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
3
30
90
Z. Krpid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
135,0
150,0
210,0
62
Dizajn računalnih
sustava
obavezni
5
Dizajn računalnih
sustava
obavezni
5
Ekonomika EES
izborni
4,5
Ekonomika EES
izborni
Ekonomika EES
150,0
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. Ž. Hocenski
radni odnos
redoviti profesor
Laboratorijske
vježbe
3
30
90
Mijakovid Robert
radni odnos
povjera predavanja
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. D. Šljivac
radni odnos
izvanredni profesor
4,5
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Kneževid Goran
radni odnos
povjera predavanja
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Fekete Krešimir
radni odnos
Ekspertni sustavi
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Vučinid
radni odnos
docent
Ekspertni sustavi
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Kohler Mirko
radni odnos
povjera predavanja
Ekspertni sustavi
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Kohler Mirko
radni odnos
povjera predavanja
Elektrane
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. L. Jozsa
radni odnos
redoviti profesor
135,0
135,0
210,0
63
Elektrane
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
Topid Danijel
radni odnos
Elektrane
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Topid Danijel
radni odnos
Električne instalacije i
rasvjeta
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. L. Jozsa
radni odnos
redoviti profesor
Električne instalacije i
rasvjeta
izborni
4,5
Konstrukcijske
vježbe
3
15
45
dr. sc. Z. Klaid
radni odnos
povjera predavanja
Električne instalacije i
rasvjeta
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
dr. sc. Z. Klaid
radni odnos
povjera predavanja
Električni pogoni
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. G. Erceg
radni odnos
redoviti profesor
Električni pogoni
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
Ž. Špoljarid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Električni pogoni
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Jerkovid Vedrana
radni odnos
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. Z. Baus
radni odnos
135,0
210,0
Električni sklopni
aparati
135,0
64
izvanredni profesor
Električni sklopni
aparati
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Prof. dr. sc. Z. Baus
radni odnos
izvanredni profesor
Električni sklopni
aparati
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
mr. sc. M. Barukčid
radni odnos
povjera predavanja
Električni strojevi
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. Ž. Hederid
radni odnos
docent
Električni strojevi
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
Mikloševid Krešimir
radni odnos
povjera predavanja
Električni strojevi
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Ž. Špoljarid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Elektroenergetska
postrojenja
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. Z. Baus
radni odnos
izvanredni profesor
Elektroenergetska
postrojenja
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
Kneževid Goran
radni odnos
povjera predavanja
Elektroenergetska
postrojenja
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
30
30
Kneževid Goran
radni odnos
povjera predavanja
Elektroenergetski
vodovi
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Nikolovski
radni odnos
redoviti profesor
150,0
210,0
135,0
65
Elektroenergetski
vodovi
izborni
4,5
Konstrukcijske
vježbe
2
15
30
Kraus Zorislav
radni odnos
povjera predavanja
Elektroenergetski
vodovi
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. P. Marid
radni odnos
docent
Elektromagnetska
mjerenja
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Doc. K. Miličevid
radni odnos
docent
Elektromagnetska
mjerenja
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
mr. sc. V. Dorluka
radni odnos
povjera predavanja
Elektromagnetska
mjerenja
obavezni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
mr. sc. V. Dorluka
radni odnos
povjera predavanja
Elementi automatike
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Sliškovid
radni odnos
docent
Elementi automatike
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
30
30
Keser Tomislav
radni odnos
docent
Energetska
kompatibilnost
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Pelin
radni odnos
docent
Energetska
kompatibilnost
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Vulin Dragan
radni odnos
povjera predavanja
150,0
135,0
135,0
66
Energetska
kompatibilnost
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Vulin Dragan
radni odnos
povjera predavanja
Energetska
učinkovitost
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. D. Šljivac
radni odnos
izvanredni profesor
Energetska
učinkovitost
izborni
4,5
Konstrukcijske
vježbe
2
15
30
Buljid Dalibor
radni odnos
stručni suradnik
Energetska
učinkovitost
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Topid Danijel
radni odnos
Engleski jezik
izborni
0
Predavanja
1
15
30
I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
Engleski jezik
izborni
0
Auditorne
vježbe
1
15
15
I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
Estimacija procesnih
veličina
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Sliškovid
radni odnos
docent
Estimacija procesnih
veličina
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
30
30
R. Grbid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Identifikacija procesa
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Sliškovid
radni odnos
docent
135,0
0,0
135,0
135,0
67
Laboratorijske
vježbe
1
30
30
R. Grbid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. A. Pintarid
radni odnos
izvanredni profesor
Auditorne
vježbe
1
15
15
Rozing Goran
radni odnos
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Sliškovid
radni odnos
docent
7
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
Filko Damir
radni odnos
povjera predavanja
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Filko Damir
radni odnos
povjera predavanja
Informacijska
tehnologija i
poduzetništvo
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. V. Majstorovid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
Informacijska
tehnologija i
poduzetništvo
izborni
4,5
Konstrukcijske
vježbe
1
15
15
Prof. dr. sc. V. Majstorovid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
Informacijska
tehnologija i
poduzetništvo
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Prof. dr. sc. V. Majstorovid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
Identifikacija procesa
izborni
4,5
Industrijska ekologija
izborni
4,5
Industrijska ekologija
izborni
4,5
Industrijska
informatika
obavezni
7
Industrijska
informatika
obavezni
Industrijska
informatika
135,0
210,0
135,0
68
Integracija
komunikacijskih
sustava
izborni
4,5
Integracija
komunikacijskih
sustava
izborni
Integracija
komunikacijskih
sustava
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. F. Jovid
vanjski suradnik umirovljenik/nezaposlen
redoviti profesor
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Pred. mr. sc. D. Blaževid
radni odnos
predavač
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Pred. mr. sc. D. Blaževid
radni odnos
predavač
Inteligentni sustavi
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. F. Jovid
vanjski suradnik umirovljenik/nezaposlen
redoviti profesor
Inteligentni sustavi
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
M.Pešut
radni odnos
povjera predavanja
Inteligentni sustavi
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Pred. mr. sc. D. Blaževid
radni odnos
predavač
Internet programiranje
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. A. Baumgartner
radni odnos
docent
Internet programiranje
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Krajček Karolina
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
Internet programiranje
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
I. Lukid, dipl. ing.
radni odnos
135,0
210,0
210,0
69
povjera predavanja
Auditorne
vježbe
1
15
15
I. Lukid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Predavanja
1
30
60
Doc. K. Miličevid
radni odnos
docent
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. K. Miličevid
radni odnos
docent
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. K. Miličevid
radni odnos
docent
Kodovi i kodiranje
izborni
4,5
Predavanja
1
45
90
Prof. D. Žagar
radni odnos
redoviti profesor
Kodovi i kodiranje
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
K. Grgid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Kodovi i kodiranje
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
K. Grgid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Komunikacijski
protokoli
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. D. Žagar
radni odnos
redoviti profesor
Komunikacijski
protokoli
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
V. Križanovid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Internet programiranje
obavezni
7
Kaos u električkim
mrežama
izborni
4,5
Kaos u električkim
mrežama
izborni
Kaos u električkim
mrežama
135,0
135,0
210,0
70
Komunikacijski
protokoli
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
K. Grgid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Kvaliteta napona u
elektroenergetskom
sustavu
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Nikolovski
radni odnos
redoviti profesor
Kvaliteta napona u
elektroenergetskom
sustavu
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
dr. sc. Z. Klaid
radni odnos
povjera predavanja
Kvaliteta napona u
elektroenergetskom
sustavu
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
dr. sc. Z. Klaid
radni odnos
povjera predavanja
Matematička obrada
slike i računalni vid
izborni
4,5
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. H. Babid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
Matematička obrada
slike i računalni vid
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
dr. sc. I. Galid
radni odnos
povjera predavanja
Matematička obrada
slike i računalni vid
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
dr. sc. I. Galid
radni odnos
povjera predavanja
Meko računarstvo
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Cupec
radni odnos
izvanredni profesor
Meko računarstvo
izborni
4,5
Konstrukcijske
vježbe
2
30
60
Filko Damir
radni odnos
povjera predavanja
135,0
135,0
135,0
71
Menadžment
obavezni
4
Menadžment
obavezni
4
Mikroelektronika
izborni
4,5
Mikroelektronika
izborni
Mikroelektronika
120,0
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid
radni odnos
docent
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid
radni odnos
docent
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. T. Švedek
radni odnos
redoviti profesor
4,5
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
D. Vinko, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
D. Vinko, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Mobilne komunikacije
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje
radni odnos
redoviti profesor
Mobilne komunikacije
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Vranješ Mario
radni odnos
povjera predavanja
Mobilne komunikacije
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Vranješ Mario
radni odnos
povjera predavanja
Modeliranje i dizajn
prog. sustava
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. I. Crnkovid
radni odnos
redoviti profesor
135,0
210,0
135,0
72
Modeliranje i dizajn
prog. sustava
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Z. Krpid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Modeliranje i dizajn
prog. sustava
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Prof. dr. sc. I. Crnkovid
radni odnos
redoviti profesor
Mreže računala
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. D. Žagar
radni odnos
redoviti profesor
Mreže računala
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
V. Križanovid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Mreže računala
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. Križanovid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Multimedijski sustavi
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje
radni odnos
redoviti profesor
Multimedijski sustavi
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Vranješ Denis
radni odnos
povjera predavanja
Multimedijski sustavi
obavezni
7
Konstrukcijske
vježbe
2
15
30
Šoštarid Damir
radni odnos
povjera predavanja
Numerička matematika
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Scitovski
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
150,0
210,0
150,0
73
Auditorne
vježbe
1
30
30
Pred. I. Hrehorovid
radni odnos
predavač
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. T. Barid
radni odnos
docent
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. T. Barid
radni odnos
docent
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. T. Barid
radni odnos
docent
Numerički postupci u
komunikacijama
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. T. Švedek
radni odnos
redoviti profesor
Numerički postupci u
komunikacijama
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
V. Mandrid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Numerički postupci u
komunikacijama
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. Mandrid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Njemački jezik
izborni
0
Predavanja
1
15
30
V. pred. mr. sc. B. Pavlovid
radni odnos
viši predavač
Njemački jezik
izborni
0
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. pred. mr. sc. B. Pavlovid
radni odnos
viši predavač
Numerička matematika
obavezni
5
Numeričke metode u
elektromagnetizmu
izborni
4,5
Numeričke metode u
elektromagnetizmu
izborni
Numeričke metode u
elektromagnetizmu
135,0
135,0
0,0
74
Obnovljivi izvori
energije
izborni
4,5
Obnovljivi izvori
energije
izborni
Obnovljivi izvori
energije
135,0
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. D. Šljivac
radni odnos
4,5
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Topid Danijel
radni odnos
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
dr. sc. H. Glavaš
radni odnos
povjera predavanja
Odabrana poglavlja
suvremene fizike
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. J. Brana
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
docent
Odabrana poglavlja
suvremene fizike
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. J. Brana
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
docent
Odabrana poglavlja
suvremene fizike
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. J. Brana
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
docent
Optičke komunikacije
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje
radni odnos
redoviti profesor
Optičke komunikacije
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
D. Vinko, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Optičke komunikacije
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
D. Vinko, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
135,0
135,0
75
izvanredni profesor
Osiguranje kakvode
programske podrške
izborni
4,5
Osiguranje kakvode
programske podrške
izborni
Osiguranje kakvode
programske podrške
135,0
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. N. Slavek
radni odnos
docent
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Pred. mr. sc. D. Blaževid
radni odnos
predavač
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Pred. mr. sc. D. Blaževid
radni odnos
predavač
Osnove GIS-a i
primjene u
komunikacijama
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje
radni odnos
redoviti profesor
Osnove GIS-a i
primjene u
komunikacijama
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Mesarid Dalibor
radni odnos
povjera predavanja
Osnove GIS-a i
primjene u
komunikacijama
izborni
4,5
Konstrukcijske
vježbe
1
15
15
Mesarid Dalibor
radni odnos
povjera predavanja
Osnove robotike
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Cupec
radni odnos
izvanredni profesor
Osnove robotike
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
mr. sc. K. Nyarko
radni odnos
povjera predavanja
Osnove robotike
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
mr. sc. K. Nyarko
radni odnos
povjera predavanja
135,0
135,0
76
Pogonski strojevi
izborni
4,5
Pogonski strojevi
izborni
4,5
Pouzdanost
elektroenergetskog
sustava
izborni
4,5
Pouzdanost
elektroenergetskog
sustava
izborni
Pouzdanost
elektroenergetskog
sustava
135,0
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. T. Mrčela
radni odnos
redoviti profesor
Laboratorijske
vježbe
1
30
30
O. Sturko, dipl. ing.
radni odnos
stručni suradnik
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Nikolovski
radni odnos
redoviti profesor
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Kneževid Goran
radni odnos
povjera predavanja
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Kneževid Goran
radni odnos
povjera predavanja
Pouzdanost i
dijagnostika rač.
sustava
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. Ž. Hocenski
radni odnos
redoviti profesor
Pouzdanost i
dijagnostika rač.
sustava
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Matid Tomislav
radni odnos
povjera predavanja
Pouzdanost i
dijagnostika
rač. sustava
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Matid Tomislav
radni odnos
povjera predavanja
Pravna regulativa u
elektrotehnici i
računarstvu
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Šimundid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
135,0
210,0
135,0
77
Pravna regulativa u
elektrotehnici i
računarstvu
izborni
4,5
Predajnici
obavezni
7
Predajnici
obavezni
Predajnici
Auditorne
vježbe
1
30
30
S. Franjid, dipl.iur.
radni odnos
asistent - predavač
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. T. Švedek
radni odnos
redoviti profesor
7
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Šoštarid Damir
radni odnos
povjera predavanja
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. M. Herceg
radni odnos
docent
Prijelazni procesi u EE
sustavu
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. K. Miličevid
radni odnos
docent
Prijelazni procesi u EE
sustavu
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Vulin Dragan
radni odnos
povjera predavanja
Prijelazni procesi u EE
sustavu
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Vulin Dragan
radni odnos
povjera predavanja
Prijemnici
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. T. Švedek
radni odnos
redoviti profesor
Prijemnici
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
Šoštarid Damir
radni odnos
povjera predavanja
210,0
135,0
210,0
78
Auditorne
vježbe
1
15
15
Šoštarid Damir
radni odnos
povjera predavanja
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. S. Nikolovski
radni odnos
redoviti profesor
7
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
dr. sc. Z. Klaid
radni odnos
povjera predavanja
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. P. Marid
radni odnos
docent
Procesna mjerenja
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. Z. Valter
vanjski suradnik umirovljenik/nezaposlen
redoviti profesor
Procesna mjerenja
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Jerkovid Vedrana
radni odnos
Procesna mjerenja
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Jerkovid Vedrana
radni odnos
Programsko
inženjerstvo
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. N. Slavek
radni odnos
docent
Programsko
inženjerstvo
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. N. Slavek
radni odnos
docent
Prijemnici
obavezni
7
Prijenos i distribucija
el. energije
obavezni
7
Prijenos i distribucija
el. energije
obavezni
Prijenos i distribucija
el. energije
210,0
135,0
135,0
79
Programsko
inženjerstvo
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. N. Slavek
radni odnos
docent
Projektiranje
električnih instalacija i
postrojenja
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. L. Jozsa
radni odnos
redoviti profesor
Projektiranje
električnih instalacija i
postrojenja
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Filko Pavle
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
viši predavač
Projektiranje
električnih instalacija i
postrojenja
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Filko Pavle
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
viši predavač
Projektiranje i ugradnja
sustava OIE
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. Lj. Majdandžid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
docent
Projektiranje i ugradnja
sustava OIE
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. Lj. Majdandžid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
docent
Projektiranje i ugradnja
sustava OIE
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. Lj. Majdandžid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
docent
Računalni kriminalitet
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Šimundid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
Računalni kriminalitet
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
30
30
S. Franjid, dipl.iur.
radni odnos
asistent - predavač
135,0
135,0
135,0
80
Računalni sustavi
stvarnog vremena
obavezni
7
Računalni sustavi
stvarnog vremena
obavezni
7
Računalom integrirani
razvoj proizvoda
izborni
4,5
Računalom integrirani
razvoj proizvoda
izborni
Računalom integrirani
razvoj proizvoda
210,0
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. G. Martinovid
radni odnos
izvanredni profesor
Laboratorijske
vježbe
3
30
90
Karid Miran
radni odnos
povjera predavanja
Predavanja
1
30
60
Prof. M. Obad
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Prof. M. Obad
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Prof. M. Obad
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
Radio-relejne i
satelitske komunikacije
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. T. Švedek
radni odnos
redoviti profesor
Radio-relejne i
satelitske komunikacije
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. T. Matid
radni odnos
docent
Radio-relejne i
satelitske komunikacije
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. T. Matid
radni odnos
docent
Recikliranje proizvoda
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. A. Pintarid
radni odnos
izvanredni profesor
135,0
135,0
135,0
81
Recikliranje proizvoda
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Rozing Goran
radni odnos
Recikliranje proizvoda
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Rozing Goran
radni odnos
Robotski vid
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Cupec
radni odnos
izvanredni profesor
Robotski vid
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
mr. sc. K. Nyarko
radni odnos
povjera predavanja
Robotski vid
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
mr. sc. K. Nyarko
radni odnos
povjera predavanja
Sistemsko
programiranje
izborni
4,5
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. A. Baumgartner
radni odnos
docent
Sistemsko
programiranje
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
Doc. dr. sc. A. Baumgartner
radni odnos
docent
Stabilnost
elektroenergetskog
sustava
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. L. Jozsa
radni odnos
redoviti profesor
Stabilnost
elektroenergetskog
sustava
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. P. Marid
radni odnos
docent
135,0
135,0
135,0
82
Stabilnost
elektroenergetskog
sustava
izborni
4,5
Sustavi neprekidnog
napajanja
izborni
4,5
Sustavi neprekidnog
napajanja
izborni
Sustavi neprekidnog
napajanja
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. P. Marid
radni odnos
docent
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Pelin
radni odnos
docent
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Vulin Dragan
radni odnos
povjera predavanja
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. D. Pelin
radni odnos
docent
Šah i računala
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Galid
radni odnos
redoviti profesor
Šah i računala
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
30
60
Feletar Darko
Vanjski suradnik umirovljenik/nezaposlen
asistent - predavač
Teorija polja i valova
obavezni
6
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. M. Mehmedovid
radni odnos
docent
Teorija polja i valova
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
30
30
Doc. dr. sc. Ž. Hederid
radni odnos
docent
Transformatori u
elektroenergetskom
sustavu
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Nikolovski
radni odnos
redoviti profesor
135,0
135,0
180,0
135,0
83
Transformatori u
elektroenergetskom
sustavu
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Tačkovid Krešimir
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
Transformatori u
elektroenergetskom
sustavu
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. P. Marid
radni odnos
docent
Tržište električnom
energijom
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Nikolovski
radni odnos
redoviti profesor
Tržište električnom
energijom
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Kneževid Goran
radni odnos
povjera predavanja
Tržište električnom
energijom
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Fekete Krešimir
radni odnos
Upravljanje procesima
obavezni
6
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. R. Cupec
radni odnos
izvanredni profesor
Upravljanje procesima
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
R. Grbid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Upravljanje procesima
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
R. Grbid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Upravljanje projektima
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. V. Majstorovid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
135,0
180,0
150,0
84
Auditorne
vježbe
1
15
15
Prof. dr. sc. V. Majstorovid
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
redoviti profesor
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. Z. Baus
radni odnos
izvanredni profesor
4,5
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Kneževid Goran
radni odnos
povjera predavanja
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
dr. sc. Z. Klaid
radni odnos
povjera predavanja
Vođenje
elektroenergetskog
sustava
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. L. Jozsa
radni odnos
redoviti profesor
Vođenje
elektroenergetskog
sustava
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
4
15
60
Petrovid Ivica
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
Vođenje
elektroenergetskog
sustava
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Petrovid Ivica
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
Zaštita u
elektroenergetskom
sustavu
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. S. Nikolovski
radni odnos
Zaštita u
elektroenergetskom
sustavu
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
4
15
60
N. Vrandečid, dipl. ing.
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
Zaštita u
elektroenergetskom
sustavu
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
N. Vrandečid, dipl. ing.
vanjski suradnik zaposlen na drugoj
ustanovi
Upravljanje projektima
obavezni
5
Visokonaponska
tehnika
izborni
4,5
Visokonaponska
tehnika
izborni
Visokonaponska
tehnika
135,0
210,0
210,0
85
redoviti profesor
povjera predavanja
Broj norma
sati
Vrsta radnog
odnosa
Zvanje i
znanstveno/umj
etničko polje
45
90
Doc. dr. sc. N. Slavek
radni odnos
docent
15
75
Balkid Zoran
radni odnos
povjera
predavanja
1
15
15
Doc. dr. sc. A.
Baumgartner
radni odnos
docent
Predavanja
1
45
90
Doc. K. Miličevid
radni odnos
docent
5,5
Auditorne
vježbe
1
30
30
Doc. dr. sc. D. Pelin
radni odnos
docent
5,5
Auditorne
vježbe
1
30
30
Doc. K. Miličevid
radni odnos
docent
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Nastavnik
Radno
opteredenje
studenta
Ukupno sati
Preddiplomski studiji (preddipl. st. elektrotehnike i preddipl. st. računarstva)
180
Predavanja
1
6
Laboratorijske
vježbe
5
obavezni
6
Auditorne
vježbe
Analiza električkih
mreža
obavezni
5,5
Analiza električkih
mreža
obavezni
Analiza električkih
mreža
obavezni
Naziv kolegija
obv/izb
ECTS
Algoritmi i
strukture podataka
obavezni
6
Algoritmi i
strukture podataka
obavezni
Algoritmi i
strukture podataka
165
86
Arhitektura
računala
obavezni
7
Arhitektura
računala
obavezni
Arhitektura
računala
210
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. Ž. Hocenski
radni odnos
redoviti profesor
7
Laboratorijske
vježbe
6
15
90
Aleksi Ivan
radni odnos
povjera
predavanja
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Aleksi Ivan
radni odnos
povjera
predavanja
Baze podataka
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. N. Slavek
radni odnos
docent
Baze podataka
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
6
15
90
Balkid Zoran
radni odnos
povjera
predavanja
Baze podataka
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Bajer Dražen
radni odnos
povjera
predavanja
Digitalna
elektronika
obavezni
6
Predavanja
1
30
30
Prof. dr. sc. Ž. Hocenski
radni odnos
redoviti profesor
Digitalna
elektronika
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
7
15
105
Tomislav Matid
radni odnos
povjera
predavanja
Digitalna
elektronika
obavezni
6
Konstrukcijske
vježbe
7
15
105
Horvat Petar
radni odnos
povjera
predavanja
210
180
87
Digitalna
elektronika
obavezni
6
Auditorne
vježbe
2
15
30
Matid Tomislav
radni odnos
povjera
predavanja
Ekonomika
poduzeda
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid
radni odnos
docent
Ekonomika
poduzeda
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid
radni odnos
docent
Elektroenergetske
mreže
obavezni
6
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. L. Jozsa
radni odnos
redoviti profesor
Elektroenergetske
mreže
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
4
15
60
Fekete Krešimir
radni odnos
Elektroenergetske
mreže
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
Fekete Krešimir
radni odnos
Elektronika I
obavezni
6
180
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. S. Rupčid
radni odnos
docent
Elektronika I
obavezni
6
180
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. T. Švedek
radni odnos
redoviti profesor
Elektronika I
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
12
15
180
Horvat Petar
radni odnos
povjera
predavanja
150
180
88
Auditorne
vježbe
2
30
60
D. Vinko, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. T. Švedek
radni odnos
redoviti profesor
6
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Vranješ Denis
radni odnos
povjera
predavanja
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. T. Matid
radni odnos
docent
Energetske
pretvorbe
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. M. Stojkov
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
izvanredni
profesor
Energetske
pretvorbe
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
30
30
Prof. dr. sc. M. Stojkov
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
izvanredni
profesor
Engleski jezik
izborni
0
Predavanja
1
15
30
Pred. Y. Liermann-Zeljak
radni odnos
predavač
Engleski jezik
izborni
0
Auditorne
vježbe
1
15
30
Pred. Y. Liermann-Zeljak
radni odnos
predavač
Engleski jezik I
obavezni
2
Predavanja
3
15
90
Pred. Y. Liermann-Zeljak
radni odnos
predavač
Elektronika I
obavezni
6
Elektronika II
obavezni
6
Elektronika II
obavezni
Elektronika II
180
210
0
60
89
Engleski jezik I
obavezni
2
Engleski jezik I
obavezni
Engleski jezik I
60
Predavanja
2
15
60
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
2
Auditorne
vježbe
3
15
45
Pred. Y. Liermann-Zeljak
radni odnos
viši predavač
obavezni
2
Auditorne
vježbe
2
15
30
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
Engleski jezik II
obavezni
3
90
Predavanja
4
30
120
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
Engleski jezik II
obavezni
3
90
Predavanja
1
15
30
V. pred. mr. sc. B.
Pavlovid
radni odnos
viši predavač
Engleski jezik II
obavezni
3
Auditorne
vježbe
1
30
30
V. pred. mr. sc. B.
Pavlovid
radni odnos
predavač
Engleski jezik II
obavezni
3
Auditorne
vježbe
4
15
60
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
Engleski jezik III
obavezni
5
150
Predavanja
1
30
60
Pred. Y. Liermann-Zeljak
radni odnos
predavač
Engleski jezik III
obavezni
5
150
Predavanja
2
30
120
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
90
Predavanja
2
30
120
V. pred. mr. sc. B.
Pavlovid
radni odnos
viši predavač
5
Auditorne
vježbe
2
15
30
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
predavač
obavezni
5
Auditorne
vježbe
2
15
30
V. pred. mr. sc. B.
Pavlovid
radni odnos
predavač
Engleski jezik III
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Pred. Y. Liermann-Zeljak
radni odnos
predavač
Fizika I
obavezni
5
150
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. J. Brana
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
docent
Fizika I
obavezni
5
150
Predavanja
1
45
90
dr. sc. Ž. Miokovid
radni odnos
profesor visoke
škole
Fizika I
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
12
15
180
Kvaček Anita
radni odnos
Fizika I
obavezni
5
Auditorne
vježbe
2
15
30
Kvaček Anita
radni odnos
Fizika II
obavezni
6
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. J. Brana
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
Engleski jezik III
obavezni
5
Engleski jezik III
obavezni
Engleski jezik III
150
180
91
docent
Fizika II
obavezni
6
Fizika II
obavezni
Fizika II
180
profesor visoke
škole
Predavanja
1
45
90
dr. sc. Ž. Miokovid
radni odnos
6
Laboratorijske
vježbe
12
15
180
Kvaček Anita
radni odnos
obavezni
6
Auditorne
vježbe
2
15
30
Kvaček Anita
radni odnos
Inženjerska grafika
i dokumentiranje
obavezni
3
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. T. Mrčela
radni odnos
redoviti profesor
Inženjerska grafika
i dokumentiranje
obavezni
3
Konstrukcijske
vježbe
12
15
180
O. Sturko, dipl. ing.
radni odnos
stručni suradnik
Komunikacijske
mreže
obavezni
6
Predavanja
1
30
60
Prof. D. Žagar
radni odnos
redoviti profesor
Komunikacijske
mreže
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
6
15
90
V. Križanovid, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Komunikacijske
mreže
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
6
15
90
Šoštarid Damir
radni odnos
povjera
predavanja
Komunikacijske
mreže
obavezni
6
Auditorne
vježbe
2
15
30
K. Grgid, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
90
180
92
Komunikacijske
vještine
obavezni
5
Komunikacijske
vještine
obavezni
5
Komunikacijski
sustavi
obavezni
7
Komunikacijski
sustavi
obavezni
Komunikacijski
sustavi
150
radni odnos
izvanredni
profesor
Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje
radni odnos
redoviti profesor
30
Vranješ Denis
radni odnos
povjera
predavanja
15
15
Vranješ Mario
radni odnos
povjera
predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Galid
radni odnos
redoviti profesor
Auditorne
vježbe
2
30
60
mr. sc. A. Katid
radni odnos
povjera
predavanja
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Galid
radni odnos
redoviti profesor
Auditorne
vježbe
2
30
60
V. pred. dr. sc. T. Rudec
radni odnos
viši predavač
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. A. Pintarid
Auditorne
vježbe
3
15
45
Magoč Andrea
Predavanja
1
45
90
7
Laboratorijske
vježbe
2
15
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
Linearna algebra
obavezni
5
Predavanja
Linearna algebra
obavezni
5
Matematika I
obavezni
5
Matematika I
obavezni
5
210
150
150
93
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. T. Maroševid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
Auditorne
vježbe
2
30
60
V. pred. dr. sc. T. Rudec
radni odnos
viši predavač
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. T. Maroševid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
docent
Auditorne
vježbe
3
30
90
Miletid Josip
radni odnos
povjera
predavanja
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. A. Pintarid
radni odnos
izvanredni
profesor
5
Laboratorijske
vježbe
5
15
75
Buljid Dalibor
radni odnos
stručni suradnik
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Rozing Goran
radni odnos
Modeliranje i
simulacija
obavezni
6
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Vučinid
radni odnos
docent
Modeliranje i
simulacija
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
6
15
90
Kohler Mirko
radni odnos
povjera
predavanja
Matematika II
obavezni
6
Matematika II
obavezni
6
Matematika III
obavezni
5
Matematika III
obavezni
5
Materijali u
elektrotehnici
obavezni
5
Materijali u
elektrotehnici
obavezni
Materijali u
elektrotehnici
180
150
150
180
94
docent
Modeliranje i
simulacija
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
Kohler Mirko
radni odnos
povjera
predavanja
Objektno
orijentirano
programiranje
obavezni
6
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. N. Slavek
radni odnos
docent
Objektno
orijentirano
programiranje
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
5
30
150
Filko Damir
radni odnos
povjera
predavanja
Objektno
orijentirano
programiranje
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
I. Lukid, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Operacijski sustavi
obavezni
5,5
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. G. Martinovid
radni odnos
izvanredni
profesor
Operacijski sustavi
obavezni
5,5
Laboratorijske
vježbe
5
30
150
Z. Krpid, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Osnove
automatskog
upravljanja
obavezni
7
210
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Sliškovid
radni odnos
docent
Osnove
automatskog
upravljanja
obavezni
7
210
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Cupec
radni odnos
izvanredni
profesor
Osnove
automatskog
upravljanja
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
8
15
120
mr. sc. K. Nyarko
radni odnos
povjera
predavanja
180
165
95
Osnove
automatskog
upravljanja
obavezni
7
Osnove električnih
pogona
obavezni
7
Osnove električnih
pogona
obavezni
Osnove električnih
pogona
Auditorne
vježbe
2
15
30
R. Grbid, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. T. Barid
radni odnos
docent
7
Laboratorijske
vježbe
4
15
60
Ž. Špoljarid, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Ž. Špoljarid, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Osnove električnih
strojeva
obavezni
5,5
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. T. Barid
radni odnos
docent
Osnove električnih
strojeva
obavezni
5,5
Laboratorijske
vježbe
5
15
75
Jerkovid Vedrana
radni odnos
Osnove električnih
strojeva
obavezni
5,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Ž. Špoljarid, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Osnove
elektrotehnike I
obavezni
6
180
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. M.
Mehmedovid
radni odnos
docent
Osnove
elektrotehnike I
obavezni
6
180
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. Ž. Hederid
radni odnos
docent
210
165
96
Osnove
elektrotehnike I
obavezni
6
Osnove
elektrotehnike I
obavezni
Osnove
elektrotehnike I
180
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje
radni odnos
redoviti profesor
6
Laboratorijske
vježbe
12
15
180
Špiranovid-Kanižaj
Dubravka
radni odnos
povjera
predavanja
obavezni
6
Auditorne
vježbe
4
30
120
K. Mikloševid, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Osnove
elektrotehnike II
obavezni
6
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. G. Erceg
radni odnos
redoviti profesor
Osnove
elektrotehnike II
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
12
15
180
Špiranovid-Kanižaj
Dubravka
radni odnos
povjera
predavanja
Osnove
elektrotehnike II
obavezni
6
Auditorne
vježbe
4
30
120
Barukčid Marinko
radni odnos
povjera
predavanja
Osnove energetike
i ekologije
obavezni
6
180
Predavanja
1
45
90
dr. sc. H. Glavaš
radni odnos
povjera
predavanja
Osnove energetike
i ekologije
obavezni
6
180
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. D. Šljivac
radni odnos
izvanredni
profesor
Osnove energetike
i ekologije
obavezni
6
Auditorne
vježbe
2
30
60
Z. Kraus, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Osnove energetske
elektronike
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. D. Pelin
radni odnos
docent
180
210
97
Osnove energetske
elektronike
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
4
15
60
Vulin Dragan
radni odnos
povjera
predavanja
Osnove energetske
elektronike
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. K. Miličevid
radni odnos
docent
Osnove mjerenja
obavezni
6
Predavanja
1
45
90
Doc. K. Miličevid
radni odnos
docent
Osnove mjerenja
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
mr. sc. V. Dorluka
radni odnos
stručni suradnik
Osnove mjerenja
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
5
30
150
Buljid Dalibor
radni odnos
stručni suradnik
Osnove mjerenja
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
mr. sc. V. Dorluka
radni odnos
povjera
predavanja
Programiranje I
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. G. Martinovid
radni odnos
izvanredni
profesor
Programiranje I
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
12
30
360
S. Galid, prof.
radni odnos
povjera
predavanja
Programiranje II
obavezni
5
150
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. K. Nenadid
radni odnos
docent
Programiranje II
obavezni
5
150
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. G. Martinovid
radni odnos
izvanredni
profesor
180
150
98
Programiranje II
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
4
30
120
M. Pešut, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Programiranje II
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
8
30
240
S. Galid, prof.
radni odnos
povjera
predavanja
Projektiranje
tehničkih sustava
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. T. Mrčela
radni odnos
redoviti profesor
Projektiranje
tehničkih sustava
obavezni
5
Auditorne
vježbe
3
15
45
O. Sturko, dipl. ing.
radni odnos
stručni suradnik
Signali i sustavi
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. H. Babid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
redoviti profesor
Signali i sustavi
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
12
15
180
Č. Livada, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Signali i sustavi
obavezni
5
Auditorne
vježbe
2
15
30
Č. Livada, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Teorija informacije
obavezni
5,5
165
Predavanja
1
45
90
Pred. mr. sc. D. Blaževid
radni odnos
predavač
Teorija informacije
obavezni
5,5
165
Predavanja
1
45
90
Prof. D. Žagar
radni odnos
redoviti profesor
Teorija informacije
obavezni
5,5
Laboratorijske
vježbe
7
15
105
J. Job, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
150
150
99
Teorija informacije
obavezni
5,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
J. Job, dipl. ing.
radni odnos
povjera
predavanja
Tjelesna kultura I
obavezni
1
Laboratorijske
vježbe
4
30
120
V. pred. Ž. Širid
radni odnos
viši predavač
Tjelesna kultura II
obavezni
1
Laboratorijske
vježbe
4
30
120
V. pred. Ž. Širid
radni odnos
viši predavač
Tjelesna kultura III
obavezni
1
Laboratorijske
vježbe
3
30
90
V. pred. Ž. Širid
radni odnos
viši predavač
Tjelesna kultura IV
obavezni
1
Laboratorijske
vježbe
3
30
90
V. pred. Ž. Širid
radni odnos
viši predavač
Vjerojatnost i
statistika
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Galid
radni odnos
redoviti profesor
Vjerojatnost i
statistika
obavezni
5
Auditorne
vježbe
3
30
90
Miletid Josip
radni odnos
povjera
predavanja
150
100
1
6
Laboratorijske
vježbe
6
6
Auditorne
vježbe
Predavanja
obavezni
6
Arhitektura
računalnih sustava
obavezni
Arhitektura
računalnih sustava
obavezni
Automatizacijska
tehnika
obavezni 5,5
180
Nastavnik
Vrsta radnog
odnosa
Predavanja
Arhitektura
računalnih sustava
Broj norma sati
Broj grupa
180
obv/izb
Ukupno sati
Vrsta nastavne
Naziv kolegija
ECTS
Radno opteredenje
studenta
Stručni studij elektrotehnike
Zvanje i
znanstveno/umjetničko
polje
45
90
Doc. dr. sc. T. Keser
radni odnos
docent
15
90
Mijakovid Robert
radni odnos
povjera predavanja
1
15
15
I. Aleksi, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. D. Sliškovid
radni odnos
docent
101
Automatizacijska
tehnika
obavezni 5,5
Laboratorijske
vježbe
1
30
30
Doc. dr. sc. T. Keser
radni odnos
docent
Automatsko
upravljanje
obavezni 6,5
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. D. Sliškovid
radni odnos
docent
Automatsko
upravljanje
obavezni 6,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
R. Grbid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Automatsko
upravljanje
obavezni 6,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
R. Grbid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Baze podataka
obavezni 6,5
Predavanja
1
30
60
Pred. mr. sc. D. Blaževid
radni odnos
predavač
195
195
Baze podataka
obavezni 6,5
Laboratorijske
vježbe
Baze podataka
obavezni 6,5
Auditorne
vježbe
2
30
60
Bešid Denis
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
1
15
15
G. Bokun, dipl. ing.
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
102
povjera predavanja
Digitalna
elektronika
obavezni
6
Digitalna
elektronika
obavezni
Digitalna
elektronika
obavezni
180
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. T. Keser
radni odnos
docent
6
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
Darko Skokid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
stručni suradnik
6
Laboratorijske
vježbe
4
30
120
Horvat Petar
radni odnos
stručni suradnik
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. S. Rupčid
radni odnos
docent
Digitalni
komunikacijski
sustavi
obavezni 5,5
Digitalni
komunikacijski
sustavi
obavezni 5,5
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
V. Mandrid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Digitalni
komunikacijski
sustavi
obavezni 5,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. Mandrid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Predavanja
1
30
60
V. pred. dr. sc. T. Rudec
radni odnos
viši predavač
Diskretna
matematika
izborni
5
165
150
103
Diskretna
matematika
izborni
5
Auditorne
vježbe
1
30
30
V. pred. dr. sc. T. Rudec
radni odnos
viši predavač
Elektrane i
elektroenergetski
sustav
obavezni 5,5
165
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. Z. Baus
radni odnos
izvanredni profesor
Elektrane i
elektroenergetski
sustav
obavezni 5,5
165
Predavanja
1
45
90
Pred. mr. sc. Z. Kovač
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
predavač
Elektrane i
elektroenergetski
sustav
obavezni 5,5
165
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. D. Šljivac
radni odnos
izvanredni profesor
Elektrane i
elektroenergetski
sustav
obavezni 5,5
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Topid Danijel
radni odnos
Elektrane i
elektroenergetski
sustav
obavezni 5,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Z. Kraus, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Predavanja
1
30
60
Pred. mr. sc. Z. Kovač
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
predavač
Električne
instalacije i rasvjeta
obavezni
5
150
104
Električne
instalacije i rasvjeta
obavezni
5
Električni strojevi i
pogoni
obavezni
6
Električni strojevi i
pogoni
obavezni
6
Električni strojevi i
pogoni
obavezni
Električni strojevi i
pogoni
obavezni
Auditorne
vježbe
1
15
15
dr. sc. Z. Klaid
radni odnos
povjera predavanja
180
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. Ž. Hederid
radni odnos
docent
180
Predavanja
1
45
90
V. pred. mr. sc. M. Pužar
radni odnos
viši predavač
6
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Filid Mirko
radni odnos
stručni suradnik
6
Auditorne
vježbe
J. Penid, dipl. ing.
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
povjera predavanja
predavač
Elektroenergetska
postrojenja
obavezni 6,5
Elektroenergetska
postrojenja
obavezni 6,5
195
1
15
15
Predavanja
1
30
60
Pred. mr. sc. Z. Kovač
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
Konstrukcijske
vježbe
2
30
60
Petrovid Ivica
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
105
Elektroenergetska
postrojenja
obavezni 6,5
Elektroenergetske
mreže i vodovi
obavezni 5,5
Elektroenergetske
mreže i vodovi
obavezni 5,5
Elektroenergetske
mreže i vodovi
Elektroenergetske
mreže i vodovi
Pred. mr. sc. Z. Kovač
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
predavač
60
Pred. K. Trupinid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
predavač
30
60
Prof. dr. sc. S. Nikolovski
radni odnos
redoviti profesor
2
15
30
Kraus Zorislav
radni odnos
povjera predavanja
1
15
15
Doc. dr. sc. P. Marid
radni odnos
docent
predavač
redoviti profesor
Auditorne
vježbe
1
15
15
165
Predavanja
1
30
165
Predavanja
1
obavezni 5,5
Konstrukcijske
vježbe
obavezni 5,5
Auditorne
vježbe
Elektromotorni
pogoni
obavezni 5,5
165
Predavanja
1
45
90
Pred. I. Kuric
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
Elektromotorni
pogoni
obavezni 5,5
165
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. G. Erceg
radni odnos
106
Elektromotorni
pogoni
obavezni 5,5
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Filid Mirko
radni odnos
stručni suradnik
Elektromotorni
pogoni
obavezni 5,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
J. Penid, dipl. ing.
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
povjera predavanja
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. D. Pelin
radni odnos
docent
Energetska
elektronika
obavezni
6
Energetska
elektronika
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
5
15
75
Vulin Dragan
radni odnos
povjera predavanja
Energetska
elektronika
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. K. Miličevid
radni odnos
docent
docent
profesor visoke škole
180
Fizika
obavezni
5
150
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. J. Brana
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
Fizika
obavezni
5
150
Predavanja
1
30
60
dr. sc. Ž. Miokovid
radni odnos
107
Fizika
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
10
15
150
Kvaček Anita
radni odnos
Fizika
obavezni
5
Auditorne
vježbe
2
30
60
Prof. dr. sc. Ž. Miokovid
radni odnos
profesor visoke škole
Grafički programski
jezici
izborni
4,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. A.
Baumgartner
radni odnos
docent
Grafički programski
jezici
izborni
4,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. A.
Baumgartner
radni odnos
docent
Grafički programski
jezici
izborni
4,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. A.
Baumgartner
radni odnos
docent
Informacija i
informacijski
sustavi
obavezni
6
Predavanja
1
30
60
Prof. D. Žagar
radni odnos
redoviti profesor
Informacija i
informacijski
sustavi
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
Hrvoje Očevčid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
povjera predavanja
135
180
108
Informacija i
informacijski
sustavi
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
Kohler Mirko
radni odnos
povjera predavanja
Informacija i
informacijski
sustavi
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
Horvat Goran
radni odnos
povjera predavanja
Inženjerska grafika
obavezni
4
Predavanja
2
15
60
Prof. dr. sc. T. Mrčela
radni odnos
redoviti profesor
Inženjerska grafika
obavezni
4
Konstrukcijske
vježbe
10
30
300
O. Sturko, dipl. ing.
radni odnos
stručni suradnik
Kodiranje i zaštita
informacije
izborni
5
Predavanja
1
45
90
Prof. D. Žagar
radni odnos
redoviti profesor
Kodiranje i zaštita
informacije
izborni
5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
K. Grgid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Kodiranje i zaštita
informacije
izborni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
K. Grgid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
120
150
109
Matematička
statistika
obavezni
5
150
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Crnjac
Milid
radni odnos
docent
Matematička
statistika
obavezni
5
150
Predavanja
1
30
60
Pred. I. Hrehorovid
radni odnos
predavač
Matematička
statistika
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. D. Crnjac
Milid
radni odnos
docent
Matematička
statistika
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Pred. I. Hrehorovid
radni odnos
predavač
Matematika I
obavezni
6
Predavanja
2
45
180
Pred. I. Hrehorovid
radni odnos
predavač
Matematika I
obavezni
6
Auditorne
vježbe
2
30
60
Pred. I. Hrehorovid
radni odnos
predavač
Matematika II
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
V. pred. dr. sc. T. Rudec
radni odnos
viši predavač
180
210
110
Matematika II
obavezni
7
Materijali i
tehnološki postupci
obavezni
5
Materijali i
tehnološki postupci
obavezni
5
Mikroračunala u
automatizaciji
obavezni 6,5
Mikroračunala u
automatizaciji
obavezni 6,5
Mjerenja u
elektrotehnici
obavezni
7
Mjerenja u
elektrotehnici
obavezni
7
150
195
210
Auditorne
vježbe
2
30
60
mr. sc. A. Katid
radni odnos
povjera predavanja
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. A. Pintarid
radni odnos
izvanredni profesor
Laboratorijske
vježbe
5
15
75
Buljid Dalibor
radni odnos
stručni suradnik
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. D. Sliškovid
radni odnos
docent
Laboratorijske
vježbe
1
30
30
Horvat Petar
radni odnos
stručni suradnik
Predavanja
1
45
90
V. pred. mr. sc. D. Dorid
radni odnos
viši predavač
Laboratorijske
vježbe
6
30
180
Filid Mirko
radni odnos
stručni suradnik
111
Mjerenja u
elektrotehnici
obavezni
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. pred. mr. sc. D. Dorid
radni odnos
viši predavač
Multimedijska
tehnika
obavezni 5,5
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. S. RimacDrlje
radni odnos
redoviti profesor
Multimedijska
tehnika
obavezni 5,5
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
Vranješ Denis
radni odnos
povjera predavanja
Multimedijska
tehnika
obavezni 5,5
Konstrukcijske
vježbe
3
15
45
Vranješ Mario
radni odnos
povjera predavanja
predavač
predavač
7
165
Objektno
orijentirano
programiranje
obavezni 6,5
195
Predavanja
1
30
60
Pred. Lj. Miletid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
Objektno
orijentirano
programiranje
obavezni 6,5
195
Predavanja
1
30
60
Pred. mr. sc. D. Blaževid
radni odnos
Objektno
orijentirano
programiranje
obavezni 6,5
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
Stanislav Strešnjak
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
112
Objektno
orijentirano
programiranje
Objektno
orijentirano
programiranje
Pred. Lj. Miletid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
predavač
15
S. Strešnjak, dipl. ing.
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
povjera predavanja
obavezni 6,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
obavezni 6,5
Auditorne
vježbe
1
15
Operacijski sustavi
obavezni
5
150
Predavanja
1
30
60
G. Bokun, dipl. ing.
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
povjera predavanja
Operacijski sustavi
obavezni
5
150
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. G.
Martinovid
radni odnos
izvanredni profesor
Operacijski sustavi
obavezni
5
Laboratorijske
vježbe
5
30
150
Balen Josip
radni odnos
povjera predavanja
Osnove automatske
regulacije
izborni
5,5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Sliškovid
radni odnos
docent
Osnove automatske
regulacije
izborni
5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
R. Grbid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
165
113
Osnove automatske
regulacije
izborni
5,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. T. Keser
radni odnos
docent
Osnove automatske
regulacije
izborni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
R. Grbid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Osnove digitalnih
komunikacija
obavezni
6
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. S. Rupčid
radni odnos
docent
Osnove digitalnih
komunikacija
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
5
15
75
V. Mandrid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Osnove digitalnih
komunikacija
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. Mandrid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Osnove električnih
strojeva
obavezni 5,5
Predavanja
1
30
60
V. pred. mr. sc. M. Pužar
radni odnos
viši predavač
Osnove električnih
strojeva
obavezni 5,5
Konstrukcijske
vježbe
5
15
75
Filid Mirko
radni odnos
stručni suradnik
180
165
114
Osnove električnih
strojeva
obavezni 5,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. Ž. Hederid
radni odnos
docent
Osnove elektronike
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. T. Matid
radni odnos
docent
Osnove elektronike
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
3
30
90
D. Vinko, dipl. ing.
radni odnos
stručni suradnik
Osnove elektronike
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
Doc. dr. sc. M. Herceg
radni odnos
stručni suradnik
Osnove elektronike
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
5
30
150
Horvat Petar
radni odnos
stručni suradnik
Osnove elektronike
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
D. Vinko, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Osnove
elektrotehnike
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. T. Barid
radni odnos
docent
210
210
115
Osnove
elektrotehnike
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
5
15
75
Filid Mirko
radni odnos
stručni suradnik
Osnove
elektrotehnike
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
30
30
Doc. dr. sc. T. Barid
radni odnos
docent
Osnove
elektrotehnike I
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
V. pred. mr. sc. M. Pužar
radni odnos
viši predavač
Osnove
elektrotehnike I
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
5
15
75
Špiranovid-Kanižaj
Dubravka
radni odnos
povjera predavanja
Osnove
elektrotehnike I
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
30
30
Mikloševid Krešimir
radni odnos
povjera predavanja
Osnove
elektrotehnike II
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
V. pred. mr. sc. M. Pužar
radni odnos
viši predavač
Osnove
elektrotehnike II
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
5
15
75
Špiranovid-Kanižaj
Dubravka
radni odnos
povjera predavanja
210
210
116
Osnove
elektrotehnike II
obavezni
7
Osnove energetike
obavezni
6
Osnove energetike
obavezni
6
Osnove primjene
računala
obavezni
5
Osnove primjene
računala
obavezni
5
Osnove primjene
računala
obavezni
Osnove primjene
računala
obavezni
Auditorne
vježbe
1
30
30
Doc. dr. sc. T. Barid
radni odnos
docent
Predavanja
1
30
60
dr. sc. H. Glavaš
radni odnos
povjera predavanja
Auditorne
vježbe
1
30
60
Z. Kraus, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
150
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. K. Nenadid
radni odnos
docent
150
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. N. Slavek
radni odnos
docent
180
5
Laboratorijske
vježbe
5
30
150
Boris Boris
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
5
Laboratorijske
vježbe
5
30
150
Trtanj Darko
radni odnos
117
Prijenos i
distribucija
električne energije
Predavanja
1
30
60
V. pred. dr. sc. Ž. Novinc
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
izborni
5
Prijenos i
distribucija
električne energije
izborni
5
Laboratorijske
vježbe
2
15
30
dr. sc. Z. Klaid
radni odnos
povjera predavanja
Prijenos i
distribucija
električne energije
izborni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Pred. B. Štefid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
predavač
Primjena računala u
elektroenergetici
izborni
5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. P. Marid
radni odnos
docent
Primjena računala u
elektroenergetici
izborni
5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. P. Marid
radni odnos
docent
Primjena računala u
elektroenergetici
izborni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. P. Marid
radni odnos
docent
Predavanja
1
45
90
V. pred. mr. sc. D. Dorid
radni odnos
viši predavač
Procesna mjerenja,
senzori i aktori
obavezni 5,5
150
150
165
118
viši predavač
Procesna mjerenja,
senzori i aktori
obavezni 5,5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
V. pred. mr. sc. D. Dorid
radni odnos
viši predavač
Procesna mjerenja,
senzori i aktori
obavezni 5,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. pred. mr. sc. D. Dorid
radni odnos
viši predavač
Programiranje
obavezni
7
210
Predavanja
1
45
90
Doc. dr. sc. K. Nenadid
radni odnos
docent
Programiranje
obavezni
7
210
Predavanja
1
45
90
Prof. dr. sc. G.
Martinovid
radni odnos
izvanredni profesor
Programiranje
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
5
30
150
Trtanj Darko
radni odnos
Programiranje
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
Karid Miran
radni odnos
povjera predavanja
Projektiranje i
održavanje
programske
podrške
izborni
5
Predavanja
1
30
60
Pred. Z. Vukovid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
predavač
150
119
Projektiranje i
održavanje
programske
podrške
izborni
5
Računalna grafika
izborni
5
Računalna grafika
izborni
Računalna grafika
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
Lulid Boris
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. A.
Baumgartner
radni odnos
docent
5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. A.
Baumgartner
radni odnos
docent
izborni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
dr. sc. I. Galid
radni odnos
povjera predavanja
Računalne i
komunikacijske
mreže
obavezni
6
Predavanja
1
45
90
Prof. D. Žagar
radni odnos
redoviti profesor
Računalne i
komunikacijske
mreže
obavezni
6
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
Šoštarid Damir
radni odnos
povjera predavanja
Računalne i
komunikacijske
mreže
obavezni
6
Auditorne
vježbe
1
15
15
K. Grgid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
150
180
120
Recikliranje
elektrotehničkih
proizvoda
izborni
5
Recikliranje
elektrotehničkih
proizvoda
izborni
Recikliranje
elektrotehničkih
proizvoda
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. A. Pintarid
radni odnos
5
Laboratorijske
vježbe
4
15
60
Rozing Goran
radni odnos
izborni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Rozing Goran
radni odnos
izvanredni profesor
Sklopni aparati
izborni
5,5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. Z. Baus
radni odnos
izvanredni profesor
Sklopni aparati
izborni
5,5
Laboratorijske
vježbe
3
15
45
Barukčid Marinko
radni odnos
povjera predavanja
Auditorne
vježbe
1
15
15
I. Provči, dipl. ing.
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
povjera predavanja
Predavanja
2
15
60
Pred. Y. Liermann-Zeljak
radni odnos
predavač
Sklopni aparati
izborni
5,5
Strani jezik I
obavezni
2
150
165
60
121
izvanredni profesor
Strani jezik I
obavezni
2
60
Predavanja
1
15
30
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
Strani jezik I
obavezni
2
60
Predavanja
3
15
90
V. pred. mr. sc. B.
Pavlovid
radni odnos
viši predavač
Strani jezik I
obavezni
2
Auditorne
vježbe
3
15
45
V. pred. mr. sc. B.
Pavlovid
radni odnos
viši predavač
Strani jezik I
obavezni
2
Auditorne
vježbe
2
15
30
Pred. Y. Liermann-Zeljak
radni odnos
predavač
Strani jezik I
obavezni
2
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
Strani jezik II
obavezni
3
90
Predavanja
2
15
30
Pred. Y. Liermann-Zeljak
radni odnos
predavač
Strani jezik II
obavezni
3
90
Predavanja
1
15
30
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
122
Predavanja
3
15
90
V. pred. mr. sc. B.
Pavlovid
radni odnos
viši predavač
3
Auditorne
vježbe
3
15
45
V. pred. mr. sc. B.
Pavlovid
radni odnos
viši predavač
obavezni
3
Auditorne
vježbe
2
15
30
Pred. Y. Liermann-Zeljak
radni odnos
predavač
Strani jezik II
obavezni
3
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
Strani jezik III
izborni
0
Predavanja
1
15
30
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
Strani jezik III
izborni
0
Auditorne
vježbe
1
15
30
V. pred. I. Ferčec
radni odnos
viši predavač
Strani jezik III
izborni
0
Predavanja
1
15
30
V. pred. mr. sc. B.
Pavlovid
radni odnos
viši predavač
Strani jezik II
obavezni
3
Strani jezik II
obavezni
Strani jezik II
90
0
0
123
Strani jezik III
izborni
0
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. pred. mr. sc. B.
Pavlovid
radni odnos
predavač
Tjelesna kultura I
obavezni
1
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
V. pred. Ž. Širid
radni odnos
viši predavač
Tjelesna kultura II
obavezni
1
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
V. pred. Ž. Širid
radni odnos
viši predavač
Tjelesna kultura III
obavezni
1
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
V. pred. Ž. Širid
radni odnos
viši predavač
Transformatori i
električni rotacijski
strojevi
obavezni
7
Predavanja
1
45
90
V. pred. mr. sc. M. Pužar
radni odnos
viši predavač
Transformatori i
električni rotacijski
strojevi
obavezni
7
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
Filid Mirko
radni odnos
stručni suradnik
Transformatori i
električni rotacijski
strojevi
obavezni
7
Auditorne
vježbe
1
15
15
K. Tačkovid, dipl. ing.
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
povjera predavanja
210
124
Upravljanje
elektroenergetskim
postrojenjima
Predavanja
1
30
60
V. pred. dr. sc. P. Filko
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
izborni
5
Upravljanje
elektroenergetskim
postrojenjima
izborni
5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
Petrovid Ivica
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
Upravljanje
elektroenergetskim
postrojenjima
izborni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
V. pred. dr. sc. P. Filko
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
viši predavač
Uvod u ekonomiku i
management
obavezni
5
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. D. Crnjac
Milid
radni odnos
docent
Uvod u ekonomiku i
management
obavezni
5
Auditorne
vježbe
1
15
15
Doc. dr. sc. D. Crnjac
Milid
radni odnos
docent
Uvod u robotiku i
inteligentno
upravljanje
izborni
5
Predavanja
1
30
60
Prof. dr. sc. R. Cupec
radni odnos
izvanredni profesor
Uvod u robotiku i
inteligentno
upravljanje
izborni
5
Laboratorijske
vježbe
1
15
15
mr. sc. K. Nyarko
radni odnos
povjera predavanja
150
150
150
125
viši predavač
Uvod u robotiku i
inteligentno
upravljanje
izborni
5
1
15
15
Prof. dr. sc. R. Cupec
radni odnos
izvanredni profesor
Predavanja
1
30
60
Doc. dr. sc. A.
Baumgartner
radni odnos
docent
Web programiranje
obavezni 6,5
Web programiranje
obavezni 6,5
Laboratorijske
vježbe
2
30
60
I. Lukid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Web programiranje
obavezni 6,5
Auditorne
vježbe
1
15
15
I. Lukid, dipl. ing.
radni odnos
povjera predavanja
Pred. D. Karavidovid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
predavač
Pred. D. Karavidovid
vanjski suradnik
- zaposlen na
drugoj ustanovi
predavač
Zaštita u
elektroenergetskom
sustavu
Zaštita u
elektroenergetskom
sustavu
izborni
izborni
5
5
195
Auditorne
vježbe
150
Predavanja
Auditorne
vježbe
1
1
45
15
90
15
126
Broj norma
sati
Vrsta radnog
odnosa
45
105
R. Galid
Stalni
Redoviti profesor
45
105
R. Scitovski
Vanjski
Redoviti profesor
1
45
105
H. Babid
Vanjski
Redoviti profesor
30P+15V
1
45
105
T. Maroševid
Vanjski
Docent
45
30P+15V
1
45
105
Z. Lackovid
Vanjski
Izvanredni profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
T. Hunjak
Vanjski
Redoviti profesor
Izb.
6
45
30P+15V
1
45
105
L. Jozsa
Stalni
Redoviti profesor
Izb.
6
45
30P+15V
1
45
105
S. Nikolovski
Stalni
Redoviti profesor
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
Radno
opteredenje
studenta
Nastavnik
ECTS
Ukupno sati
Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika
6
45
30P+15V
1
6
45
30P+15V
1
Izb.
6
45
30P+15V
Linearne integralne i diskretne
transformacije
Izb.
6
45
Menagement tehničkih sustava
Izb.
6
Teorija odlučivanja
Izb.
Optimiranje u EE sustavu
Pouzdanost i raspoloživost EES
Naziv kolegija
obv/izb
Vjerojatnost i statistika-primjena
Izb.
Matematičko programiranje u
primjenjenim istraživanjima
Izb.
Teorija signala
127
Broj norma
sati
Vrsta radnog
odnosa
45
105
K. Miličevid
Stalni
Docent
45
105
A. Pintarid
Stalni
Izvanredni profesor
1
45
105
M. Zeljko
Vanjski
Docent
30P+15V
1
45
105
Z. Valter
Vanjski
Redoviti profesor
45
30P+15V
1
45
105
D. Pelin
Stalni
Docent
6
45
30P+15V
1
45
105
L. Jozsa
Stalni
Redoviti profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
Z. Baus
Stalni
Izvanredni profesor
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Zvanje i
znanstveno/
umjetničko polje
Radno
opteredenje
studenta
Nastavnik
ECTS
Ukupno sati
Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika
6
45
30P+15V
1
6
45
30P+15V
1
Izb.
6
45
30P+15V
Automatizirani
elektromotorni pogoni
Izb.
6
45
Primjena sustava
energetske elektronike u
energetici
Izb.
6
Stabilnost EES
Izb.
Visokonaponska SF6 plinom
izolirana postrojenja
Izb.
Naziv kolegija
obv/izb
Transformatori u
eksploataciji
Izb.
Suvremeni elektrotehnički
materijali
Izb.
Tržište električne energije
128
Broj norma
sati
Vrsta radnog
odnosa
45
105
F. Jovid
Vanjski
Redoviti profesor
45
105
R. Cupec
Stalni
Izvanredni profesor
1
45
105
S. Nikolovski
Stalni
Redoviti profesor
30P+15V
1
45
105
M. Stojkov
Vanjski
Izvanredni profesor
45
30P+15V
1
45
105
D. Šljivac
Stalni
Izvanredni profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
M. Jadrid
Vanjski
Redoviti profesor
Izb.
6
45
30P+15V
1
45
105
K. Miličevid
Stalni
Docent
Izb.
6
45
30P+15V
1
45
105
Ž. Hederid
Stalni
Docent
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
Radno
opteredenje
studenta
Nastavnik
ECTS
Ukupno sati
Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika
6
45
30P+15V
1
6
45
30P+15V
1
Izb.
6
45
30P+15V
Prijelazne pojave u električnim
mrežama
Izb.
6
45
Distribuirana proizvodnja el.
Energije iz obnovljivih izvora
Izb.
6
Dinamika električnih strojeva
Izb.
Cjeloviti mjerni rezultat i
odlučivanje
Detekcija uzroka kvarova u el.
Strojevima izmjenične struje
Naziv kolegija
obv/izb
Inteligentni proizvodni postupci
Izb.
Inteligentni robotski sustavi
Izb.
Nadzor i kvaliteta el. energije
129
Broj norma sati
Vrsta radnog
odnosa
45
105
D. Šljivac
Stalni
Izvanredni profesor
45
105
Z. Valter
Vanjski
Redoviti profesor
1
45
105
M. Obad
Vanjski
Redoviti profesor
30P+15V
1
45
105
T. Švedek
Stalni
Redoviti profesor
45
30P+15V
1
45
105
S. Rimac-Drlje
Stalni
Redoviti profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
D. Žagar
Stalni
Redoviti profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
F. Jovid
Vanjski
Redoviti profesor
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
Radno
opteredenje
studenta
Nastavnik
ECTS
Ukupno sati
Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika
6
45
30P+15V
1
6
45
30P+15V
1
Izb.
6
45
30P+15V
CMOS aplikativno specifični
integrirani sklopovi(ASIC)
Izb.
6
45
Digitalni komunikacijski sustavi
Izb.
6
Analiza i sinteza komunikacijskih
protokola
Izb.
Objektno orijentirano
programiranje
Izb.
Naziv kolegija
obv/izb
Planiranje rada EES u uvjetima
otvorenog tržišta el.energije
Izb.
Procesna mjerenja
Izb.
Računalom integrirani razvoj
proizvoda
130
Broj norma sati
Vrsta radnog
odnosa
45
105
R. Scitovski
Vanjski
Redoviti profesor
45
105
G. Martinovid
Stalni
Izvanredni profesor
1
45
105
N. Slavek
Stalni
Docent
30P+15V
1
45
105
D. Žagar
Stalni
Redoviti profesor
45
30P+15V
1
45
105
T. Švedek
Stalni
Redoviti profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
B. Zovko-Cihlar
Vanjski
Redoviti profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
V. Majstorovid
Vanjski
Redoviti profesor
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
Radno
opteredenje
studenta
Nastavnik
ECTS
Ukupno sati
Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika
6
45
30P+15V
1
6
45
30P+15V
1
Izb.
6
45
30P+15V
Tehnologije Interneta
Izb.
6
45
Analiza antenskih nizova
Izb.
6
Šum u radiokomunikacijama
Izb.
Informacijska tehnologija i
poduzetništvo
Izb.
Naziv kolegija
obv/izb
Operacijska istraživanja
Izb.
Upravljanje resursima i
performansama u računalnim
sustavima
Izb.
Algoritmi i grafovi
131
Broj norma sati
Vrsta radnog
odnosa
45
105
Ž. Hocenski
Stalni
Redoviti profesor
45
105
G. Martinovid
Stalni
Izvanredni profesor
1
45
105
N. Slavek
Stalni
Docent
30P+15V
1
45
105
G. Martinovid
S. Rimac-Drlje
Stalni
Izvanredni profesor
Redoviti profesor
45
30P+15V
1
45
105
V. Žiljak
Vanjski
Redoviti profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
M. Colnarič
Vanjski
Redoviti profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
S. Rimac-Drlje
Stalni
Redoviti profesor
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
Radno
opteredenje
studenta
Nastavnik
ECTS
Ukupno sati
Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika
6
45
30P+15V
1
6
45
30P+15V
1
Izb.
6
45
30P+15V
Multimedijski računalni
sustavi
Izb.
6
45
Računalna grafika
Izb.
6
Računalni sustavi stvarnog
vremena u upravljanju
Izb.
Digitalne video-komunikacije
Izb.
Naziv kolegija
obv/izb
Arhitektura suvremenih
računala
Izb.
Ugrađeni računalni sustavi
Izb.
Baze podataka i računalne
mreže
132
Broj norma sati
Vrsta radnog
odnosa
45
105
T. Švedek
Stalni
Redoviti profesor
45
105
D. Žagar
Stalni
Redoviti profesor
1
45
105
B. Zovko-Cihlar
Vanjski
Redoviti profesor
30P+15V
1
45
105
Ž. Hocenski
Stalni
Redoviti profesor
45
30P+15V
1
45
105
V. Majstorovid
Vanjski
Redoviti profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
V. Žiljak
Vanjski
Redoviti profesor
6
45
30P+15V
1
45
105
N. Slavek
Stalni
Docent
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
Radno
opteredenje
studenta
Nastavnik
ECTS
Ukupno sati
Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika
6
45
30P+15V
1
6
45
30P+15V
1
Izb.
6
45
30P+15V
Višeprocesorski i paralelni sustavi
Izb.
6
45
Razvoj i primjena ERP sustava
Izb.
6
XML tehnologije u izdavaštvu
Izb.
Osiguranje kvalitete programske
podrške
Izb.
Naziv kolegija
obv/izb
Moderne arhitekture
radiokomunikacijskih sustava
Izb.
Kvaliteta usluge u Internetu
Izb.
Širokopojasne mreže za
multimedijske usluge
133
Izb.
Razvoj programskih sustava
utemeljenih na komponentama
Izb.
45
30P+15V
1
6
45
30P+15V
1
6
45
30P+15V
1
134
Nastavnik
Vrsta radnog
odnosa
Evolucijski algoritmi i primjene
6
Broj norma sati
Izb.
Ukupno sati
Grid računarstvo
Vrsta
nastavne
Broj grupa
obv/izb
Radno
opteredenje
studenta
Naziv kolegija
ECTS
Poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatika
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
45
105
G. Martinovid
Vanjski
Izvanredni profesor
45
105
R. Scitovski
Vanjski
Redoviti profesor
45
105
I. Crnkovid
Stalni
Redoviti profesor
Broj norma
sati
Vrsta radnog
odnosa
45
75
R. Galid
Stalni
Redoviti profesor
45
75
M. Zeljko
Vanjski
Docent
1
45
75
M. Stojkov
Vanjski
Izvanredni profesor
30P+15V
1
45
75
L. Jozsa
Stalni
Redoviti profesor
45
30P+15V
1
45
75
S. Nikolovski
Stalni
Redoviti profesor
10
45
30P+15V
1
45
75
D. Šljivac
Stalni
Izvanredni profesor
Izborni
10
45
30P+15V
1
45
75
Z. Baus
Stalni
Izvanredni profesor
Izborni
10
45
30P+15V
1
45
75
D. Pečvarac
Vanjski
Docent
30
10
1
45
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
Radno
opteredenje
studenta
Nastavnik
ECTS
Ukupno sati
Poslijediplomski specijalistički studij Elektroenergetika u tržišnom okruženju
10
45
30P+15V
1
10
45
30P+15V
1
Izborni
10
45
30P+15V
Stabilnost EES u tržišnom okruženju
Izborni
10
45
Kvaliteta i pouzdanost el. energije u
tržišnom okruženju
Obvezni
10
Distribuirani izvori u tržišnom
okruženju
Obvezni
Inteligentno upravljanje EES-a u
tržišnom okruženju
Operator distribucijskog sustava u
tržišnom gospodarstvu
Naziv kolegija
obv/izb
Stohastički procesi-primjena u EES
Obvezni
Tržište električnom energijom
Obvezni
Distributivne mreže u tržišnom
okruženju
Specijalistički rad
135
Broj norma
sati
Vrsta radnog
odnosa
45
75
R. Galid
Stalni
Redoviti profesor
45
75
F. Jovid
Vanjski
Redoviti profesor
1
45
75
D. Žagar
Stalni
Redoviti profesor
30P+15V
1
45
75
Ž. Hocenski
Stalni
Redoviti profesor
45
30P+15V
1
45
75
T. Švedek
S. Rupčid
Stalni
Redoviti professor
Docent
10
45
30P+15V
1
45
75
S. Rimac-Drlje
Stalni
Redovita profesorica
10
45
30P+15V
1
45
75
T. Švedek
Stalni
Redoviti profesor
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
Radno
opteredenje
studenta
Nastavnik
ECTS
Ukupno sati
Poslijediplomski specijalistički studij Napredne komunikacijske tehnologije
10
45
30P+15V
1
10
45
30P+15V
1
Izborni
10
45
30P+15V
Dizajn i dijagnostika računalnih
sustava
Izborni
10
45
Smart antene i konformni
antenski nizovi
Izborni
10
Multimedijske komunikacije:
standardi, sustavi i mrežne
tehnologije
Obvezni
Napredni sustavi radijskog
pristupa zatvorenom prostoru
Obvezni
Naziv kolegija
obv/izb
Vjerojatnost i statistika primjena
Obvezni
Informacijski procesi
Obvezni
Kvaliteta i usluge u IP mrežama
136
Izborni
Marketing u komunikacijskim
tehnologijama
Izborni
Specijalistički rad
45
30P+15V
1
10
45
30P+15V
1
10
45
30P+15V
1
30
10
1
137
Nastavnik
Vrsta radnog
odnosa
Osiguranje kvalitete programske
podrške
10
Broj norma sati
Izborni
Ukupno sati
Ugrađeni raspodijeljeni računalni
sustavi
Vrsta
nastavne
Broj grupa
obv/izb
Radno opteredenje
studenta
Naziv kolegija
ECTS
Poslijediplomski specijalistički studij Napredne komunikacijske tehnologije
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
45
75
G. Martinovid
Stalni
Izvanredni profesor
45
75
N. Slavek
Stalni
Docent
45
75
Z. Lackovid
Vanjski
Izvanredni profesor
Broj norma
sati
Vrsta radnog
odnosa
45
75
R. Galid
Stalni
Redoviti profesor
45
75
Ž. Hocenski
Stalni
Redoviti profesor
1
45
75
D. Sliškovid
Stalni
Docent
30P+15V
1
45
75
Z. Valter
Vanjski
Redoviti profesor
45
30P+15V
1
45
75
D. Žagar
Stalni
Redoviti profesor
10
45
30P+15V
1
45
75
F. Jovid
Vanjski
Redoviti profesor
Obvezni
10
45
30P+15V
1
45
75
R. Cupec
Stalni
Izvanredni profesor
Obvezni
10
45
30P+15V
1
45
75
G. Martinovid
Stalni
Izvanredni profesor
Vrsta
nastavne
Broj grupa
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
Radno
opteredenje
studenta
Nastavnik
ECTS
Ukupno sati
Poslijediplomski specijalistički studij Procesno računarstvo
10
45
30P+15V
1
10
45
30P+15V
1
Izborni
10
45
30P+15V
Automatizirani
elektromotorni pogoni
Izborni
10
45
Kvaliteta i usluge u IP
mrežama
Izborni
10
Informacijski procesi
Izborni
Inteligentni robotski sustavi
Ugrađeni raspodijeljeni
računalni sustavi
Naziv kolegija
obv/izb
Vjerojatnost i statistikaprimjena
Obvezni
Dizajn i dijagnostika
računalnih sustava
Obvezni
Modeliranje procesa
temeljeno na podacima
138
Broj norma sati
Vrsta radnog
odnosa
75
R. Cupec
Stalni
Izvanredni profesor
45
75
N. Slavek
Stalni
Docent
1
45
75
Z. Lackovid
Vanjski
Izvanredni profesor
1
45
75
S. Rimac-Drlje
Stalni
Redovita profesorica
Broj grupa
45
Radno
opteredenje
studenta
Zvanje i znanstveno/
umjetničko polje
ECTS
Nastavnik
Vrsta
nastavne
10
45
30P+15V
1
10
45
30P+15V
1
Izborni
10
45
30P+15V
Izborni
10
45
30P+15V
30
10
Naziv kolegija
obv/izb
Upravljanje mobilnim
robotima temeljeno na
ponašanju
Izborni
Osiguranje kvalitete
programske podrške
Izborni
Marketing u računalnim
tehnologijama
Multimedijske komunikacije:
standardi, sustavi i mrežne
tehnologije
Specijalistički rad
Ukupno sati
Poslijediplomski specijalistički studij Procesno računarstvo
1
139
Tablica 2.2. Dinamika izvođenja kolegija
(Za svaki studijski program priložite red predavanja na temelju izvedbenog plana (za posljednje tri akademske godine))
Napomena: zbog velikog udjela auditornih, konstruktivnih i osobito laboratorijskih vježbi, kao i velikog broja grupa te potrebe da se prije izvođenja
laboratorijskih i konstruktivnih vježbi, dinamika izvođenja pojedinih kolegija načelno se mijenja kroz semestar na način da u prvoj tredini semestra
obično idu pojačano predavanja, sredinom sve, a na kraju pretežno laboratorijske i kontruktivne vježbe.
Osim toga, dio nastavnika je gostujudi ili vanjski suradnici te je načelno zbog usklađivanja njihovih mogudnosti dolaska na nastavu raspored nastave (red
predavanja) organiziran u parno/neparnim turnusima, uz izmjene broja i rasporeda vježbi.
Stoga je raspored nastave prikazan po studijskim programima, odnosno smjerovima kao je to bilo objavljeno i na internetskim stranicama u
uobičajenom parnom tjednu zimskog i ljetnog semestra za 2008./2009. te uobičajenom neparnom tjednu za akademsku 2010./2011. za sve studijske
godine, i sve smjerove posebno.
140
Akademska 2008./2009. – uobičajeni parni tjedan
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
Akademska 2009./2010. – uobičajeni parni tjedan
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
Akademska 2010./2011. – uobičajeni neparni tjedan
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
224
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
248
249
250
251
252
Tablica 2.3. Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine*.
Sveučilišni preddiplomski studij Elektrotehnike
Izvanredni studenti
(ako ih ima)
182
-
100
104
113
100
100
100
192
5
3
9
5
1
Strukovna
škola.
Upisna kvota
190
-
Upisani
976
177
165
Prijavljeni
Upisani u prvu
godinu studija
Upisna kvota
Drugi izbor
2010/11
2009/10
2008/09
Prvi izbor
Godina
Prijavljeni
Redovni studenti
Broj
Prosječna
ocjena
Broj
Prosječna
ocjena
25
25
25
33
49
34
4,070
4,416
4,47
76
60
80
4,130
4,370
4,24
Gimnazija
Sveučilišni preddiplomski studij Računarstva
Upisani
Upisna kvota
105
-
Prijavljeni
684
170
121
Upisani u prvu
godinu studija
Upisna kvota
Prvi izbor
2010/11
2009/10
2008/09
Izvanredni studenti
Drugi izbor
Godina
Prijavljeni
Redovni studenti
125
-
103
104
113
100
105
100
128
9
8
7
9
5
25
25
25
253
Gimnazija
Strukovna šk.
Broj
Prosječna
ocjena
Broj
Prosječna
ocjena
52
42
32
4,051
4,219
4,05
58
71
86
4,056
3,964
4,125
Stručni studij Elektrotehnike
Izvanredni studenti
(ako ih ima)
174
-
135
-
154
165
171
150
165
150
240
48
29
33
46
22
Gimnazija
Strukovna šk.
Upisna
kvota
939
300
219
Upisani
Drugi izbor
2010/11
2010/09
2008/09
Prijavljeni
Prvi izbor
Upisani u prvu
godinu studija
Upisna
kvota
Godina
Prijavljeni
Redovni studenti
Broj
Prosječna
ocjena
Broj
Prosječna
ocjena
50
50
50
12
13
8
3,672
4,0
4,075
175
198
185
3,523
4,133
3,620
Sveučilišni diplomski studij Elektrotehnike, smjer Elektroenergetika
Redovni student
Izvanredni studenti (ako ima)
Godina
Prijavljeni
Upisani
Upisna
kvota
2010/11
2009/10
2008/09
69
43
29
69
43
29
70
55
50
Prijavljeni
Upisani
Upisna kvota
5
5
7
5
5
7
15
20
15
254
Broj studenata koji
dolaze s drugog
visokog učilišta
0
0
0
Prosječna
ocjena
3,158
3,167
3,157
Sveučilišni diplomski studij Elektrotehnike, smjer Komunikacije i informatika
Redovni student
Izvanredni studenti (ako ima)
Godina
Prijavljeni
Upisani
Upisna
kvota
2010/11
2009/10
2008/09
41
40
36
40
40
36
50
65
50
Prijavljeni
Upisani
Upisna kvota
0
5
3
0
5
3
5
5
5
Broj studenata koji
dolaze s drugog
visokog učilišta
0
0
0
Prosječna
ocjena
3,225
3,381
3,398
Sveučilišni diplomski studij Računarstva, smjer Procesno računarstvo
Redovni student
Izvanredni studenti (ako ima)
Godina
Prijavljeni
Upisani
Upisna
kvota
2010/11
2009/10
2008/09
64
46
38
63
46
38
90
75
50
Prijavljeni
Upisani
Upisna kvota
2
5
4
2
5
4
10
10
5
255
Broj studenata koji
dolaze s drugog
visokog učilišta
0
0
0
Prosječna
ocjena
3,695
3,876
3,606
Tablica 2.4. Prolaznost na studijskom programu.
Sveučilišni preddiplomski studij Elektrotehnike
Godina upisa
Broj upisanih
studenata
Broj studenata
koji su ostvarili
do 1/3 mogudih
ECTS bodova
Broj studenata
koji su ostvarili
od 1/3 do 2/3
mogudih ECTS
bodova
Broj studenata
koji su ostvarili
više od 2/3
mogudih ECTS
bodova
Broj završenih /
diplomiranih
studenata
Broj studenata
koji su izgubili
pravo studiranja
Prosječna ocjena
u studiju
2005./2006
118
26
4
6
82
*
3,204
2006./2007
112
35
12
5
60
*
3,443
2007./2008
113
15
9
12
77
*
3,265
*Napomena: student koji je izgubio pravo redovitog studiranja na Elektrotehničkom fakultetu Osijek može nastaviti studij na izvanrednom studiju
Sveučilišni preddiplomski studij Računarstva
Broj studenata
koji su ostvarili
od 1/3 do 2/3
mogudih ECTS
bodova
Broj studenata
koji su ostvarili
više od 2/3
mogudih ECTS
bodova
Broj završenih/
diplomiranih
studenata
Broj studenata
koji su izgubili
pravo studiranja
Prosječna ocjena
u studiju
Godina upisa
Broj upisanih
studenata
Broj studenata
koji su ostvarili
do 1/3 mogudih
ECTS bodova
2005./2006.
90
26
5
2
57
*
3,311
2006./2007.
118
30
11
8
69
*
3,669
2007./2008.
112
43
18
13
38
*
3,225
256
Stručni studij elektrotehnike
Broj studenata
koji su ostvarili
od 1/3 do 2/3
mogudih ECTS
bodova
Broj studenata
koji su ostvarili
više od 2/3
mogudih ECTS
bodova
Broj završenih /
diplomiranih
studenata
Godina upisa
Broj upisanih
studenata
Broj studenata
koji su ostvarili
do 1/3 mogudih
ECTS bodova
2005./2006.
105
35
11
14
45
3,020
2006./2007.
127
47
13
21
46
3,192
2007./2008.
134
60
10
26
38
3,285
257
Broj studenata
koji su izgubili
pravo studiranja
Prosječna ocjena
u studiju
Tablica 2.5. Provjera ishoda učenja.
(Navedite strukturu u načinu polaganja pismenih ispita na preddiplomskim, diplomskim (i integriranim preddiplomskim i diplomskim )* i
poslijediplomskim specijalističkim studijskim programima visokog učilišta (broj predmeta u odnosu na ukupni broj, izraženo u postotcima). Po potrebi
unesite komentar u tablice.
Završni
pisani ispit
Završni
usmeni ispit
Pisani i usmeni
završni ispit
Praktični rad i
završni ispit
Samo
kolokvij/zadade
kolokvij/zadada i
završni ispit
Seminarski
rad
Seminarski
rad i završni ispit
Praktični rad
Drugi oblici
Samo završni ispit
Preddiplomski studij Elektrotehnike
-
-
19%
-
14%
62%
-
-
-
5%
Preddiplomski studij Računarstva
-
-
16%
3%
16%
55%
-
3%
-
7%
Diplomski studiji Elektrotehnike
2%
7%
7%
5%
14%
28%
10%
20%
2%
5%
Diplomski studiji Računarstva
2%
9%
13%
11%
4%
18%
9%
13%
4%
17%
Stručni studij Elektrotehnike
5%
2%
6%
2%
5%
60%
2%
12%
-
6%
Poslijediplomski specijalistički studiji
-
-
-
21%
-
-
-
46%
24%
9%
Naziv studijskog programa
*U slučaju da izvodite stručne studije, navedite podatke i za njih.
258
Tablica 2.6. Navedite broj znanstvenih radova u znanstvenim časopisima koje objavljuju doktorandi prilikom izrade doktorske disertacije.
Naziv doktorskog
studija (smjerovi)
Poslijediplomski
doktorski studij
Elektrotehnike sa
smjerovima
Elektroenergetika,
Komunikacije i
informatika
Broj obranjenih
doktorskih disertacija u
posljednjih 5 godina
Broj objavljenih radova
potreban za pristup
obrani disertacije
Broj objavljenih radova
doktoranada u inozemnim
znanstvenim časopisima koji su
relevantni za izbor u
znanstvena zvanja
Broj objavljenih radova doktoranada u
domadim znanstvenim časopisima koji
su relevantni za izbor u znanstvena
zvanja
17
Prije pristupanja obrani
doktorske disertacije,
magistri struke i dipl.ing.
dužni su stedi najmanje 72
ECTS boda objavljivanjem
rezultata istraživanja iz
područja doktorske
disertacije pri čemu se rad
A kategorije broji 60 ETCS
bodova, rad B kategorije
36 ECTS bodova, a rad C i D
kategorije 24 ECTS boda
Za navedenih 17 doktoranada u
zadnjih pet godina:
37
(samo CC, SCI. SCI-E indeksirani
casopisi)
Za navedenih 17 doktoranada u zadnjih pet
godina:
31
(samo CC, SCI. SCI-E indeksirani casopisi)
Tablica 2.7. Navedite broj javno predstavljenih umjetničkih djela, koja su predstavili doktorandi prilikom izrade umjetničkoga
doktorskog rada.
Naziv
doktorskog
studija
(smjerovi)
Broj obranjenih doktorskih
disertacija u posljednjih
5 godina
Broj javno predstavljenih
radova potrebnih za
pristup obrani
doktorskog rada
Broj umjetničkih radova
doktoranada od međunarodnog
značaja relevantnih za izbor u
umjetničko-nastavna zvanja
Broj umjetničkih radova od
nacionalnog značaja relevantnih za
izbor u umjetničko-nastavno zvanje
0
0
0
0
0
259
Tablica 2.8. Internetske stranice.
Broj predmeta za koje
postoje posebne webstranice
Ciljevi i sadržaj
predmeta te popis
literature
Objavljivanje termina
pismenih i usmenih
ispita i termina
konzultacija
Objavljivanje rezultata
kolokvija i pismenih
ispita za studente
Zadaci iz prethodnih
ispitnih rokova
Pomodni nastavni
materijal (tekst
predavanja, powerpoint prezentacija,
crteži, slike, video
zapisi, itd.)
Mogudnost
interaktivne
komunikacije
nastavnika i
studenata
Za predmete kod kojih postoji posebna web-stranica, ona uključuje sljedede elemente
(navesti u svakoj koloni broj web-stranica koje uključuju taj element)
41
40
35
37
19
39
26
36
33
26
30
14
32
21
Stručni studij Elektrotehnike
57
48
44
41
12
39
21
Razlikovna godina
20
17
12
16
5
19
11
Diplomski studij Elektrotehnike
80
57
50
45
17
52
37
Diplomski studij Računarstva
45
35
30
26
9
32
20
Naziv studijskog
programa
Preddiplomski studij
Elektrotehnike
Preddiplomski studij
Računarstva
260
Tablica 2.9. Programi cjeloživotnog obrazovanja (do 60 ECTS-a).
Programi cjeloživotnog
obrazovanja
Trajanje
Akreditiran (da/ne) i od strane
koje institucije
ECTS (ako se dodjeljuju)
Program stručnog usavršavanja
ovlaštenih inženjera
elektrotehnike
8 do 16 sati
Ministarstvu zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva
ne dodjeljuju se
Program informatičkog
obrazovanja i usavršavanja (PIOU)
dolje navedeno
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
ne dodjeljuju se
PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA
TRAJANJE (sati)
računalni operater
120
grafički dizajner
120
web dizajner
120
web programer
150
računalni programer
170
projektant pomodu računala
180
projektant računalnih mreža
280
serviser računala
140
261
3. Studenti
a) Izrazite mišljenje o kvaliteti i strukturi prijavljenih i upisanih studenata (brojčani podaci u
tablici 2.3.) na preddiplomske, diplomske i integrirane preddiplomske i diplomske studijske
programe te stručne (ako ih održavate). Na temelju dosadašnjeg iskustva prosudite koliko
su homogena i dostatna njihova predznanja.
Preddiplomski studiji:
Na temelju dosadašnjeg iskustva i prolaznosti prethodnih generacija (v. tablicu 2.4), može se zaključiti
da su potrebna predznanja dostatna. Usporedbom prosjeka ocjena, ali i ukupnog rezultata
razredbenog postupka utvrđen je u prosjeku nešto slabiji rezultat kandidata za studij Računarstva
zbog čega je Elektrotehnički fakultet Osijek donio odluku o promjeni kvota u akademskoj
2011./2012., tj. preusmjeravanje 15 upisnih mjesta sa studija Računarstva na Elektrotehniku kako bi
se ujednačila kvaliteta upisanih kandidata (v. točku 2c) – Preddiplomski studij). Usto je za upis studija
Računarstva kao izborni predmet državne mature obavezan za položiti uz fiziku i uvedenu
informatiku, pri čemu kandidat može birati koji de od tih dvaju predmeta polagati, odnosno u obzir
mu se uzima bolji rezultat.
Bududi da se razredbeni postupak realiziran s pomodu rezultata državne mature provodi tek od ak.
god. 2010./2011., podrobnija i vjerodostojnija analiza modi de se provesti tek nakon vedeg broja
generacija upisanih na taj način.
Stručni studij:
Na temelju dosadašnjeg iskustva i prolaznosti prethodnih generacija, može se zaključiti da su
potrebna predznanja dostatna, ali da postoji potreba za njihovim poboljšanjem. Navedeno je
potvrđeno i slabijom prolaznosti studenata ovog studija u usporedbi sa studentima preddiplomskog
studija (v. tablicu 2.4).
Bududi da se razredbeni postupak realiziran s pomodu rezultata državne mature provodi tek od ak.
god. 2010./2011., podrobnija i vjerodostojnija analiza modi de se provesti tek nakon vedeg broja
generacija upisanih na taj način.
Diplomski studiji:
Bududi da su diplomski studiji programski izravan nastavak preddiplomskih studija Elektrotehničkog
fakulteta Osijek, studenti ovog studija imaju sva potrebna predznanja za uspješno izvršavanje obveza.
Navedeno je potvrđeno i visokom prolaznosti studenata s prve na drugu godinu ovog studija koja je
iznosila za oba studija preko 90% u prve tri generacije diplomskih studija.
262
b) Komentirajte podatke o prolaznosti (brojčani podaci u tablici 2.4.) na studijskom programu
s osvrtom na upisnu kvotu, motiviranost studenata i organizaciju nastave.
Preddiplomski studiji:
Za vremensko razdoblje navedeno u tablici 2.4. upisivan je približno jednaki broj studenata na
preddiplomski studij Računarstva i preddiplomski studij Elektrotehnike, što je opravdano s obzirom
na približno jednak prosjek ocjena u studiju te na prolaznost na oba studija. Međutim, primjetan je
značajniji pad završenih studenata računarstva upisanih u ak. godini 2007./2008. što može ukazivati
na nedostatna predznanja pri upisu studija. Ovakav se trend potvrdio i pri rezultatima na
razredbenom postupku zbog čega je Elektrotehnički fakultet Osijek donio odluku o promjeni kvota u
akademskoj 2011./2012., tj. preusmjeravanje 15 upisnih mjesta sa studija Računarstva na
Elektrotehniku kako bi se ujednačila kvaliteta upisanih kandidata (v. točku 2c) – Preddiplomski studij).
Izuzev navedene upisne ak. god. 2007./2008. na studiju Računarstva, postotak završenih studenata u
roku od tri godine odnosu na broj upisanih iznosi od 50% do 70%, što se može smatrati
zadovoljavajudim uspjehom, a time se i motiviranost studenata i organizacije nastave može ocijeniti
pozitivno.
Stručni studij:
Na stručnom je studiju značajno lošiji prosjek ocjena u studiju nego na preddiplomskim studijima, što
je očekivano s obzirom na značajno lošiji prosjek ocjena kandidata ovog studija (v. tablicu 2.3), ali i s
obzirom na slabije rezultate na razredbenom postupku opdenito. Također se motiviranost studenata
stručnog studija može ocijeniti niže od studenata preddiplomskih studija. Razlog tome je, u vedini
slučajeva, što studenti stručnog studija ne namjeravaju nastaviti diplomski studij preko razlikovne
godine, nego im stručni studij predstavlja posljednji korak prema tržištu rada. Nažalost, trenutno
zbog globalne ekonomske krize, po završetku studija, svi studenti ne mogu odmah sa sigurnosti
započeti radni odnos pa stoga i nisu motivirani za brz završetak studija.
Organizacija nastave ovog studija može se ocijeniti pozitivno jer se zapravo ne razlikuje od
organizacije nastave na preddiplomskim studijima.
Diplomski studiji:
U zatraženim podatcima o prolaznostima nema podataka za diplomske studije jer se u tablici 2.4. u
tim akademskim godinama oni nisu izvodili, no kako Elektrotehnički fakultet Osijek u skladu s
ustrojem svojeg i sveučilišnog sustava kvalitete kontinuirano prati pokazatelje uspješnosti studiranja,
ponovo ističemo podatak o prolaznosti s prve na drugu godinu studija od preko 90% za sve tri
dosadašnje generacije. To možemo zahvaliti činjenici da se ovi studenti upisuju bez „zaostalih“ ispita
s prethodnih godina i uvjetu od položena samo 42 ECTS-a za upis više godine. Ipak, i ovdje postoji
određena razlika između studenata diplomskih studija Elektrotehnike, a kao primjer može poslužiti
posljednja akademska godina za koju su pokazatelji uspješnosti polaganja ispita pradeni, a to je
2009./2010. gdje je svih 60 ECTS-a položilo preko 36% studenata, dok je taj postotak diplomskog
studija Računarstva točno 22%, a što je posljedica svega navedenog za preddiplomske studije i
strukturu upisa. Načelno ipak, iznimno smo zadovoljni prolaznosti i činjenicom da oko 65% njih završi
(položi sve ispite) i u drugoj godini diplomskog studija u roku od jedne godine.
263
c) Navedite način na koji obavještavate budude studente o vašem visokom učilištu i
studijskim programima koje nudite (kvalifikacija, kompetencije, mogudnost daljnjeg
obrazovanja i zapošljavanja) – informacijski paketi, internetske stranice, brošure, letci i
slično.
Studenti se obavještavaju putem internetskih stranica Fakulteta (www.etfos.hr), pri čemu postoji
stalna stranica vezana uz upise: http://www-etfos.hr/?upisi, te stranice namijenjene opisu programa
(http://www.etfos.hr/?studiji)
i
dokumenata
postavljenih
na
stranice
(http://www.etfos.hr/?dokumenti). Svake akademske godine pripremaju se informacijski paketi na
CD-ima, tiskaju informativne brošure i letci s najvažnijim informacijama o Fakultetu: upravi,
službama, prostoru, svim studijskim programima, mogudnostima i uvjetima upisa, promidžbenim
spotovima i dr. Fakultet redovito sudjeluje i na smotrama Sveučilišta na kojima se fakulteti
predstavljaju izravno bududim studentima, te organizira Dane otvorenih vrata Fakulteta tijekom kojih
poziva budude studente na obilazak prostorija Fakulteta, uključujudi predstavljanje jedinstvenih
aktivnosti od strane djelatnika Fakulteta.
d) Opišite razloge kojima ste se vodili prilikom provjere ishoda učenja studenata (tablica 2.5.).
Navedite mjere kojima se osigurava nepristranost i objektivnost na ispitima.
Elektrotehnički je fakultet Osijek akademske 2006./2007. godine po uvođenju bolonjskih studija
usvojio i postupno dorađivao kriterije pradenja rada i ocjenjivanja studenata (pradenja ishoda
učenja), a o osnovnom dokumentu nazvanom Inicijativa za definiranje pradenja rada, kriterija
ocjenjivanja i određivanje školarina na temelju uspješnosti studenata koji studiraju po Bolonjskom
procesu od 13. travnja 2007. godine stajalo je sljedede:
Elektrotehnički fakultet Osijek ved dugi niz godina ima inicijativu za unapređenje kvalitete
studiranja svojih studenata. Prije nekoliko godina pokušali smo uvesti princip studiranja „godina za
godinu“. Uvedene su rang liste uspješnosti studiranja studenata, o kojima ovisi visina školarine, a
kojim se potiče studente na rad i što bolju uspješnost studiranja. Uveden je sustav mentorstva i
paralelnih ispitivača na predmetima s ciljem povedanja uspješnosti studiranja naših studenata.
Ukratko, naš Fakultet se s pravom može smatrati jednim od predvodnika u unapređivanju kvalitete
visokog obrazovanja na Sveučilištu J.J. Strossmayer u Osijeku.
U „Vodiču za korisnike ECTS-a i dodataka diplomi“ izdanom od strane Glavne uprave za
obrazovanje i kulturu EU, u Bruxellesu, 14. veljače 2005. godine, u ključnim obilježjima ECTS-a između
ostalog stoji: „Europski sustav za prijenos i prikupljanje ECTS bodova usmjeren je na studenta i
opteredenje nužno za postizanje ciljeva studijskih programa. Ti bi ciljevi trebali biti specificirani u
ishodima učenja i sposobnostima koje se žele usvojiti.
 ECTS se temelji na načelu da je 60 bodova mjera za opteredenje studenta tijekom jedne
akademske godine. Opteredenje redovonog studenta koji pohađa program u Europi u vedini
slučajeva iznosi između 1500 i 1800 sati godišnje, i u tom je slučaju 1 ECTS bod jednak 25 do
30 radnih sati.
 ECTS bodovi mogu se dobiti samo nakon uspješnog ispunjenja nužnih radnih obveza
studijskog programa i prikladne procjene ostvarenih ishoda učenja. Iskodi učenja su serija
sposobnosti koje izražavaju što de student znati, razumjeti ili modi postidi nakon dužeg ili
kradeg procesa učenja.
264


Opteredenje studenta se u ECTS-u izražava u vremenu koje je potrebno za ispunjenje svih
planiranih studentskih aktivnosti, kao što su slušanje lekcija, seminara, samostalno i privatno
učenje, priprema projekata, testiranja i tako dalje.
Bodovi se pridružuju za sve obrazovne sastavnice jednog studijskog programa (moduli,
predmeti, stažiranje, rad na disertaciji itd.) i odražavaju količinu rada potrebnog za svaku
sastavnicu, odnosno postizanje određenih ciljeva ili ishoda učenja u odnosu na količinu rada
nužnu za uspješno zaključivanje cijele studentske godine“.
Nadalje, u „Vodiču za korisnike ECTS-a i dodataka diplomi“ u dijelu vezanom uz ocjenjivanje stoji:
„Ocjenjivanje je bitan i osjetljiv dio obrazovnog procesa. Duboko je utemeljeno u različitim
pedagoškim i kulturnim tradicijama raznih obrazovnih sustava u Europi. Ipak, postoji potreba sa
sustavi ocjenjivanja budu transparentniji, kako bi se mobilnim studentima olakšao prijenos ocjena iz
jednog sustava u drugi. U sklopu ECTS-a ljestvica ocjenjivanja je osmišljena da bi se olakšalo
razumijevanje i usporedba ocjena iz različitih nacionalnih sustava. Cilj je što objektivnije vrednovanje
sposobnosti studenata u usporedbi s drugim studentima u istom sustavu. Sama ljestvica ocjenjivanja
nije zamišljena da bi zamijenila nacionalne sustave, ved da bi olakšala njihovo razumijevanje u drugim
zemljama. ECTS način ocjenjivanja je temeljen na rangu studenata u procjeni te kako je bio uspješan
u usporebi s drugim studentima. ECTS klasificira studente u široke grupe i tako olakšava
razumijevanje pojedinog ranga. Upravo je to grupiranje srca ECTS-ova ocjenjivačkog sustava. ECTS
sustav početno dijeli studente u grupe onih koji su prošli i onih koji to nisu te onda odvojeno mjeri
njihova postignuda. Oni koji su prošli dijele se u pet podgrupa: najboljih 10 % dobiva A-ocjenu,
slijededih 25 % B-ocjenu, idudih 30 % C-ocjenu, zatim 25 % D-ocjenu i zadnjih 10 % E-ocjenu. Oni koji
nisu dobili prolaznu ocjenu dijele se u dvije podgrupe: FX (neuspješno – potrebno je nešto više rada) i
F (neuspješno – potrebno je puno više rada) (...)“.
Trenutno stanje na Elektrotehničkom fakultetu Osijek (2006./2007.):
Mnogi nastavnici na prvoj i drugoj, ali i na višim godina studija uveli su ili planiraju uvesti određeni
sustav pradenja kvalitete studiranja i definiranja što transparentnijeg i objektivnijeg kriterija
ocjenjivanja. Ova inicijativa pokušaj je definiranja i ujednačavanja kriterija pradenja rada i ocjenjivanja
studenata koji studiraju po studijskim programima usklađenim s Bolonjskom deklaracijom (trenutno
1. i 2. godina studija) s ciljem da ti studiji ne budu samo principijelno (definiranjem ECTS bodova
svakom predmetu) ved i sadržajno usklađeni s ciljevima Bolonjskog procesa.
Navedimo obrazovne sastavnice od kojih se sve ili neke provode na studijskim predmetima
na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, kao i mogude radne obveze studenata vezanih uz pojedine
obrazovne sastavnice. To jesu:
Obrazovna sastavnica predmeta:
Studentske radne obveze:
Predavanja
Pohađanje (pasivno slušanje),
izrada domadih zadada/seminara,
pripreme i polaganje kolokvija/međuispita,
priprema i polaganje usmenog ispita,
Auditorne vježbe
pohađanje (pasivno slušanje),
izrada domadih zadada/seminara,
pripreme i polaganje kolokvija/međuispita,
priprema i polaganje pismenog ispita,
Laboratorijske i konstrukcijske vježbe
pripreme, pohađanje i polaganje kolokvija.
265
Prijedlog Elektrotehničkog fakulteta Osijek (2006./2007.):
Potrebno je za svaku radnu obvezu studenta u promatranom predmetu definirati i količinu rada
„prosječnog studenta“, odnosno udio u ukupnim radnim obvezama potrebnim za uspješno
savladavanje predmeta, uz omogudavanje svakom nositelju predmeta u dogovoru s izvođačima i
suradnicima određeni stupanj slobode u definiranju tih udjela. Ovakav sustav pradenja rada i
ocjenjivanja studenata:
a) usklađen je sa smjernicama Glavne uprave za obrazovanje i kulturu EU,
b) zahtjeva bolju pripremu za rad asistenata i profesora,
c) objektivizira ocjenjivanje,
d) ujednačava kriterij,
e) motivira studente na kontinuirani rad,
f) pospješuje uspješnost studiranja.
Na temelju ovakvog objektiviziranog načina ocjenjivanja studenata, mogude je odrediti i sustav
školarina prema uspješnosti na razredbenom ispitu (za 1. godinu) i tijekom studiranja (za više
godine), što je bilo opisano u tekstu inicijative. Na temelju ove inicijative doneseni su prvi kriteriji
pradenja rada i ocjenjivanja studenata, sustav školarina temeljen na uspjehu podnesen je kao
prijedlog Senatu Sveučilišta, ali nije prihvaden, a trenutno se primjenjuju Kriteriji pradenja rada i
ocjenjivanja studenata revidirani 2008. odnosno 2009. godine u apsolutnom i relativnom sustavu
ocjenjivanja koji se nalaze u nastavku, a kojeg su se obvezni pridržavati svi nastavnici.
266
03. prosinca 2008.
KRITERIJI PRADENJA RADA I OCJENJIVANJA STUDENATA
NA PREDDIPLOMSKIM, DIPLOMSKIM I STRUČNIM STUDIJIMA
(APSOLUTNI SUSTAV)
Ukupne radne obveze studenta tijekom semestra na predmetu = 100 bodova
1. Bodovi za pradenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra: u tablici su naznačeni
minimalan broj bodova koje student mora ostvariti (40%) i maksimalan broj bodova koje može
ostvariti (100 %) na pojedinoj nastavnoj aktivnosti
Kolegij
Model
a) Predavanje i AV (pohađanje)
b) Laboratorijske vježbe
c) Seminari/Domade zadade
d) Kolokviji/pismeni ispiti (AV)
Ukupno:
* Minimalni prag pohađanja nastave
minimalni prag ne smije biti vedi od 7.
sa LV
sa LV
sa LV
bez LV
Model I
Model II
Model III
Model IV
4-10*
4-10*
4-10*
4-10*
10-25
12-30
16-40
10-25
12-30
16-40
16-40
12-30
20-50
20-50
40-100
40-100
40-100
40-100
definira predmetni nastavnik. Prema Pravilniku o studiranju
Ukoliko se na predmetu ne izvode laboratorijske vježbe obvezno je nekoliko domadih zadada ili
seminarski rad, s ciljem povedanja udjela samostalnog rada studenata.
Nastavnici moraju jasno definirati minimalna potrebna znanja i vještine na pismenom i usmenom
dijelu ispita (40%) – jasnim označavanjem gradiva/pitanja i zadataka.
2. Završetak semestra: pravi se rang lista studenta za bodove iz a, b, c, i d radnih obveza. Na osnovu
osvojenih bodova student se na usmenom ispitu kandidira za ocjenu prema sljededoj tablici.
UTS – ukupna ocjena tijekom semestra
0-24
1 (F) jako slabo – ponovni upis predmeta
25-39
1 (FX) potreban dodatni rad *
40-55
2 (D)
56-70
3 (C)
71-85
4 (B)
86-100
5 (A)
* Nadoknada LV, dodatni seminar ili domada zadada, pismeni ispit prije pristupanja usmenom ispitu.
Suradnik na predmetu dostavlja rang-listu s ocjenama UTS predmetnom nastavniku.
3. Konačna ocjena:
Usmeni ispit u konačnoj ukupnoj ocjeni studenta može sudjelovati sa 30 do 50%, ovisno o
specifičnostima kolegija, što definira predmetni nastavnik na početku semestra i objavljuje na
oglasnoj ploči i/ili web stranicama kolegija.
267
Konačna ocjena studenta: definira se na dvije decimale na slijededi način:
UTSx(1-UUI) + OUIxUUI
Gdje je:
UTS – ukupna ocjena tijekom semestra (prema tablici pod točkom 2.)
OUI – ocjena usmenog ispita (ukoliko je pozitivna)
UUI – udio usmenog ispita u ukupnoj ocjeni: 0,30 – 0,50
Konačna ocjena koja se upisuje u indeks dobiva se zaokruživanjem na slijededi način:
4,50 do 5,00 – izvrstan (5) ili A,
3,50 do 4,49 – vrlodobar (4) ili B,
2,50 do 3,49 – dobar (3) ili C,
2,00 do 2,49 – dovoljan (2) ili D.
Bodovi stečeni u gornjoj tablici vrijede za predmete koji se slušaju u zimskom semestru za ispitne
rokove do kraja tekude akademske godine, a za predmete u ljetnom semestru do uključujudu
redovne rokove u veljači slijedede akademske godine.
Nastavnici na svakom kolegiju mogu korigirati tablice prema specifičnostima studijskog programa.
Kolokviji iz pismenog dijela ispita tijekom godine su obvezni, a iz usmenog dijela ispita odluku donosi
predmetni nastavnik i objavljuje studentima. Radi izvedbe kolokvija iz pismenog, odnosno usmenog
dijela ispita predviđa se smanjenja izvođenja auditornih vježbi, odnosno predavanja za 10-20 %.
Ovi kriteriji primjenjuju od akademske 2008./2009. godine.
U Osijeku, 03. prosinca 2008. godine
Dekan:
Prof.dr.sc. Radoslav Galid
268
17. veljače 2009.
KRITERIJI PRADENJA RADA I OCJENJIVANJA STUDENATA
NA PREDDIPLOMSKIM, DIPLOMSKIM I STRUČNIM STUDIJIMA
(RELATIVNI SUSTAV)
Ukupne radne obveze studenta na predmetu = 100 bodova
1. Bodovi za pradenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra: u tablici su naznačeni
minimalan broj bodova koje student mora ostvariti (40%) i maksimalan broj bodova koje može
ostvariti (100 %) na pojedinoj nastavnoj aktivnosti
Kolegij
Model
a) Predavanje i AV (pohađanje)
b) Laboratorijske vježbe
c) Seminari/Domade zadade
d) Kolokviji/pismeni ispiti (AV)
Ukupno:
e) Kolokviji/završni usmeni ispit
Ukupno:
sa LV
Model I
4-10*
4-10
4-10
12-30
24-60
16-40
40-100
sa LV
Model II
4-10*
6-15
6-15
12-30
28-70
12-30
40-100
sa LV
Model III
4-10*
8-20
12-30
24-60
16-40
40-100
bez LV
Model IV
4-10*
4-10
12-30
20-50
20-50
40-100
* Minimalni prag pohađanja nastave definira predmetni nastavnik. Prema Pravilniku o studiranju
minimalni prag može se kretati od 0 do 7.
Ukoliko se na predmetu ne izvode laboratorijske vježbe obvezno je nekoliko domadih zadada ili
seminarski rad, s ciljem povedanja udjela samostalnog rada studenata.
Nastavnici moraju jasno definirati minimalna potrebna znanja i vještine na pismenom i usmenom
dijelu ispita (40%) – jasnim označavanjem gradiva/pitanja i zadataka.
2. Završetak semestra: nadoknada LV i/ili domadih zadada/seminara
Pohađanje nastave se ne nadoknađuje – ukoliko student nije stekao minimalne uvjete iz pohađanja
nastave nastavnik mu može uskratiti potpis iz kolegija.
Studenti koji nisu zadovoljili na laboratorijskim vježbama ili seminarima/domadim zadadama
pristupaju nadoknadi 1 do 2 LV i/ili d.z./seminara. Ukoliko na nadoknadama zadovolje studentima se
priznaju stečeni bodovi iz tih aktivnosti.
Ukoliko je student izostao s više vježbi ili seminara, student mora nadoknaditi vježbe slijedede
akademske godine.
269
3. Završni usmeni ispit i ocjenjivanje
Studenti koji su stekli minimum bodova po aktivnostima od a) do d) pristupaju završnom usmenom
ispitu, osim ukoliko nisu postojali kolokviji usmenog ispita tijekom semestra.
Po završnom usmenom ispitu ili kolokvijima usmenog ispita na temelju svih skupljenih bodova (max.
100) studenti se dijele u dvije skupine:
1. Prošli – skupljenih 40 i više bodova (uz uvažavanje uvjeta iz tablice u točki 1)
2. Nisu prošli – skupljenih 0-39 bodova
Studenti koji su prošli na završnom ispitu ocjenu dobivaju na temelju rang-liste po skupljenim
bodovima na slijededi način:
1.
2.
3.
4.
Prvih 20 % studenata – izvrstan (5) ili ocjena A prema ECTS-u
Slijededih 30 % studenata – vrlo dobar (4) ili ocjena B prema ECTS-u
Slijededih 30 % studenata – dobar (3) ili ocjena C prema ECTS-u
Zadnjih 20 % studenata – dovoljan (2) ili ocjena D prema ECTS-u
Studenti koji nisu prošli na završnom ispitu:
1. Prikupili od 25 do 39 bodova - ocjena nedovoljan (1) ili ocjena FX (potrebno nešto više rada)
prema ECTS-u, pristupaju popravnom ispitu (pismenom ili usmenom) ovisno o nastavnim
aktivnostima koje nisu zadovoljili i to za onaj dio bodova koji im nedostaje do minimalnih
uvjeta za prolaz na kolegiju:
Ukoliko uspiju na popravnom ispitu – dovoljan (2) ili ocjena E prema ECTS-u
Ukoliko ne uspiju na popravnom ispitu – nedovoljan (1) ili ocjena F prema ECTS-u
2. Prikupili od 0 do 24 boda – ocjena nedovoljan (1) ili ocjena F (potrebno više rada) i ne mogu
pristupiti popravnom ispitu.
3. Nakon popravnih ispita studenti s konačnom ocjenom F mogu ili ponovno upisati predmet
slijedede godine ili pristupiti pismenom i usmenom ispitu isključivo za ocjenu dovoljan (2) –
ocjena E prema ECTS-u za koju je potreban min. rezultat od 40 % na pismenom i usmenom
dijelu ispita.
Izvanredni studenti koji nisu u mogudnosti pristupiti kolokvijima mogu izadi na pismeni i usmeni ispit
i postidi ocjenu ovisno o rezultatima na ispitu i potrebnom broju bodova za odgovarajudu ocjenu koju
su imali redoviti studenti u generaciji prema rang-listi.
Nastavnici na svakom kolegiju mogu korigirati tablice prema specifičnostima studijskog programa.
Kolokviji iz pismenog dijela ispita tijekom godine su obvezni, a iz usmenog dijela ispita odluku donosi
predmetni nastavnik i objavljuje studentima. Radi izvedbe kolokvija iz pismenog, odnosno usmenog
dijela ispita predviđa se smanjenja izvođenja auditornih vježbi, odnosno predavanja za 10-20 %.
Ovi kriteriji primjenjuju se od ljetnog semestra akademske 2008./2009. godine.
U Osijeku, 17. veljače 2009. godine
Dekan:
Prof.dr.sc. Radoslav Galid
270
e) Navedite mišljenja studenata o odnosima studenata i nastavnika izražena putem
provedenih anketa i eventualno na druge načine i komentirajte eventualne probleme i
postupke u njihovu rješavanju kao i način informiranja studenata o poduzetim mjerama.
Jedinstvena sveučilišna studentska anketa provedene do sada tri puta, od koji je prvi puta provedena
samo pilot anketa na 1. godini studija, a potom su akademske 2008./2009. i 2009./2010. studentske
ankete provedene u cijelosti. Rezultati ankete pokazuju da su odnosi nastavnika i studenata u vedini
slučajeva iznimno korektni i profesionalni pa osim ukupno znatno vede ocjene nastavnika (koja je u
akademskoj 2008./2009, prosječno iznosila 3.6, a u akademskoj 2009./2010. godini čak 4.1) i ukupno
značajan popravak u odnosima vedine nastavnika kod kojih su ti odnosi prema studenstkoj anketi iz
prethodne godine bili djelomično ili u potpunosti (rijetko) narušeni. Nastavnici su naravno odmah po
provođenju ankete bili osobno upoznati sa svim rezultatima, ali i anonimnim komentarima koji su
najčešde upravo ukazivali na mogude probleme koji postoje u odnosima nastavnika i studenata.
Predsjednik Povjerenstva za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja obavio je
pojedinačne razgovore sa svim nastavnicima i upozorio na narušene odnose, kao i lošije rezultate
ankete u slučajevima kada je to postojalo te objasinio i pravne posljedice mogude negativne ocjene
na bududu karijeru (u akademskoj 2009./2010. godini).
U zadnjoj provedenoj anketi ni jedan nastavnik nije imao negativnu ocjenu, štoviše, vrlo rijetko se ta
ocjena kretala ispod 3,0). Postoji pri tome i značajna korelacija između ocjene nastavnika i mišljenja
studenata o odnosu tih nastavnika i studenata, a sa svim rezultatima osim nastavnika, predsjednik
Povjerenstva za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja upoznao je i dekana, osobito
s najbolje i najlošije ocjenjenim nastavnicima. Štoviše, anketa se provodi elektronski (tim
Elektrotehničkog fakulteta Osijek provodi ovu anketu na razini cijelog Sveučilišta) i rezultati su putem
CD-a i posebno pripremljne analitičke baze podataka dostavljeni upravi Sveučilišta, kao i dekanima
svih sastavnica, ali i studentskim predstavnicima (članovima studentskog zbora), s kojima je izvršen i
razgovor o poduzetim aktivnostima i upozorenjima prema nastavnicima čiji su rezultati bili ispod
očekivanja.
f) Iznesite vaše mišljenje o problemu smještaja i prehrane vaših studenata. Ako postoji,
navedite i komentirajte vašu organizaciju izvannastavnih aktivnosti za studente (tečajevi,
sport, rekreacija i ostalo). Komentirajte stanje studentskog standarda koji se nudi na vašem
visokom učilištu (prema podacima u tablici 3.1) i procijenite stupanj korištenja. Ako niste
zadovoljni postojedim stanjem, identificirajte razloge i predložite moguda rješenja.
Iako su na prvi pogled prema podatcima iznesenima u tablici 3.1 potrebna značajna poboljšanja s
obzirom na studentski standard, ipak se može zaključiti da je trenutni standard prihvatljiv uzmu li se u
obzir napomene navedene uz tablicu 3.1 vezane uz prostor za učenje, studentsku menzu (korištenje
X-ice), mogudnosti studentskog smještaja, sportske objekte i objekte za rekreaciju.
271
g) Navedite eventualne posebne mjere koje je vaše visoko učilište uvelo kako bi motiviralo
studente na vede zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) i komentirajte učinak tih
mjera.
Svake akademske godine Elektrotehnički fakultet Osijek obilježava svoju obljetnicu kroz Dane
fakulteta u prvom tjednu mjeseca svibnja. Središnji događaj obilježavanja svečana je sjednica na kojoj
je pak središnji događaj dodjela nagrada studentima za izniman uspjeh na studiju i/ili iznimam
seminarski/završni/diplomski rad. Najboji studenti po studijskim godinama (osim 1. godine) i
smjerovima dobivaju uz priznanja i nagrade sponzora osigurane u suradnji s dugogodišnjim tvrtkama
partnerima iz gospodarstva. Ovakav sustav nagrađivanja naišao je na iznimno dobar odaziv kod tvrtki
sponzora. Nagrade su u pravilu novčanog iznosa i vrlo visoke, a ovisno o godini obično se dodijeli od
10 do 20 nagrada godišnje. Tradicionalno najuspješniji student završnih godina studija (sada obično
najbolji student diplomskih studija) dobiva dekanovu nagradu (priznanje i novčana potpora). U
prošloj akademskoj godini po prvi smo puta imali jednu posebnu nagradu sponzorske tvrtke za
završene magistre inženjere elektrotehnike, smjera Komunikacije i informatike – posao, što je bilo
iznimno motivirajude i dobro prihvadeno od strane studenata. Nadamo se nastaviti ovu praksu
dodjele nagrada, ovisno naravno o gospodarskoj situaciji.
h) Navedite koje oblike podrške studentima pruža visoko učilište (mentorstva, savjetovanje u
karijeri, pomod pri učenju, pomod studentima s posebnim potrebama i međunarodnim
studentima, pravna i financijska podrška i slično).
Od početka uvođenja bolonjskih studija na Elektrotehničkom fakultetu Osijek uveden je i sustav
mentorstva studentima, po načelu jednake opteredenosti nastavnika studentima, na kako se radilo o
činjenici da pojedini nastavnici studente kojima su mentori kroz studij upoznaju tek na završnim
godinama studija, često se studenti nisu odlučili javiti njima nepoznatoj osobi, pa se od akademske
2011./2012. godine sustav mentorstva zamjenjenjuje sustavom voditelja studijskih godina
(nastavnika na kolegijima trenutne nastavne godine studenta) sa sljededim obvezama, definiranima
prema Naputku o radu voditelja studentskih godina. Tako, s ciljem unaprjeđivanja kvalitete
nastavnog procesa i pospješenja studiranja studenata voditelj:




upoznaje studente s organizacijom i prostornim rasporedom Fakulteta, Pravilnikom o
studiranju uključujudi i njihova prava i obveze tijekom studija, studijskim programima,
kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja, akademskim ophođenjem i etičkim načelima, te
svojom ulogom kao voditelja studijske godine,
razgovara sa studentima o redovitom izvršavanju studentskih obveza i prevladavanju
mogudih poteškoda u pradenju nastave, o metodama učenja i usvajanja znanja i vještina te
prema potrebi upuduje studente odgovarajudim službama i nadležnim djelatnicima Fakulteta,
strateški savjetuje i usmjerava studente tijekom studija uvažavajudi i potičudi njihove osobne
akademske i stručne sposobnosti i preferencije,
pravovremeno informira studente o svim aktualnostima i mogudnostima vezanim uz
nastavne, znanstvene i stručne aktivnosti od interesa za studente (o stipendijama, nastavnoj i
stručnoj mobilnosti, sudjelovanjima na znanstvenim i stručnim projektima, skupovima i dr.).
272
Pojedinačni razgovori sa studentima održavat de se u postojedem terminu konzultacija ili u posebnom
terminu uz obaveznu najavu studenta e-mailom voditelju.
Po potrebi se također može organizirati skupni sastanak sa studentima, uz preporuku da se sastanci
takve vrste održavaju u okviru satnice nastave koju voditelj drži studentima.
Voditelj je dužan na prvom satu nastave koju drži svojoj skupini studenata predstaviti se kao njihov
voditelj i tijekom nastave kontinuirano ih motivirati na suradnju sukladnu ovom naputku.
O rezultatima razgovora sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija voditelji izvještavaju
prodekana za nastavu ili pomodnika dekana za nastavu. O rezultatima razgovora sa studentima
stručnog studija voditelji izvještavaju prodekana za stručne studije.
Podrška studentima organizirana je na razini Sveučilišta u obliku Službe za profesionalno savjetovanje
studenata. Naime, u sklopu projektnih aktivnosti Tempus JEP projekta „ECAS – Ustrojavanje Službe za
profesionalno savjetovanje studenata na hrvatskim sveučilištima“, 20. travnja 2009. godine otvorena
je Služba za profesionalno savjetovanje studenata (Career Advising Service) koja djeluje u sklopu
Ureda za kvalitetu. Profesionalno savjetovanje studenata dodatna je usluga i pomod studentima kao
ključnim čimbenicima obrazovnog sustava, a sve u cilju jačanja konkurentnosti Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku na hrvatskom i europskom prostoru visokog obrazovanja. Služba je
usmjerena na studente završnih godina preddiplomskih i diplomskih studija, ali i na studente ostalih
godina koji se žele na vrijeme pripremiti za konkurentan nastup na tržištu rada. Služba za
profesionalno savjetovanje studenata priprema studente za tržište rada organiziranjem skupnih
savjetovanja (radionice „Pisanje životopisa i popratnog pisma“' i „Razgovor s poslodavcem“) i
pružanjem usluga individualnog profesionalnog savjetovanja na kojem sa savjetnicom studenti mogu
razgovarati o pitanjima vezanim za razvitak njihove budude karijere i uspješan nastup na tržištu rada.
Usto na razini Sveučilišta postoji Ured za studente s invaliditetom koji prije svega djeluje kao
jedinstveni sveučilišni ured koji studentima s invaliditetom pruža informacije i podršku u prostorima
ureda te nastoji rješavati jedinstvene potrebe studenata s invaliditetom. Ured za studente s
invaliditetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku nastoji osigurati kvalitetniji pristup visokom
obrazovanju kroz pristup zadovoljenju obrazovnih potreba studenata s invaliditetom i nastojanju
povedanja njihovog broja.
i)
Priložite propise o zaštiti studentskih prava (procedure za rješavanje žalbi, studentski
pravobranitelj i ostalo).
Zaštita studentskih prava regulirana je Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku u kojem su predviđene procedure za rješavanje žalbi. Postoji i funkcija
studentskog pravobranitelja kojeg bira Studentski zbor sukladno opdem aktu Studentskog zbora
(Statut Studentskog zbora).
Procedurom sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 PR-8-2.0 Zamolbe, žalbe i
prigovori u nastavnom procesu definiran je postupak rješavanja neusuglašenosti u nastavnom
procesu te odgovornost sudionika i nadležnih tijela u tom procesu.
273
PRILOŽENO: Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Statut
Studentskog zbora i PR-8-2.0 Zamolbe, žalbe i prigovori u nastavnom procesu.
j)
Navedite na koji način pratite završene studente (alumni) i prikupljate informacije o
njihovoj zaposlenosti kao i druge značajne podatke za unapređenje studijskih programa.
Kroz registriranu udrugu završenih studenata pod nazivom Udruga inženjera i diplomiranih inženjera
Elektrotehničkog fakulteta Osijek (latinski: Almae Matris Alumni) čuva se tradiciija Elektrotehničkog
fakulteta Osijek te se promiče njegov ugled i razvitak Fakulteta, ali i skrb o završenim studentima.
Posebno se vodi računa, u suradnji putem stalnih kontakata s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, o
skrbi nezaposlenih završenih studenata našeg Fakulteta. Na taj način pratimo informacije o
zaposlenosti, kao i druge podatke koji mogu doprinijeti unaprjeđenju naših studijskih programa.
k) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.
Nastavni proces odvija se bez vedih problema i u posljednjih 5 godina učinjeno je mnogo na usvajanju
kriterija, pedagoškim metodama, smanjenju broja studenata u grupama, kontinuiranom radu i
povedanju uspješnosti i završnosti studiranja. Prije Bolonjskog procesa prosječno je studij završavalo
tek 35% upisanih, a taj se broj sada povedao najmanje dvostruko. Razvijenost informacijskog sustava
(internetske stranice, Moodle, ISVU, studomati, zasloni za obavijesti i dr.) postavlja si visoke ciljeve u
bududem razdoblju, kao i koncept novih specijalističkih, računalnih i industrijskih studija predviđenih
Strategijom fakulteta u čiju se realizaciju ved krenulo.
Studentska anketa učinila je mnogobrojne pozitivne pomake u odnosima između nastavnika i
studenata, s obzirom na to da osigurava nastavnicima povratnu infiormaciju o njihovom radu, a
nerijetko i broji anonimni komentari omoguduju slobodnije izražavanje mišljenja studenta o dobrim i
lošim stranama nastavničkog rada.
Tablica 3.1. Studentski standard.
Prostor za učenje*
Studentska menza (korištenje X-ice)**
Drugi objekti prehrane
Skriptarnica i kopiraonica
Kopiraonica
Mogudnosti studentskog smještaja**
Sportski objekti***
Prostorije za studentske udruge i kulturne aktivnosti
Objekti za rekreaciju**
274
Površina
(u m2)
Broj sjededih ili aktivnih
mjesta
58 (T)
71 (K)
150 (T)
101 (K)
32 (T)
57 (K)
22 (T)
-
20 (T)
30 (K)
10 (T)
-
Napomena uz tablicu:
* Navedene su samo prostorije u kojima se ne odvija nastava (čitaonica, prostorija za izradu završnih i diplomskih radova), no studentima su
izvan nastave na raspolaganju i:
TEMPUS EMSA laboratorij 1-27 (56m2, 20 računalnih mjesta) za studente elektrotehnike, elektroenergetike, automatike.
Laboratorij za telekomunikacije 3-18 (56m2, 16 računalnih mjesta) za studente komunikacija i informatike.
2 računalna laboratorija K1-1 i K1-2 u Kampusu (svaki 41 m2, s po 16 računalnih mjesta) za studente računarstva i informatike.
**U nesporednoj blizini obje zgrade Fakulteta (T) – Kneza Trpimira 2b i (K) – Kampus, Cara Hadrijana b.b. nalaze se restorani Studentskog
centra.
***Studenti Elektrotehničkog fakuleta Osijek sudjeluju u natječaju za smješta u studentske domove Sveučilišta.
****Studenti i nastavnici imaju organizirano korištenje sportske dvorane Gradski vrt, dvorane Elektrotehničke i Strojarsko-tehničke škole i
Gradskih bazena u organizaciji Fakulteta i Sveučilišta.
Tablica 3.2. Zapošljavanje završenih studenata.
Naziv studijskog programa
Sveučilišni preddiplomski studij
Elektrotehnike
Sveučilišni preddiplomski studij
Računarstva
Stručni studij Elektrotehnike
Sveučilišni diplomski studij
Elektrotehnike
Sveučilišni diplomski studij
Računarstva
Broj završenih
studenata u
protekle 3 godine
Broj nezaposlenih prema statistici
Zavoda za zapošljavanje
Područnog ureda Osijek
212
5
179
2
157
19
45
5
23
4
275
4. Nastavnici
a) Osvrnite se na strukturu nastavnika i suradnika koja je iskazana u tablici 4.1. Ocijenite
dobre i loše strane u omjerima broja stalno zaposlenih na vašem visokom učilištu i
vanjskih suradnika. Analizirajte probleme u kadrovskoj politici.
U posljednjih nekoliko godine, osobito od 2005. godine zbog povedanih potreba za nastavnicima radi
izvedbe novih studijskih programa u skladu s novousvojenim Kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja
studenata, te smanjenjem bbroja studenata osobito u grupama za auditorne i laboratorijske vježbe,
kao i činjenice da je značajan broj znanstvenog podmlatka uspješno doktorirao i prešao u znanstvenonastavna osoblja, uz razumjevanje i potporu Ministarstva znanosti, obrazovajna i športa, kao i
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Elektrotehničkom fakultetu odobren je značajan broj
novih suradnika (asistenata i znanstvenih novaka, ali i stručnih suradnika i laboranata), što se može
vidjeti jasno na dijagramu koji prati broj djelatnika fakulteta prema stručnoj spremi, pogotovo ako se
usporedi porast visokokbrazovanih djelatnika od 2003./2004. godina do 2009./2010. godine.
U ovome trenutku fakultet izravno u nastavi ima uključenih preko 100 djelatnika: 10 redovitih
profesora, 5 izvanrednih profesora, 16 docenata, 11 predavača ili viših predavača i profesora visoke
škole, 33 asistenta i 10 znanstvenih novaka, kao i 9 stručnih suradnika i 15 laboranata. Kako se broj
nastavnika povedava, smanjuju se grupe za predavanja i vježbe prema optimalnom cilju, ali smo tek na
pola puta i osobito nedostaje suradničkih zvanja zbog velikog broja grupa vježbi, a ograničene norme
prema kolektivnom ugovoru.
Uz to nastavu izvodi još oko 40 djelatnika – vanjskih suradnika uglavnom iz gospodarstva (HEP,
Siemens, T-com i dr.), te s drugih znanstvenih i visokobrazovnih institucija. Zbog povedanog broja
nastavnika u posljednjih nekoliko godina vanjska suradnja višetruko se smanjila a zadržana je
uglavnom samo radi podizanja kvalitete visokostručnih sadržaja. Ovo višestruko smanjenje sati
nastave (oko pet puta) znatno je pridonijelo kvaliteti ali i jednostavnijoj organizaciji nastave i daljnja se
276
vanjska suradnja planira samo radi osiguranja transfera znanja stručnjaka iz gospodarstva što
smatramo da je od iznimne važnosti u elektrotehnici i računarstvu.
Iako je i u strategiji razvitka fakulteta do 2014./2015. godine planiran nastavak ovog pozitvnog trenda,
nažalost, kriza je znatno usporila daljnje zapošljavanje mladih znanstvenika, osobito u posljednje dvije
godine, a podizanje znanstevnog podmlatka svakako jedan o temeljnih stupova kontinuiranog razvoja
fakulteta i stoga i potencijalan problem u skoroj bududnosti. Najvedi problem srednjeročno se očituje
u mogudem ograničenom broju znanstveno-nastavnih radnih mjesta za znanstvene novake, kao i
ponovno smanjenje broja suradnika njihovim napredovanjem u znanstveno-nastavna zvanja.
b) Prikažite i komentirajte omjer nastavnik/student i njegov trend u zadnjih pet godina.
Ak. god.
2010./2011.
d)
Ak. god.
2009./2010.
c)
Ak. god.
2008./2009.
b)
Broj studenata
Broj nastavnika u znanstvenonastavnim i nastavnim zvanjima
Omjer
Dodana suradnička zvanja
Omjer
Dodani znanstveni novaci
Omjer
Dodani stručni suradnici
Omjer
Ak. god.
2007./2008.
a)
Ak. god.
2006./2007.
Broj studenata i nastavnika u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima, kao i izračunati omjeri
prikazani su u sljededoj tablici:
1315
1299
1367
1027
1208
28
30
31
39
38
47,0
46
28,6
60
21,9
62
21,2
43,3
56
23,2
70
18,6
73
17,8
44,1
66
20,7
80
17,1
87
15,7
26,3
72
14,3
84
12,2
91
11,3
31,8
70
17,3
83
14,6
90
13,4
Pritom su zbog mogudeg angažmana u nastavi djelatnika u suradničkim zvanjima, znanstvenih novaka
i stručnih suradnika:
- pod b) uz nastavnike u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima uzeti u obzir i nastavnici u
suradničkim zvanjima,
- pod c) su uz nastavnike navedene pod b) dodani znanstveni novaci,
- pod d) dodani su stručni suradnici uz nastavnike navedene pod c).
Iz prikazanih omjera je vidljiv pozitivan trend omjera studenata i nastavnika od 2006./2007. do
2009./2010. za sve navedene omjere. U ak. godini 2010./2011. na prvi pogled dolazi do negativnog
trenda, tj. do povedanja omjera prvenstveno zbog povedanja broja studenata koje je uzrokovano
činjenicom da su u ak. god. 2010./2011. po prvi put polaznici studija bili i studenti koji nisu završili
preddiplomski i diplomski studij za vrijeme optimalnih pet godina.
Važno je pritom napomenuti da de nezanemarivi broj djelatnika u suradničkim zvanjima u ak. godini
2011./2012. stedi uvjete za izbor u znanstveno-nastavna zvanja i time poboljšati omjer naveden pod
277
a). Primjerice, ved su do kraja kalendarske 2011. godine tri viša asistenta izabrana u znanstvenonastavno zvanje docenta čime trenutni omjer naveden pod a) iznosi 29,46 s trendom daljnjeg
smanjivanja.
U isto vrijeme se ne očekuje daljnje povedanje broja studenata, s obzirom da je i strateški planirano
zadržavanje postojedih kvota za preddiplomske (200 redovitih + 50 izvanrednih) i stručne studije (150
redovitih + 50 izvanrednih). Iako smo načelno zadovoljni s trendom omjera studenata i nastavnika,
važno je napomenuti da se na ovom fakultetu izvode nastavno vrlo zahtjevni programi u velikom
broju ponekad i prevelikih grupa, pa bi taj odnos ipak trebalo još reducirati. Osobito je loša situacija s
broj nastavnika i prirodnih znanosti matematike i fizike, a ovi kolegiji temelj su studijskih programa.
c) Komentirajte opseg nastavnih opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika (prema
podacima u tablici 4.2.).
Treba naglasiti i da je unazad nekoliko godina uprava Fakulteta donijela stratešku odluku o
zadržavanju osobito asistenata i znanstvenih novaka, ali i njihovih mentora unutar norme predviđene
kolektivnim ugovorom. Kao što je mogude vidjeti i u tablici 4.2. velika vedina nastavnika unutar je
dozvoljene norme, prekoračenja su dozvoljena samo iznimno, a osobito se pazi na odgovarajude
opteredenja asistenata i znanstvenih novaka radi osiguranja uvjeta za znanstveno-istraživački rad. Ako
do povedanja preko norme dolazi, onda je to samo ukoliko nije bilo mogude osigurati odgovarajudu
zamjenu ili se radi o slučaju nagle promjene uvjeta (odlaska drugih zaposlenika iz radnog odnosa
tijekom godine) zbog kojih je taj nastavnik preuzeo kratkoročno ( u jednoj godini) nastavu preko
norme. Svim nastavnicima u potpunosti su ispladeni svi sati koji se preko norme vode na temelju
kolektivnog ugovora uključujudi i akademsku 2010./2011. godinu. Vanjski suradnici uglavnom su
opteredeni do 90 norma sati s obzirom na njihove obveze na radnim mjestima, a samo iznimno preko
toga, ako se radi o posebnim potrebama fakulteta za određenim kolegijima. Postoji i dio onih s malom
satnicom koji se angažiraju radi prenošenja specifičnih najnovijih stručnih i znanstvenih spoznaja.
d) Navedite formalne postupke za pradenje vanjskog angažmana vaših nastavnika.
Odlukom Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 23. studenog 2009. O izvođenju
nastave sveučilišnih nastavnika izvan matičnih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih
sastavnica Sveučilišta, sveučilišni nastavnici i suradnici koji su na temelju ugovora o radu zaposleni na
znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama Sveučilišta mogu kao vanjski suradnici na
temelju posebnog ugovora izvoditi nastavu na stručnim, preddiplomskim, diplomskim, integriranim
preddiplomskim i diplomskim studijima te poslijediplomskim doktorskim i specijalističkim studijima na
drugim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu. Sveučilišni nastavnici i suradnici zaposleni na
fakultetima i Umjetničkoj akademiji mogu izvoditi nastavu na drugim visokim učilištima u zemlji i
inozemstvu na temelju prethodne suglasnosti dekana, a sveučilišni nastavnici zaposleni na
sveučilišnim odjelima na temelju prethodne suglasnosti rektora.
e) Navedite veličine studentskih grupa za predavanja, seminare, vježbe i druge oblike
nastave i iznesite vlastitu prosudbu o učinkovitosti nastavnog rada u tim grupama.
Komentirajte mišljenja studenata izražena o tom pitanju u anketama.
278
Trenutno se nastava na sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima te stručnim studijima izvodi
u skupinama oko 50 do 100 studenata na 1. godini studija a taj broj opada prema višim godinama, a
osobito na kolegijima izbornih blokova, te izbornim kolegijima diplomskih studija Na auditornim
vježbama studenti su podijeljeni u grupe do 50 studenata, dok su na laboratorijskim i konstruktivnim
vježbama studenti podijeljeni u skupine od oko 15-20 studenata što je uvjetovanom kapacitetima
laboratorija i brojem radilišta.
Iz godine u godinu povedanjem broja nastavnika bez podizanja upisnih kvota smanjuje se broj studenata
u grupama, ali je to uvjetovano i omogudeno i povedanim brojem predavaonica i laboratorija osobito u
posljednjih nekoliko godina od kada je fakultetu dodijeljena i zgrada u okviru Sveučilišnog kampusa.
Strateški je nastavni cilj stalno smanjenje broja studenata u grupama, osobito predavanja i auditornih
vježbi radi podizanja kvalitete i individualnog pristupa sudentima tijekom nastave.
Optimalan broj radi učinkovitosti provedbe usvojenih Kriterija pradenja rada i ocjenjivanja studenata
koji radi potrebe za kontinuiranim pradenjim svih aktivnosti studenata zahtjeva zapravo upola manji
broj studenata u grupama i to do 50 studenata za predavanja, do 25 na auditornim vježbama i do 10
na laboratorijskim, a to je donekle ved ostvareno na završnim godinama (osobito na izbornim
kolegijima), dok je na nižim godinama studija taj cilj zasada teško ostvariv. Osobito odlaskom
nastavnika iz matematike i fizike na novoustrojene Odjele pojavio se nedostatan broj nastavnika u
temeljnim (prirodnim) kolegijima, a brzim razvojem osobito računalnih i komunikacijskih smjerova
studija pojavljuje se značajna potreba za dodatnim znanstvenim kadrom u ovom području.
Jedinstvena sveučilišna studentska anketa nažalost nije adresirala ovaj problem, pa nije nažalost niti
mogude komentirati niti mišljenja studenata o ovom značajnom pitanju.
f)
Navedite pokazatelje po kojima procjenjujete kompetentnost nastavnika i vanjskih
suradnika koji izvode nastavu na vašim studijskim programima. Komentirajte
usporedivost tih pokazatelja u domadim i međunarodnim okvirima. Navedite i mišljenja
studenata izražena u anketama i koji su njihovi učinci.
Dva su osnovna kriterija: jedinstvena sveučilišna studentska anketa kao obvezan uvjet, a koja
ocjenjuje načine na koji nastavnik izvodi nastavu i komunicira sa studentima, dok se kompetentnost
nastavnika i jednako tako i vanjskih suradnika provjerava prilikom njihovog obveznog izbora u
suradnička, nastavna ili znanstveno-nastavna zvanja bez koje nije mogud njihov angažman u nastavi.
Ovu provjeru vrši stalno Povjerenstvo za provjeru uvjeta za izbor u zvanja, sastavljeno uglavnom od
redovitih profesora iz svih polja, područja i grana iz kojih se izvodi nastava, a koji svoje mišljenje o
kompetentnosti donose na temelju propisanih i opdepoznatih uvjeta Rektorskog zbora.
Dodatno, Elektrotehnički faklutet Osijeku propisao je za suradnička zvanja i obvezu godišnjeg
internog izvješda o ocjeni znanstveno-istraživačke, nastavne i stručne aktivnosti kojim se nastoji na
što je mogude objektivniji način pratiti njihov napredak u svim navedenim područjima njihovog
djelovanja, uključujudi i nastavni proces, ali i napredak na poslijediplomskom studiju, znanstvenim i
stručnim publikacijama, cjeloživotnom strukovnom obrazovanju i dr.
Oblik i sadržaj izvješda Ocjene znanstveno-istraživačke aktivnosti znanstvenih novaka/asistenata,
može se pogledati u odjeljku 5.5.m ovog dokumenta.
279
g) Navedite oblike stručne podrške vašim nastavnicima i vanjskim suradnicima u području
osposobljavanja i usavršavanja nastavničkih kompetencija. Navedite način usavršavanja
vaših nastavnika i vanjskih suradnika na drugim domadim i inozemnim visokim učilištima
te ocijenite opseg i postignuda tog procesa. Iznesite usporedbu s drugim visokim
učilištima.
Sukladno Pravilniku o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna,
suradnička i stručna zvanja i odgovarajuda radna mjesta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, članak 26.,, pristupnici koji se prvi puta biraju u znanstveno-nastavna zvanje, umjetničkonastavna i nastavna zvanja, osim pristupnika koji su završili nastavničke studije, moraju imati potvrdu
ovlaštenog visokog učilišta ili ustanove o završenom programu opdeg pedagoško-psihološkog i
didaktičko-metodičkog obrazovanja koji je u okviru programa cjeloživotnog obrazovanja.
Pristupnici koji nemaju potvrdu ovlaštenog visokog učilišta ili ustanove o završenom programu opdeg
pedagoško-psihološkog i didaktičko-metodičkog obrazovanja obvezni su u roku od godine dana od
sklapanja ugovora o radu na Sveučilištu odnosno sastavnici završiti navedeni program.
Kao što je navedeno pod točkom 6b), u svrhu mobilnosti, odnosno usavršavanja nastavničkih
kompetencija realiziranih kroz ERASMUS dosad su potpisani bilateralni ugovori s nizom stranih
sveučilišta. Međutim, pritom se kao glavni nedostatak može uočiti nizak broj mobilnosti realiziranih u
svrhu nastave: jedna mobilnosti u svrhu nastave, u odnosu na pet mobilnosti u svrhu stručnog
usavršavanja.
U sljededoj tablici se, usporedbom navedenih podataka za ETF Osijek s podacima mobilnosti
nastavnika ostalih sastavnica Sveučilišta realiziranih ERASMUS programom, može zaključiti da ETF
Osijek i apsolutno ali i relativno, tj. s obzirom na broj zaposlenih nastavnika, ne zaostaje u
mobilnostima realiziranim preko ERASMUS programa. Međutim, kao što je ved navedeno, nedostatak
je broj mobilnosti realiziran u svrhu održavanja nastave što je, primjerice, velika prednost realiziranih
mobilnosti Strojarskog fakulteta.
280
Naziv sastavnice
Stručno usavršavanje
Održavanje nastave
Elektrotehnički fakultet
5
1
Filozofski fakultet
4
2
Odjel za kemiju
2
0
Umjetnička akademija
0
1
Strojarski fakultet
0
4
Medicinski fakultet
1
1
Poljoprivredni fakultet
2
1
h) Navedite eventualne posebne mjere koje je vaše visoko učilište uvelo u svrhu
motiviranja nastavnika za vede zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) te
komentirajte učinak tih mjera.
Fakultetsko vijede Elektrotehničkog fakulteta Osijek je 2009. godine usvojilo Plan uvođenja e-učenja,
te su prema Planu nastavnicima dodijeljene odgovornosti za realizaciju pojedinačnih kolegija na
Moodlu kao softverskoj platformi za e-učenje. Kako bi se nastavnici motivirali za vede zalaganje pri
realizaciji kolegija, pet mentora za Moodle (koji su tijekom provođenja Plana bili zaduženi za
edukaciju nastavnika) svake godine ocjenjuje realizaciju kolegija na Moodlu te se javnom objavom
ocjena kod nastavnika probudilo međusobno natjecanje u kvaliteti sadržaja postavljenih za studente.
i)
Kratko opišite i ocijenite vrstu i kvalitetu nastavnih materijala koje pripremaju vaši
nastavnici i navedite izabrane udžbenike vaših nastavnika objavljenih u posljednjih 5
godina. Iznesite mišljenje o pokrivenosti nastavnog programa stručnom literaturom.
Nastavni materijali kvalitetom zadovoljavaju potrebe studenata. U posljednjih pet godina objavljeno
je, tj. tiskano više od 30 naslova, odnosno udžbenika, te priprema za laboratorijske i auditorne vježbe
za pojedine kolegije. Isti se mogu kupiti u skriptarnici fakulteta po pristupačnim cijenama. Autori su
obavezni 5 primjeraka tiskanog udžbenika dostaviti u knjižnicu. Nastavni programi u navedenoj mjeri
pokriveni su potrebnom literaturom kroz vlastita izdanja, dok se ono što nema knjižnica, može dobiti
međuknjižničnom posudbom iz drugih knjižnica.
Osim navedenih materijala, nastavnici u velikoj mjeri imaju prikladne nastavne materijale za vedinu
predmeta na web stranicama predmeta preko Moodle sustava elektroničkog učenja. Jedan dio
potreba za udžbenicima, pokriva se vlastitim izdanjima nastavnika fakuleta kojima se također pokriva
vedi dio gradiva. U posljednjih pet godina izdano je 16 sveučilišnih udžbenika nastavnika fakulteta u
izdanju ETF-a Osijek, ali i kod drugih izdavača. Dio tih izdanja naveden je u nastavku:
1. I. Lukid, M. Kohler, Osnove Internet programiranja, 2011.
281
1. Lukid, M. Kohler, Osnove Internet programiranja, 2011
2. N. Slavek, Osnove primjene računala, 2011.
3. Lj. Majdandžid, Solarni sustavi, 2011.
4. Ž. Hocenski, T. Matid, G. Martinovid, Digitalna elektronika, Priručnik za laboratorijske vježbe,
2011.
5. S. Nikolovski, K. Fekete, G. Kneževid, Z. Stanid Uvod u tržište električne energije, 2010.
6. M. Barukčid, Z. Baus, Osnove električnih sklopnih aparata, 2010.
7. S. Nikolovski, T. Barid, P. Marid, Programski paketi za analizu i simulaciju rada
elektroenergetskog sustava (upute za rad, drugo dopunjeno izdanje), 2010.
8. S. Nikolovski, Zaštita u elektroenergetskom sustavu, 2009.
9. Z. Valter, Električni strojevi i pogoni s Matlabom, 2009.
10. Z. Kovač, D. Blaževid, Prva provjera električnih instalacija zgrada i sustava za zaštitu od munje
prema novim tehničkim propisima, 2008.
11. R. Galid, D. Crnjac Milid, A. Katid, Matematika 1, 2008.
12. Z. Valter, Procesna mjerenja, 2008.
13. L. Jozsa, Z. Klaid, Inteligentne instalacije EIB za sustave u zgradarstvu, 2008.
14. D. Šljivac, Z. Šimid, Obnovljivi izvori energije s osvrtom na štednju, 2007.
15. P. Josipovid, D. Žagar, S. Rupčid, Elektroničke komponente i osnovni sklopovi, 2007.
16. B. Pavlovid, Aneksni rječnik engleskog jezika iz elektrotehnike, 2007.
j)
Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.
Predavačku nastavu u potpunosti možemo realizirati vlastitim docentima i profesorima i nasredu
svake de godine biti 3-5 novih doktora. Da bi vježbe bile još kvalitetnije, tj. da bi se vježbe izvodile s
manjim skupinama do 15 studenata po jednoj skupini laboratorijskih vježbi, ostaje potreba za vedim
brojem novih asistenata i novaka.
U posljednjih 5 godina došlo je do značajnog povedanja broja suradnika (asistenata i novaka) od kojih
napredovanjem očekujemo daljnje povedanje broja nastavnika. Isto tako značajan broj nastavnika
napredovao je u zvanjima čim je ojačana nastavna i znanstvena baza fakulteta. Razina informatiče
obrazovanosti osoblja je iznimno zadovoljavajuda, stalno se povedava i treba nastaviti u ovom smjeru.
282
S druge strane izdavačka djelatnost time je potencijalno ugrožena jer se smanjuje interse nastavnika
za objavljivanjem udžbenika u tiskanom izdanju s obzirom na razvijen sustav elektroničkog učenja i
opde prihvadenje istog od strane nastavnika o čemu govori i stalan porast kvalitete objavljenih
materijala na svim kolegijima.
Potrebno je i dalje povedavati broj suradničkog i nastavnog osoblja, kako bi se smanjio broj studenata
u grupama, a optimalan broj bio bi do 50 studenata za predavanja, do 25 na auditornim vježbama i
do 10 na laboratorijskim, a to je osobito na nižim godinama studija zasada teško ostvarivo. Osobito
odlaskom nastavnika iz matematike i fizike na novoustrojene Odjele pojavio se nedostatan broj
nastavnika u temeljnim (prirodnim) kolegijima, a brzim razvojem osobito računalnih i komunikacijskih
smjerova studija pojavljuje se značajna potreba za dodatnim znanstvenim kadrom u ovom području,
što bi se moglo riješiti dodatnim zapošljavanjem.
283
Broj
Prosječna
starost
5
61,6
57
2
44
1
63
4
50,75
45,9
1
50
14
58,57
31
30,32
1
40
12
35,75
7
43,42
13
27,92
16
37,25
-------
20
44,35
-------
15
48,8
-------
Broj
Prosj. starost
9
59,33
4
44,5
1
Docenti
12
41,41
Nastavna
zvanja
10
Asistenti
Redoviti
profesori
Izvanredni
profesori
Suradnik u
nastavi
Stručni
suradnici
Znanstveni
novaci
Tehničko
osoblje
Administrativno
osoblje
Pomodno
osoblje
Broj
284
Prosj.
starost
Vanjski
suradnici
Osoblje
Vanjska suradnja
nastavnika u
punom radnom
odnosu
Zaposleni u
punom radnom
odnosu
Zaposleni u
kumulativnom
radnom odnosu
Tablica 4.1. Struktura osoblja.
Broj
Tablica 4.2. Opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika
Drugi oblici nastave
(Laboratorijske i
konstruktivne vježbe)
Naziv studijskog
programa
Nastavnici
ovog visokog
učilišta
Vanjski
suradnici
Nastavnici
ovog visokog
učilišta
Vanjski
suradnici
Nastavnici
ovog visokog
učilišta
Vanjski
suradnici
Mentorski rad
Vanjski
suradnici
Seminari i
auditorne vježbe
Nastavnici
ovog visokog
učilišta
Predavanja
(u norma satima)
Preddiplomski studiji
elektrotehnike i
računarstva*
3780
540
1560
30
-
-
3180
255
Diplomski studiji
elektrotehnike i
računarstva
4080
960
915
90
-
-
2235
240
Stručni studij
elektrotehnike
3810
390
1020
45
-
-
2940
540
Poslijediplomski
specijalistički studiji**
-
-
-
-
-
-
-
-
Poslijediplomski
doktorski studij
1052
440
470
148
-
-
-
-
* Zbog velikog broja zajedničkih kolegija preddiplomski studiji elektrotehnike i računarstva kao i diplomski studij elektrotehnike i
računarstva prikazani su zajedno. U protivnom bi došlo do udvostručavanja podataka na zajedničkim kolegijima.
** Na poslijediplomski specijalistički studiji polaznici nisu upisivani protekle tri akademske godine.
Zvanje
Akademski stupanj
Visoko učilište koje je
izdalo kvalifikaciju
Polje
Datum posljednjeg
izbora u zvanje
Postotak radnog odnosa
Opteredenje na matičnoj
instituciji u norma
satima
Radoslav
Galid
red.prof./T
dr.sc.
PMF
Zagreb
matematika
11.07.2011.
100
240
Željko
Hocenski
red.prof./T
dr.sc
FER Zagreb
računarstvo
11.04.2011.
100
330
Srete
Nikolovski
red.prof./T
dr.sc.
FER Zagreb
elektrotehnika
17.05.2010.
100
270
Tomislav
Švedek
red.prof./T
dr.sc..
FER Zagreb
elektrotehnika
23.04.2007.
100
390
285
Opteredenje na vanjskim
institucijama u norma
satima
Nastavnik
Tablica 4.3. Popis nastavnika.
Ivica
Crnkovid
red.prof.
dr.sc.
FER Zagreb
računarstvo
17.05.2010.
100
240
Gorislav
Erceg
red.prof.
dr.sc.
FER Zagreb
elektrotehnika
15.05.2007.
100
360
Lajos Jozsa
red.prof.
dr.sc.
FER Zagreb
elektrotehnika
23.05.2011.
100
300
Tomislav
Mrčela
red.prof.
dr.sc..
FSB Zagreb
strojarstvo
19.07.2010.
100
300
Snježana
Rimac-Drlje
red.prof.
dr.sc.
FER Zagreb
elektrotehnika
27.09.2010.
100
330
Zoran Baus
izvan.prof.
dr.sc..
FER Zagreb
elektrotehnika
06.07.2011.
100
305
Robert
Cupec
izvan.prof.
dr.sc..
Tehnische
Univesitat
Munchen
računarstvo
27.04.2011.
100
315
Goran
Martinovid
izvan.prof.
dr.sc..
FER Zagreb
računarstvo
15.09.2009.
100
330
Antun
Pintarid
izvan.prof.
dr.sc..
FSB Zagreb
strojarstvo
11.07.2007.
20
390
Damir Šljivac
izvan.prof.
dr.sc..
FER Zagreb
elektrotehnika
20.04.2010.
100
300
Alfonzo
Baugartner
docent
dr.sc.
ETF Osijek
računarstvo
14.09.2010.
100
240
Tomislav
Barid
docent
dr.sc..
ETF Osijek
elektrotehnika
06.10.2009.
100
270
Dominika
Crnjac Milid
docent
dr.sc..
Ekonomski
fakultet
Zagreb
ekonomija.
14.10.2008.
100
300
Željko
Hederid
docent
dr.sc.
ETF Osijek
elektrotehnika
06.10.2009.
100
270
Tomislav
Keser
docent
dr.sc.
ETF Osijek
računarstvo
01.06.2011.
100
240
Tomislav
Matid
docent
dr.sc.
ETF Osijek
elektrotehnika
01.06.2011.
100
225
Kruno
Miličevid
docent
dr.sc.
ETF Osijek
elektrotehnika
06.10.2009.
100
285
Muharem
Mehmedovid
docent
dr.sc..
FER Zagreb
elektrotehnika
01.03.2011.
50
130
Denis Pelin
docent
dr.sc.
ETF Osijek
elektrotehnika
22.12.2009.
100
Slavko
Rupčid
docent
dr.sc..
FER Zagreb
elektrotehnika
01.03.2011.
100
286
360
450
temeljne
tehničke
znanosti
22.03.2011.
100
360
računarstvo
07.07.2009.
100
285
elektrotehnika
20.04.2010.
100
270
PMF
Zagreb
fizika
02.10.2007.
100
450
FER Zagreb
elektrotehnika
04.11.2008.
100
360
Pedagoški
fakultet
Osijek
filologija
06.07.2011.
100
555
mr.sc.
FER Zagreb
elektrotehnika
22.11.2006.
100
360
viši
predavač
mr.sc.
Filozofski
fakultet
Zagreb
filologija
14.12.2010.
100
540
Milica Pužar
viši
predavač
mr.sc..
FER Zagreb
elektrotehnika
24.04.2007.
100
375
Tomislav
Rudec
viši
predavač
dr.sc..
PMF
Zagreb
matematika
23.03.2010.
100
450
Željko Širid
viši
predavač
Pedagoški
fakultet
Osijek
kineziologija
02.10.2007.
50
360
Damir
Blaževid
predavač
ETF Osijek
elektrotehnika
20.04.2010.
100
365
Ivan
Hrehorovid
predavač
PMF
Zagreb
matematika
12.12.2006.
100
375
Yvonne
Liermann
Zeljak
predavač
Pedagoški
fakultet
Osijek
filologija
08.12.2008.
100
510
Irena Galid
viši asistent
dr.sc..
ETF Osijek
elektrotehnika
06.07.2011.
100
180
Zvonimir
Klaid
viši asistent
dr.sc..
ETF Osijek
elektrotehnika
01.04.2011.
100
195
Ivan Aleksi
asistent
ETF Osijek
računarstvo
06.02.2007.
100
180
Josip Balen
asistent
ETF Osijek
računarstvo
17.12.2008.
100
210
Zoran Balkid
asistent
ETF Osijek
računarstvo
01.10.2007.
100
225
Marinko
Barukčid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
24.04.2007.
100
235
Dražen
Sliškovid
docent
dr.sc.
Ninoslav
Slavek
docent
dr.sc..
Dean Vučinid
docent
dr.sc.
Željka
Miokovid
profesor
visoke škole
dr.sc..
Dražen Dorid
viši
predavač
mr.sc..
Ivanka
Ferčec
viši
predavač
Ivica Lončar
viši predvač
Branka
Pavlovid
mr.sc..
mr.sc..
FER Zagreb
Technische
Universitat
Graz
Vrije
Universieit
Brussel
287
Venco
Dorluka
asistent
Krešimir
Fekete
mr.sc..
ETF Osijek
elektrotehnika
01.07.2006.
100
180
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
14.04.2007.
100
195
Damir Filko
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
06.02.2007.
100
195
Tomislav
Galba
asistent
ETF Osijek
računarstvo
01.04.2011.
100
90
Ratko Grbid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
06.02.2007.
100
210
Krešimir
Grgid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
01.07.2005.
100
165
Vedrana
Jerkovid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
30.09.2008.
100
210
Miran Karid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
01.02.2006.
100
225
Mirko Köhler
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
15.12.2008.
100
195
Zorislav
Kraus
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
01.07.2006.
100
135
Višnja
Križanovid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
19.11.2007.
100
165
Zdravko
Krpid
asistent
ETF Osijek
računarstvo
01.11.2008.
100
225
Časlav
Livada
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
10.06.2008.
100
210
Ivica Lukid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
01.03.2007.
100
195
Vanja
Mandrid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
27.06.2006.
100
Tomislav
Matid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
01.12.2008.
100
180
Robert
Mijakovid
asistent
ETF Osijek
računarstvo
12.12.2008.
100
180
Krešimir
Mikloševid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
15.10.2007.
100
180
Josip Miletid
asistent
PMF
Zagreb
matematika.
20.04.2010.
100
210
Karlo
Emanuel
Nyarko
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
18.12.2007.
100
288
225
240
asistent
Strojarski
fakultet
Slavonski
Brod
strojarstvo
01.12.2008.
100
165
Željko
Špoljarid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
06.02.2007.
100
195
Damir
Šoštarid
asistent
ETF Osijek
računarstvo
01.212.2008.
100
165
Dražen
Tomid
asistent
ETF Osijek
računarstvo
24.04.2007.
20
30
Danijel Topid
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
01.12.2008.
100
180
Davor Vinko
asistent
ETF Osijek
elektrotehnika
01.10.2005.
100
180
ETF Osijek
računarstvo
01.07.2011.
100
-
dr.sc..
ETF Osijek
elektrotehnika
05.11.2001.
100
255
dr.sc..
ETF Osijek
elektrotehnika
05.01.2005.
100
195
ETF Osijek
elektrotehnika
06.07.2011.
100
-
dr.sc.
ETF Osijek
računarstvo
01.06.2004.
100
240
mr.sc
PMF
Zagreb
matematika
01.09.2000.
100
180
ETF Osijek
elektrotehnika
22.04.2008.
100
180
dr.sc..
ETF Osijek
elektrotehnika
01.09.2004.
100
255
dr.sc..
ETF Osijek
računarstvo
06.12.2000.
100
210
ETF Osijek
elektrotehnika
22.11.2006.
100
150
ETF Osijek
elektrotehnika
01.11.2010.
100
195
ETF Osijek
elektrotehnika
01.11.2010.
100
165
ETF Osijek
računarstvo
01.07.2011.
100
-
Goran
Rozing
Dražen Bajer
Hrvoje
Glavaš
Marijan
Herceg
Goran
Horvat
Josip Job
Anita Katid
Goran
Kneževid
Predrag
Marid
Krešimir
Nenadid
Mario
Vranješ
Denis
Vranješ
Dragan Vulin
Bruno Zorid
znanstveni
novak
asistent
znanstveni
novak viši
asistent
znanstveni
novak viši
asistent
znanstveni
novak
asistent
znanstveni
novak viši
asistent
Znanstveni
novak
asistent
znanstveni
novak
asistent
znanstveni
novak viši
asistent
znanstveni
novak viši
asistent
znanstveni
novak
asistent
znanstveni
novak
asistent
znanstveni
novak
asistent
znanstveni
novak
asistent
mr.sc..
289
Tablica 4.4. Dinamika zapošljavanja nastavnika u posljednjih 5 godina.
Godina
Broj
novozaposlenih
nastavnika
2007.
1
2009.
3
2010.
4
2011.
1
Broj nastavnika kojima je
završio radni odnos
1 (50%)
290
Naziv studijskog programa
Broj udžbenika napisanih
na hrvatskom jeziku
Broj inozemnih udžbenika
prevedenih na hrvatski
jezik
Broj znanstvenih
publikacija vezanih uz
nastavu
Broj priručnika
Broj priručnih materijala
vezanih uz umjetničke
predmete
Broj predmeta za koje
postoje na web-stranicama
visokog učilišta recenzirani
priručnik
Broj predmeta za koje
postoji internetska stranica
s pomodnim nastavnim
materijalima
Broj predmeta koji se
izvode kao e-kolegiji
Tablica 4.5. Nastavni materijali korišteni u prethodnoj akademskoj godini
Preddiplomski studij elektrotehnike
65
15
95
37
0
9
39
0
Preddiplomski studij računarstva
61
15
87
29
0
3
32
0
Stručni studij elektrotehnike
78
10
68
38
0
5
39
0
Razlikovna godina
20
2
32
16
0
5
19
0
Diplomski studij elektrotehnike
79
13
210
44
0
4
52
0
Diplomski studij računarstva
51
16
127
34
0
2
32
0
Poslijediplomski doktorski studij
elektrotehnike
4
0
58
5
0
0
0
0
291
5. Znanstvena i stručna djelatnost
a) Opišite strateški program znanstvenih istraživanja za razdoblje od najmanje pet godina u
znanstvenom području u kojem Vaše visoko učilište obavlja djelatnost iz Upisnika
znanstvenih organizacija.
Elektrotehnički fakultet Osijek obavlja djelatnost u znanstvenim područjima elektrotehnike i
računarstva. U tim područjima, planira se uložiti sve snage u pokretanje i provođenje intenzivnijih
istraživanja, intenziviranje veza između istraživača i korisnika rezultata istraživanja, te povezivanje
istraživanja s izvođenjem nastave. To podrazumijeva nastavu na poslijediplomskom doktorskom i
poslijediplomskim specijalističkim studijima, ali i uključivanje izvrsnih studenata diplomskih studija
(mogudih bududih znanstvenih novaka i asistenata) u istraživanja. S gledišta istraživačkih platformi,
obvezno je povedati broj prijava na istraživačke projekte EU (FP7) te istraživačke i tehnologijske
projekte RH i u okviru bilateralne suradnje. U smislu objavljivanja rezultata istraživanja, bit de
potrebno nadalje pojačati objavljivanje u međunarodnim znanstvenim časopisima s čimbenikom
odjeka. To zahtijeva daljnji razvoj sveobuhvatnog i interdisciplinarnog, učinkovitog i prilagodljivog, te
inovativnog i istraživački otvorenog okružja, što je provedivo stvaranjem učinkovitijih istraživačkih
skupina, povezivanjem sa sveučilištima u zemljama EU i uže regije, te zajedničkim prijavama
projekata i radu na povedanju mobilnosti studenata poslijediplomskih studija.
U polju elektrotehnike i računalstva, naglasak je na na sljededim područjima istraživanja i primjene:
numerički postupci u elektrotehnici, pouzdanost i raspoloživost elektroenergetskih postrojenja,
optimiranje elektroenergetskog sustava, kvalitete električne energije, numerička zaštita u
elektroenergetskom sustavu, nadzor i kvaliteta električne energije, obnovljivi izvori energije, vođenje
energetskog sustava u tržišnim uvjetima, električni pogoni i upravljanje, energetska elektronika,
procesna mjerenja, mjerna točnost, elektronika, programirljivi logički sklopovi i sustavi, digitalni
komunikacijski sustavi, arhitektura radio-komunikacijskih sustava, komunikacijski protokoli, Internet
tehnologije, multimedijske usluge, bežične senzorske mreže, mobilne komunikacije, inteligentni
proizvodni sustavi, ugrađeni računalni sustavi, računalni sustavi za rad u stvarnom vremenu, paralelni
i raspodijeljeni računalni sustavi, računalni sustavi sa smanjenom osjetljivošdu na kvarove,
programsko inženjerstvo, programska podrška zasnovana na komponentama, kvaliteta programske
podrške, obradba signala, obradba slike, mobilne tehnologije, sveprisutno računalstvo i ostalo.
Navedena područja istraživanja, probleme istraživanja, rezultate istraživanja i njihovu primjenu,
nužno je povezati sa saznanjima i potrebama ostalih srodnih polja tehničkih i drugih i područja
znanosti, kao što su strojarstvo, medicina, poljoprivreda, prometne znanosti, prirodne znanosti s
naglaskom na matematiku i fiziku. Očekuje se da de takva interdisciplinarna primijenjena istraživanja
imati znanstveno utjecajne rezultate istraživanja objavljive u međunarodnim znanstvenim časopisima
i na konferencijama, ali i primjenu u industriji i javnim institucijama.
Kvaliteta istraživanja poboljšavat de se opremanjem laboratorija novom istraživačkom opremom kroz
infrastrukturne projekte i vlastita zarađena sredstva, umrežavanjem i mobilnošdu istraživača,
povedanjem kvalitete, prilagodljivosti i vidljivosti poslijediplomskog doktorskog studija elektrotehnike
(planiran i poslijediplomski doktorski studij računarstva), zajedničkim interdisciplinarnim nastupima s
ostalim sastavnicama sveučilišta, te sastavnicama drugih sveučilišta, što de se trebati dokazati
samovrednovanjem i bududim vrednovanjem od strane nezavisnih domadih i inozemnih
akreditacijskih agencija.
292
Korištenje istraživanja u primjeni u industriji i poslovanju, te omogudavanje prijenosa ideja i
tehnologija gospodarstvu, javnom sektoru i istraživačkoj zajednici u Hrvatskoj i inozemstvu, planira se
poboljšati uspostavom bolje istraživačke suradnje sa stručnjacima iz gospodarstva i drugih fakulteta,
stvaranjem istraživačkih konzorcija s tvrtkama, javnim sektorom, a s ciljem bolje konkurentnosti pri
prijavi projekata, primjene rezultata istraživanja, te povezivanjem istraživanja s primjenom.
Promidžbom prema industriji i javnom sektoru, organiziranjem znanstvenih i stručnih skupova
(Science in Practice 2013), radionica i rasprava, objavljivanjem radova u časopisima (International
Journal of Electrical and Computer Engineering Systems, Tehnički vjesnik i ostalima), organiziranje
znanstveno-stručnih predavanja tjedno ili dvotjedno, može povedati interes za izravna istraživanja u
primjeni.
Navedeni izazovi zahtijevat de , ali i omogudavati povedanje broja istraživača fakulteta, što se može uz
pomod međunarodnih i domadih istraživačkih projekata, isticanje mobilnosti u smislu upisa na
poslijediplomske studije, postdoktorska istraživanja finacirana od gospodarstva i za njegove potrebe,
poboljšanje pradenja istraživača, te na druge načine.
Bit de nužno osigurati financiranje istraživanja, povedanje kvalitete istraživanja, te povedati prihode
Fakulteta kao nositelja istraživanja. To se može provesti spomenutim prijavama na natječaje
znanstveno-istraživačkih (ponajprije inozemnih – FP7 i domadih – NZZ, UKF) projekata, korištenjem
sredstava iz dostupnih fondova potporu prijavama projekata i organiziranjem radionica za prijavu
projekata, ali i uvođenjem mehanizme internog vrednovanja i nagrađivanja istraživanja kao dijela
obveze znanstveno-nastavnog osoblja u sklopu i izvan radnog vremena.
Nužno je unaprjeđenje kvalitete, promidžbe i uvođenje novih poslijediplomskih doktorskih i
specijalističkih studija i to u skladu s kadrovskim mogudnostima. Nadalje, planira se načiniti dopuna
programa studija novim predmetima za koje postoji zanimanje, ostvarenje prilagodljivog sustav
elektroničkog učenja, promidžba studija na engleskom jeziku u obliku Vodiča kroz studij, te web
stranice, daljnje poboljšanje sustava pradenja uspješnosti polaznika, prilagodba kriterija novim
uvjetima s gledišta zakona i tržišnih potreba i ostalo.
b) Navedite 10 istaknutih međunarodnih znanstvenih časopisa u kojima objavljuju radove
vaši nastavnici. Komentirajte relevantne faktore odjeka (eng. Impact Factor). Navedite
nekoliko istaknutih kulturnih institucija, muzeja i galerija u kojima svoja djela javno
predstavljaju vaši nastavnici.
 Advanced Engineering Informatics – IF: 1.313
 Applied Mathematics and Computation – IF: 1.536
 Computers & Chemical Engineering – IF: 2.072
 Expert Systems with Applications – IF: 1.962
 EURASIP Journal on Advances in Signal Processing – IF: 1.053
 IEEE Transactions on Software Engineering – IF: 2.265
 Journal of Mathematical Imaging and Vision – IF: 1.285
 Mathematical Problems in Engineering - IF: 0.689
293
 Multimedia Tools and Applications – IF: 0.914
 Robotics and Autonomous Systems – IF: 1.313
Navedeni časopisi spadaju prema čimbeniku odjeka u višu ili visoku kategoriju časopisa iz područja tehničkih
znanosti, a posebno iz polja elektrotehnike i računalstva. Također, oni svojim odjekom i interdisciplinarnošdu
ukazuju na pokrivenost područja istraživanja u djelatnosti fakulteta, kao i na primjenjivost rezultata istraživanja u
drugim područjima. Navedeni čimbenici odjeka odnose se na godinu izdavanja radova nastavnika
Elektrotehničkog fakulteta Osijek.
c) Navedite 10 najvažnijih znanstvenih članaka za instituciju i objašnjenje (za svako
područje znanstvenog djelovanja vaše institucije) u zadnjih 5 godina. Navedite i
komentirajte citiranost radova prema svjetskim citatnim bazama podataka (WOS,
SCOPUS). Usporedite opseg svojih znanstvenih postignuda s drugim srodnim domadim i
inozemnim visokim učilištima.
Tehničke znanosti – elektrotehnika
Navedeni izabrani radovi objavljeni su u visokorangiranim časopisima iz područja elektrotehnike i
interdisciplinarnnih područja, indeksiranima u CC, SCI, SCI-E citatnim bazama i s razmjerno visokim
čimbenikom odjeka, a pokrivaju područja istraživanja i djelatnosti fakulteta, kao što su
radiokomunikacije, multimedije, elektroenergetika, energetska elektronika, računalne mreže i mrežni
protokoli i drugo. Uzimajudi u obzir broj zaposlenih nastavnika i suradnika na ETF-u Osijek,
procjenjujemo da su navedena zansvena postignuda mjerljiva s drugim domadim srodnim fakultetima,
te očekivano niža od znansvenih postignuda visokorangiranih inozemnih fakulteta.
1.
Herceg, Marijan; Švedek, Tomislav; Matid, Tomislav.
Pulse Interval Modulation for ultra-high speed IR-UWB communications systems. // EURASIP Journal on
Advances in Signal Processing. 11 (2010) ; 1-8 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 1, Scopus: 1
2.
Rimac-Drlje, Snježana; Vranješ, Mario; Žagar, Drago.
Foveated mean squared error — a novel video quality metric. // Multimedia tools and applications. 49 (2010) ,
3; 425-445 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 0, Scopus: 2
3.
Rupčid, Slavko; Mandrid, Vanja; Rimac-Drlje, Snježana.
Fabrication Errors Influence on the Spherical Array Radiation Pattern. // Radioengineering, Proceedings of Czech
and Slovak Technical Universities and URSI Committees. 19 (2010) , 3; 378-385 (članak, znanstveni).
Indeksirano: SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 1, Scopus: 1
4.
Herceg, Marijan; Matid, Tomislav; Švedek, Tomislav.
294
Performances of hybrid Amplitude Shape Modulation for UWB communications systems over AWGN channel in
a single and multi-user environment. // Radioengineering. 18 (2009) , 3; 265-271 (članak, znanstveni).
Indeksirano: SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 0, Scopus: 3
5.
Miličevid, Kruno; Emin, Zia.
Impact of Initial Conditions on the Initiation of Ferroresonance. // International Journal of Electrical Power and
Energy Systems. 31 (2009) , 4; 146-152 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 2, Scopus: 3.
6.
Miličevid, Kruno; Flegar, Ivan; Pelin, Denis.
Flux Reflection Model of the Ferroresonant Circuit. // Mathematical Problems in Engineering. 2009 (2009) , 6;
693081-1-693081-13 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 0, Scopus: 1
7.
Miličevid, Kruno; Pelin, Denis; Flegar, Ivan.
Measurement system for model verification of nonautonomous second-order nonlinear systems. // Chaos,
Solitons and Fractals. 38 (2008) , 4; 939-948 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 2, Scopus: 2
8.
Vrbanid, Ivan; Šimid, Zdenko; Šljivac, Damir.
Prediction of the time-dependent failure rate for normally operating components taking into account the
operational history. // Kerntechnik. 73 (2008) , 4; 190-196 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 4, Scopus: 4
9.
Žagar, Drago; Grgid, Krešimir; Rimac-Drlje, Snježana.
Security aspects in IPv6 networks – implementation and testing. // Computers & Electrical Engineering. 33
(2007) , 5-6; 425-437 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 0, Scopus: 10
10. Nikolovski, Srete; Marid, Predrag; Baus Zoran.
Electromagnetic Field Calculation of Transformer Station 400/110 kV Ernestinovo Using CDEGS Software. //
Journal of Electrical Engineering,. Vol. 58 (2007) , Nr. 4; 207-213 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 2, Scopus: 2
295
Tehničke znanosti - računarstvo
Navedeni izabrani radovi objavljeni su u visokorangiranim časopisima iz područja računalstva i
interdisciplinarnnih područja, indeksiranima u CC, SCI, SCI-E citatnim bazama i s razmjerno visokim
čimbenikom odjeka, a pokrivaju područja istraživanja i djelatnosti fakulteta, kao što su računalni vid,
robotika, umjetna inteligencija, računalno učenje, senzorske tehnologije i obradba podataka,
neuronske mreže, propoznavanje uzoraka, računalne postupke višekriterijske optimizacije i drugo.
Uzimajudi u obzir broj zaposlenih nastavnika i suradnika na ETF-u Osijek, procjenjujemo da su
navedena zansvena postignuda mjerljiva s drugim domadim srodnim fakultetima, te očekivano niža od
znansvenih postignuda visokorangiranih inozemnih fakulteta.
1.
Crnkovic, Ivica; Stafford, Judith; Szyperski, Clemens.
Software Components beyond Programming: From Routines to Services. // IEEE Software. 28 (2011) , 3; 22-26
(članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 0, Scopus: 1.
2.
Kadlec, Petr; Grbid, Ratko; Gabrys, Bogdan.
Review of adaptation mechanisms for data-driven soft sensors. // Computers & chemical engineering. 35 (2011)
, 1; 1-24 (pregledni rad, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 2, Scopus: 5.
4.
Rudec, Tomislav; Baumgartner, Alfonzo; Manger, Robert.
A fast implementation of the optimal off-line algorithm for solving the k-server problem. // Mathematical
communications. 14 (2009) , 1; 123-138 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 0, Scopus: 1.
5.
Cupec, Robert; Grbid, Ratko; Sabo, Kristian; Scitovski, Rudolf.
Three points method for searching the best least absolute deviations plane. // Applied Mathematics and
Computation. 215 (2009) , 3; 983-994 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 2, Scopus: 2.
6.
Jagnjid, Željko; Bogunovid, Nikola; Pižeta, Ivanka; Jovid, Franjo.
Time series classification based on qualitative space fragmentation. // Advanced Engineering Informatics. 23
(2009) , 1; 116-129 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 1, Scopus: 2.
7.
Cortellessa Vittorio; Crnkovic, Ivica.
Marinelli Fabrizio et al. Experimenting the automated selection of COTS components based on cost and system
requirements. // Journal of Universal Computer Science. 14 (2008) , 8; 1228-1255 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 6, Scopus: 12.
8.
Martinovid, Goran; Aleksi, Ivan; Baumgartner, Alfonzo.
Single-Commodity Vehicle Routing Problem with Pick-up and Delivery Service. // Mathematical Problems in
Engineering. 2008 (2008) ; 697981-1-697981-17 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 2, Scopus: 3
296
9.
Martinovid, Goran; Čukid, Bojan.
Multicomputer System for Optical Character Recognition in Web Library Creation. // Library Collections,
Acquisitions, and Technical Services. 32 (2008) , 1; 19-30 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 0, Scopus: 2
10. Galid, Irena; Weickert, Joachim; Welk, Martin; Bruhn, Andrés; Belyaev, Alexander; Seidel, Hans-Peter.
Image Compression with Anisotropic Diffusion. // Journal of mathematical imaging and vision. 31 (2008) , 2-3;
255-269 (članak, znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 17, Scopus: 14
11. Welk, Martin; Weickert, Joachim; Galid, Irena.
Theoretical Foundations for 1-D Shock Filtering. // Image and vision computing. 25 (2007) , 4; 455-463 (članak,
znanstveni).
Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, Scopus
Citiranost: WoS: 8, Scopus: 8.
d) U slučaju da je za vaše znanstveno područje važnija druga vrsta publikacije (knjiga,
zbornik i dr.) navedite do 10 najvažnijih publikacija te vrste. Komentirajte kriterije za
vaš izbor.
e) Navedite kriterije znanstvene produktivnosti koje moraju zadovoljiti mentori doktorskih
disertacija u vašim doktorskim studijima i usporedite ih s onima na srodnim visokim
učilištima u zemlji i inozemstvu.
Mentori doktorskih disertacija na poslijediplomskom doktorskom studiju elektrotehnike sa smjerovima
Elektroenergetika i Komunikacije i informatika, ali i na prijašnjim poslijediplomskim studijima prije uvođenja
Bolonjskog procesa, nužno moraju znanstvenom produktivnošdu zadovoljiti kriterije za izbor u pripadajude
znanstveno-nastavno zvanje, što predstavlja temeljni uvjet za imenovanje mentora. Nadalje, objavljeni rezultati
istraživanja mentora, te projekti koje vodi ili na kojima radi kao istraživač, moraju jasno ukazivati da je sposoban
voditi doktoranta u predviđenom području istraživanja do obrane doktoraske disertacije. Pri upisu, studija,
polaznik doktorskog studija može predložiti voditelja kroz istraživanje (potencijlanog mentora) iz redova
nastavnika na poslijediplomskom doktorskom studiju, a Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti predlaže
predloženog ili drugog odgovarajudeg voditelja polazniku studija Fakultetskom vijedu prema navedenim nadelima.
Nakon stjecanja potrebnih ECTS bodova, polaznik podnosi zahtjev za pokretanje postupka javnog razgovora,
odnosno odobravanje teme i mentora na toj temi, gdje se navedeni kriteriji opet provjeravaju od strane
Povjerenstva za javni razgovor, Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti, te Fakultetskog vijeda. Pokazatelj
prikladnosti mentora za određenog doktoranta je također i broj zajednički objavljenih znanstvenih radova iz
područja istraživanja doktorske disertacije. Navedeni postupak i kriteriji vrlo su slični onima na drugim srodnim
fakultetima u Republici Hrvatskoj, kao i na inozemnim visokim učilištima u okolini.
f)
Komentirajte politiku vašeg visokog učilišta za znanstveni razvoj mladih znanstvenika.
Mladim znanstvenicima, a u prvom redu asistentima i znanstvenim novacima omoguduje se od zasnivanja
radnog odnosa i upisa na poslijediplomski doktorski studij uključivanje u znanstveno-istraživački rad pod
297
vodstvom imenovanog voditelja/mentora. Uključeni su u rad projekata MZOŠ RH, ali i drugih istraživačkih
projekata finaciranih iz izvora iz Hrvatske ili inozemstva. Da bi se što više mogli posvetiti znanstvenoistraživačkom radu, asistenti i znanstveni novaci imaju satnicu sukladno predviđenoj normi. Tijekom
poslijediplomskog doktorskog studija omoguden im je odlazak na istraživačke boravke na drugim visokim
učilištima, pri čemu se najčešde radi o inozemnim boravcima u sklopu ERASMUS programa,a ponekad su to
boravci u sklopu istraživanja na projektima u Hrvatskoj i inozemstvu. Omoguden im je odlazak na
međunarodne znanstvene skupove, a u prvom redu na skupove koji su im u području istraživanja teme
doktorske disertacije. Pradenje njihovog rada obavlja mentor i voditelj projekta, a jednom godišnje podnose
kratko izvješde o znanstveno-istraživačkim, poslijediplomskim i nastavnim aktivnostima, te opsežno izvješde o
znanstveno-istraživačkom radu koje ima za cilj omoguditi pravovremeno korigiranje zaostataka u napredovanju
na putu do doktorske disertacije. Nakon stjecanja stupnja doktora znanosti, mladi znanstvenici napreduju u
višeg asistenta, a zatim prvom prilikom u docenta. ETF Osijek posebnu pozornost pridaje razvoju tih mladih
znanstvenika, jer u tom obostrano vide jedini način osiguravanja vlastite znanstveno-istraživačke i nastavne
osnove za rad i daljnji razvitak.
g) Osvrnite se na broj znanstvenih radova proizašlih iz međunarodne suradnje vaših
nastavnika i suradnika, a u kojima se kao koautori pojavljuju i inozemni znanstvenici i
umjetnici. Usporedite te rezultate s praksom drugih srodnih visokih učilišta.
Broj znanstvenih radova je prema unosu u Hrvatsku znanstvenu bibliogafiju u zadnjih 5 godina oko 20
(neki su navedeni u nastavku teksta). Pri tom se radi o člancima objavljenima u CC, SCI, SC-Expanded
indeksiranim časopisima, te radovima u zbornicima znansvenih skupova. Prema radovima u popisu koji
slijedi, može se vidjeti da su oni rezultat suradnje na znanstevnim i ostalim projektima ETF-a Osijek s
TU Munchen, Bournemouth University, Slovak Technical University, Univerza v Mariboru, University of
Applied Sciences Bremen, University od Manchester, Malta University, West Virginia University,
Saarland University, Sveučilišta u Mostaru, Više tehničke škole Subotica, te drugima. Također, neki
znanstveni radovi rezultat su istraživačke aktivnosti mentora sa studentima našeg poslijediplomskog
doktorskog studija iz inozemstva. S obzirom na veličinu ETF-a Osijek, a s gledišta broja uposlenih i
broja studenata, smatramo da se broj radova u kojima se kao koautori pojavljuju i inozemni
znanstvenici može povedati, ali da je mjerljiv s drugim srodnim fakultetima u Hrvatskoj, te očekivano
niži od broja radova inozemnih visokih učilišta zapadne, srednje i sjevejrne Europe.
1.
Cupec, Robert; Aleksi, Ivan; Schmidt, Günter.
Step sequence planning for a biped robot by means of a cylindrical shape model and a high-resolution 2.5D
map. // Robotics and autonomous systems. 59 (2011) , 2; 84-100 (članak, znanstveni).
2.
Kadlec, Petr; Grbid, Ratko; Gabrys, Bogdan.
Review of adaptation mechanisms for data-driven soft sensors. // Computers & chemical engineering. 35
(2011) , 1; 1-24 (pregledni rad, znanstveni).
3.
Barukčid, Marinko; Hederid, Željko; Hadžiselimovid, Miralem.
Determination of optimal capacitor bank allocation by an adapted evolutionary algorithm with use of
constraint fuzzification. // Journal of Energy Technology. 4 (2011) , 1; 23-38 (članak, znanstveni).
4.
Aleksi, Ivan; Dieter, Kraus; Hocenski, Željko.
Acoustical Imaging and Surface Reconstruction Methods for Ship-hull Inspection // 4th International
Conference and Exhibition on "Underwater Acoustic Measurements: Technologies & Results" / John S.
Papadakis ; Leif Bjørnø (ur.). Kos, Grčka, 2011. 215-221 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni
rad,znanstveni).
298
5.
Aleksi, Ivan; Hocenski, Željko; Dieter, Kraus.
Comparison of Acoustic Imaging Methods and their Variations with Sequential Implementations // MIPRO
2011 Zbornik radova. 2011. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
6.
Aleksi, Ivan; Kraus, Dieter; Hocenski, Željko.
Multi-Language Programming Environment for C++ Implementation of SONAR Signal Processing by Linking
with MATLAB External Interface and FFTW // 53rd International Symposium ELMAR-2011 / Božek, Jelena ;
Grgid, Mislav (ur.). Zadar, 2011. 195-200 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
7.
Aleksi, Ivan; Kraus, Dieter; Hocenski, Željko
Simulated Surface Reconstruction of Underwater Machinery by AUV with Relative Movement Sensor //
AUTOMATION IN TRANSPORTATION 2011 / Željko Šakid (ur.). Zagreb : Academic Press, 2011. 90-93
(predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
8.
Lehmann, Benjamin; Aleksi, Ivan; Kraus, Dieter.
Efficient Pre-Segmentation Algorithm for Sidescan-Sonar Images // ISPA 2011, 7th International Symposium
on Image and Signal Processing and Analysis / Lončarid, Sven ; Ramponi, Gianni ; Seršid, Damir (ur.).
3.
Zagreb : Academic Press, 2011. 471-475 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni
rad,znanstveni).
9.
Martinovid, Goran; Attard, Andrew; Krpid, Zdravko.
Proposing a New Type of CAPTCHA: Character Collage // 34. Međunarnodni skup MIPRO 2011 / Čišid,
Dragan ; Hutinski, Željko ; Baranovid, Mirta ; Mauher, Mladen ; Ordanid, Lea (ur.). Rijeka : Hrvatska udruga za
informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku - MIPRO, 2011. 1447-1451
(predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
10. Miličevid, Kruno; Emin, Zia.
Impact of Initial Conditions on the Initiation of Ferroresonance. // International Journal of Electrical Power
and Energy Systems. 31 (2009) , 4; 146-152 (članak, znanstveni).
11. Cupec, Robert; Schmidt, Günther.
Free Space Representation for Biped Walking Robots. // Automatika : Journal for Control, Measurement,
Electronics, Computing and Communications. 50 (2009) , 1-2; 51-64 (članak, znanstveni).
12. Janos, Simon; Martinovic, Goran.
Web Based Distant Monitoring and Control for Greenhouse Systems Using the Sun SPOT Modules //
Proceedings of 7th International Symposium on Intelligent Systems and Informatics 2009. Subotica, 2009.
165-169 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
13. Janos, Simon; Martinovid, Goran.
Distant Monitoring and Control for Mobile Robots Using Wireless Sensor Network // Proceedings of the
International Symposium of Hungarian Researchers on Computational Intelligence and Informatics (CINTI
2009) / Szakal, Aniko (ur.).
Budimpešta : Budapest Tech, Hungarian Fuzzy Association, 2009. 661-669 (predavanje,međunarodna
recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
14. Galid, Irena; Weickert, Joachim; Welk, Martin; Bruhn, Andrés; Belyaev, Alexander; Seidel, Hans-Peter.
Image Compression with Anisotropic Diffusion. // Journal of mathematical imaging and vision. 31 (2008) , 23; 255-269 (članak, znanstveni).
15. Martinovid, Goran; Čukid, Bojan.
Multicomputer System for Optical Character Recognition in Web Library Creation. // Library Collections,
Acquisitions, and Technical Services. 32 (2008) , 1; 19-30 (članak, znanstveni).
299
16. Boras, Vedran; Barid, Tomislav, Muharemovid, Alija.
Parametric Analysis of the Theoretical Wenner Resistivity Profiles Across a Buried Perfectly Conducting
Sphere. // International Review of Electrical Engineering (IREE). Vol.3 (2008) , Nr. 4; 600-612 (članak,
znanstveni).
17. Klingbeil, Lars; Baus, Zoran; Nikolovski, Srete; Ivankovid, Igor.
Case Study for Application of Transmission Line Arresters at Croatian 400 kV Line along the Adriatic Coast
Mountains // Proceedings of the International Colloquium Application of Line Surge Arresters in Power
Distribution and Transmission Systems / Uglešid, Ivo (ur.). Zagreb : HRO CIGRE, 2008. SO1-SO7
(predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
18. Welk, Martin; Weickert, Joachim; Galid, Irena.
Theoretical Foundations for 1-D Shock Filtering. // Image and vision computing. 25 (2007) , 4; 455-463
(članak, znanstveni).
19. Štanfel, Željko; Hocenski, Željko.
Dependable Autonomic System for Data Aggregation by Usage of Autonomic Manager // MIPRO 2007,
Proceedings, Vol.V Conference on Information Systems Security/ Hutinski, Željko (ur.). Rijeka : MIPRO
Rijeka, 2007. 135-139 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
h) Navedite mišljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija, odnosno
o vremenu koje im se posveduje za upudivanje u metode znanstvenog istraživanja.
Doktoranti su uglavnom zadovoljni radom mentora što je rezultiralo završetkom izrade
vedine doktorskih disertacija na vrijeme u zadnjih nekoliko godina, te razmjerno
intenzivnim obavljivanjem rezultata znanstvenih istraživanja. Mentori su uglavnom
dostupni i posveduju dovoljno vremena pristupnicima, uvodedi ih u postupke
znanstvenog istraživanja. Odstupanja od navedenih načela ponašanja bila su rijetka i
uspješno riješena između nastavnika i doktoranta.
i)
Opišite sadržaj i karakter do 10 najznačajnijih znanstvenih istraživačkih projekata vašega
visokog učilišta aktivnih u posljednjih 5 godina (brojčani podaci u tablici 5.2). Iznesite
mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima.
1.
Znanstveni projekt MZOŠ RH: Distribuirano računalno upravljanje u transportu i
industrijskim pogonima (voditelj: prof.dr.sc. Željko Hocenski)
U projektu se istražuju metode zasnivanja i organizacije sklopovske strukture i programske podrške,
dijagnosticiranja neispravnosti, povedanja pouzdanosti i toleriranja kvarova te održavanja suvremenog
hijerarhijskog distribuiranog i ugrađenog računalnog sustava za rad u stvarnom vremenu primjenjenog u
transportnim sredstvima i sustavima, te industrijskim pogonima. Računalni sustavi stvarnog vremena se
primjenjuju kao ugrađeni u transportnim sredstvima i distribuirani prema lokaciji u sustavu te industrijskim
pogonima. Zbog raznolikosti funkcija koju obavljaju, pouzdanosti i sigurnosti uobičajena je hijerarhijska i
distribuirana organizacija. Zbog zahtjeva za povedanom sigurnošdu i pouzdanošdu nastaje potreba za
dijagnosticiranjem i toleriranjem kvarova sklopovlja i programske podrške. Višerazinska struktura sustava
uključuje ugrađene mikroupravljače, inteligentne periferne sklopove, mikroprocesorske podsustave,
ekspertna računala i vodeda računala. Istraživanja na projektu trebaju dati moguda rješenja sklopovske
strukture sustava na svim razinama i pripadajude strukture programske podrške kao i analizu postavljenih
300
zahtjeva i normi. Treba se utvrditi metodologija zasnivanja sustava, ispitivanja komponenata i podsustava te
cijelog sustava. Potrebno je utvrditi metodologiju i postupke za dijagnosticiranje neispravnosti preliminarno i
za vrijeme rada sustava u živo. Prema zahtjevima za pouzdanost i sigurnost treba odrediti postupke za
toleriranje kvarova i popravak sustava te metodologiju održavanja. Provjera rezultata istraživanja obavit de
se djelimično simulacijom na postavljenim modelima komponenata i podsustava, a isto tako i provjerama na
stvarnim maketama i prototipovima, pa i sustava u cjelini. Primjenit de se sklopovski i programski alati za
injektiranje neispravnosti radi ispitivanja ponašanja sustava i mjerenja parametara pouzdanosti, pokrivanja
pogrešaka i toleriranja kvarova. Predložena istraživanja su značajna zbog mogudnosti primjene rezultata u
stvarnim transportnim sredstvima i sustavima te proizvodnim pogonima u industriji. Postoji potreba kod
proizvođača za usavršavanjem proizvoda u serijskoj proizvodnji radi zadovoljavanja visokih zahtjeva i
konkurentnosti na tržištu. To bi omogudilo ugradnju više pameti u domade proizvode i zapošljavanje novih
visokoobrazovanih stručnjaka. Poseban doprinos i važnost projekta je u tome da se očekuje izrada 7 do 10
doktorskih disertacija i 4 do 6 magistarskih radova.
Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:
Autorske knjige -2
Poglavlja u knjizi - 2
Udžbenici i skripta - 5
Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 6
Radovi prihvadeni za objavljivanje u CC časopisima - 1
Znanstveni radovi u drugim časopisima - 16
Radovi u postupku objavljivanja - 2
Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 68
Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 4
Sažeci u zbornicima skupova - 1
Disertacije - 3
Magistarski radovi - 2
Diplomski radovi - 37
Druge vrste radova - 2
2.
Znanstveni projekt MZOŠ RH: Postupci raspoređivanja u samoodrživim raspodijeljenim
računalnim sustavima (voditelj: prof.dr.sc. Goran Martinovid)
Upravljanje resursima koje vodi samoodrživosti bitna je pretpostavka zasnivanja raspodijeljenog računalnog
sustava u zahtjevnim primjenama. To okružje predodređenih i nepredodređenih računala izrazito je
raznorodno i vremenski promjenjivo. Upravljanje resursima odgovara dodjeljivanju, odnosno pridruživanju
poslova računalima, te raspoređivanju zadataka na pridruženom računalu. S gledišta kombinatorne
optimizacije, u oba slučaja radi se o raspoređivanju. Raznorodnost i dinamičnost značajno povedavaju
složenost raspoređivanja. S druge strane, raznorodnost okružja pogoduje izvođenju primjenskih zadataka
različitih zahtjeva. U tim okolnostima postizanje samoodrživog raspodijeljenog sustava zahtijeva pažljivi opis
okružja, vremensku uređenost dodjeljivanja i posebne postupke raspoređivanja. S obzirom na navedene
pretpostavke osnovni ciljevi projekta su: - analizirati klasičnu teoriju raspoređivanja i prilagoditi je zahtjevima
samoodrživosti raspodijeljenih sustava - uspostaviti preduvjete uspješnog dodjeljivanja, kao što su
višerazinski i višeparametarski opisi okružja, koji uvažavaju njegovu dinamičnost, a prikazuju ga dovoljno
točno - uspostaviti postupak dodjeljivanja koji obuhvada promatranje okružja, utvrđivanje računalakandidata za dodjeljivanje, pridruživanje i raspoređivanje - analizirati postojede i ponuditi vlastite postupke
301
dodjeljivanja na temelju očekivanog vremena izvođenja i raspodjele opteredenja - izraditi mehanizam
samoodrživosti zasnovan na dugoročnom i kratkoročnom predviđanju performansi - programski ostvariti
navedena rješenja, i provjeriti ih u ispitnoj i stvarnoj okolini u skladu s ciljevima programa i primjenom
Očekivani rezultati, odnosno metodologija, analize, algoritmi i programska rješenja, trebaju osigurati
učinkovito i prilagodljivo upravljanje resursima. Ono treba imati sposobnost samoodrživosti, tj. treba biti
obnovljivo, proširivo i raditi s povedanom pouzdanošdu. Rezultati istraživanja provjeravat de se analizom
složenosti i simulacijom na završetku svake faze rada na projektu. Po ostvarenju pojedinih programskog
rješenja, provjera de se obaviti na ispitnom te i na stvarnom raspodijeljenom računalnom okružju u primjeni.
Prodornost i sveprisutnost raspodijeljenih računalnih sustava, kao što je splet računala, zahtijeva rukovanje
resursima koje omogudava samoodrživost i prilagodljivost primjenama. Takvi raspodijeljeni sustavi bit de
zanimljivi istraživačkim institucijama i gospodarstvu.
Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:
Autorske knjige 3
Uredničke knjige - 1
Poglavlja u knjizi - 6
Udžbenici i skripta - 5
Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 10
Radovi prihvadeni za objavljivanje u CC časopisima - 1
Znanstveni radovi u drugim časopisima - 26
Radovi u postupku objavljivanja - 1
Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 76
Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 3
Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 4
Sažeci u zbornicima skupova - 3
Disertacije - 2
Magistarski radovi - 1
Diplomski radovi - 93
Druge vrste radova - 1
3.
Znanstveni projekt MZOŠ RH: Motrenje, ispitivanje i dijagnostika transformatora (voditelj:
doc.dr.sc. Kruno Miličevid)
Motrenje (automatizirani trajni nadzor) ključnih veličina daje stalni uvid u uvjete rada i stanje transformatora
te upozorava na promjene i odstupanja od regularnih uvjeta i stanja, što omoguduje korisniku da
pravovremeno reagira na dolazede probleme. Na trenutne probleme treba reagirati odmah, pa se od
naprednijih sustava motrenja očekuju preporuke djelovanja na temelju ugrađenih ekspertnih znanja. Ako su
problemi sporo razvijajudi, ispitivanjem se točnije i opsežnije utvrđuje stanje. Dijagnostika temeljem
raspoloživih informacija daje tumačenja uzroka i slijed mogudih događaja, te potrebne protumjere. Odluke
sustava motrenja, ispitivanja i dijagnostike moraju se temeljiti na cjelovitim mjernim rezultatima. Sustavi
motrenja su relativno novi sustavi koji se prigrađuju na transformatore uz ranije postojede sustave
upravljanja i zaštite. Iako je pri motrenju naglasak na promjenama mjerenih veličina, ipak je mjerna
nesigurnost bitna za donošenje ispravnih odluka. Sustav motrenja u svom konačnom obliku integrirat de u
cjelinu sve paralelne sustave (motrenje, dijagnostiku, upravljanje i zaštitu). Takav sustav de omogudavati
otkrivanje pogrešaka u nastanku i sprječavanje ili smanjenje posljedica kvara, povedanje raspoloživosti
(manje neplaniranih ispada i bolje planiranje namjenskih isključivanja), optimizaciju gospodarenja
302
transformatorom (kontrolirano preopteredivanje, procjenu preostalog vijeka trajanja, produljenje vijeka
trajanja), analize uzroka kvarnih stanja, te povedanje sigurnosti ljudi i bolju zaštitu okoliša. Pradenjem
zbivanja na područjima motrenja, ispitivanja i dijagnostike, razvijanjem metoda mjerenja, razvijanjem
procjene mjerne nesigurnosti rezultata, poboljšanjem postojedih i stvaranjem novih kriterija za motrenje i
dijagnostiku, razvojem mjernih senzora, integracijom raznovrsnih sustava, te izgradnjom sustava s
ekspertnim znanjima i metodama odlučivanja temeljenim na mjernoj nesigurnosti i umjetnoj inteligenciji
(neizrazita logika, neuronske mreže, genetski algoritmi) planiramo postidi bitna poboljšanja. Postignuda de se
provjeravati simulacijama na matematičkim i fizičkim modelima te ispitivanjima u realnim uvjetima.
Istraživanja i razvoj motrenja, ispitivanja i dijagnostike poboljšat de gospodarenje transformatorima, povedati
pouzdanost rada transformatora, smanjiti materijalne štete uslijed kvarova, te zaštiti ljude i okoliš od požara
transformatora i ekoloških akcidenata, te na taj način smanjiti rizik transakcija električne energije.
Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:
Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 4
Znanstveni radovi u drugim časopisima - 6
Radovi u postupku objavljivanja - 3
Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 14
Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 22
Sažeci u zbornicima skupova - 1
Disertacije - 1
Magistarski radovi - 1
4.
Znanstveni projekt MZOŠ RH: Kvaliteta i pouzdanost pogona EES Hrvatske na regionalnom
tržištu el. energije (voditelj: prof.dr.sc. Srete Nikolovski)
Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:
Autorske knjige - 3
Udžbenici i skripta - 3
Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 8
Znanstveni radovi u drugim časopisima - 24
Ostali radovi u drugim časopisima - 11
Objavljena pozvana predavanja na skupovima - 1
Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 30
Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 31
Sažeci u zbornicima skupova - 5
Disertacije - 4
Magistarski radovi - 2
Diplomski radovi - 25
Druge vrste radova - 15
5.
Znanstveni projekt MZOŠ RH: Adaptivni prijenos videosignala radijskim mrežama u
heterogenom okruženju (voditeljica: prof.dr.sc. Snježana Rimac-Drlje)
Nove generacije mobilnih mreža kao i nove IP radijske mreže s povedanom širinom pojasa omogudile su
uvođenje novih video usluga. Radio kanal za ove radijske mreže karakteriziraju teški uvjeti prijenosa koji
uključuju gušenje, sjene, višestazno prostiranje te međusobnu interferenciju korisnika što rezultira
303
vremenski i lokacijski promjenjivim kanalom. Poboljšanje kvalitete video signala u ovakvim mrežama može
se postidi pravilnim izborom modova rada i parametara kodera i dekodera, kao i prijenosnog sustava na
način da osiguravaju visoku otpornost na pogrešku. Osim toga, integracija različitih vrsta mreža kao i
heterogenost korisnika zahtjeva primjenu skalabilnog video kodiranja s različitim razinama zaštite od
pogreške. Ciljevi ovog istraživanja su sljededi: • Globalna optimizacija kvalitete video signala preko
zajedničkog kodiranja izvora i kanala, adaptivne selekcije parametara zaštite od pogreške kao i adaptivne
selekcije parametara modulacije u skladu s važnosti podataka i informacijom o stanju kanala. • Razvoj
adaptivne tehnike za dinamičku promjenu broja konstelacijskih stanja te alokaciju razina podnosioca za
OFDM (Orthogonal Frequency Division Multiplexing). Optimizacija odnosa brzine i distorzije, te snage i
distorzije za prijenos videa preko bežičnog CDMA (Code Division Multiple Access). Analiza primjenjivosti MCCDMA (Multicarrier CDMA) za pouzdani prijenos videa. • Analiza i primjena adaptivnih antenskih nizova i
konformnih antena za višestazni diverziti i potiskivanje interferencije. • Razvoj skalabilnog video kodera za
prijenos videa s otpornošdu na pogreške, uz nejednaku zaštitu za slojevito kodirani video. Kao rezultat
istraživanja razvit de se optimizacijska procedura za izbor parametara za danog korisnika, u skladu s
kapacitetom veze, stanjem prijenosnog kanala i procesorskom snagom korisnikova uređaja u različitim
komunikacijskim scenarijima. Ova procedura treba osigurati optimalno rješenje za prijenos videa u radijskim
mrežama i omoguditi povedanje kvalitete pojedine usluge. Rezultati istraživanja modi de se primijeniti za
osiguranje pouzdanog prijenosa videa preko nenamjenskih mreža kao što je Internet, što bi omogudilo
jeftinu video vezu za različite namjene. Zajedno s radio sučeljem to de omoguditi korištenje važnih usluga kao
što su telemedicina, daljinsko učenje i video nadzor širokim kategorijama korisnika kako u urbanim tako i u
ruralnim područjima.
Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:
Poglavlja u knjizi - 1
Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 6
Znanstveni radovi u drugim časopisima - 19
Radovi u postupku objavljivanja - 1
Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 43
Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 2
Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 6
Sažeci u zbornicima skupova - 2
Disertacije - 1
Magistarski radovi - 2
Diplomski radovi - 22
Druge vrste radova- 3
6.
Znanstveni projekt MZOŠ RH: Holografski logički analizator (voditelj: doc.dr.sc. Ninoslav Slavek)
Istražuju se procesi i automati sa samooporavljanjem. Osnovica ideje polazi od oponašanja pojava
samooporavka zrnatog sjemenskog materijala. Konstruiraju se umjetni automati koji imitiraju holografske
učine što se u zrnatom materijalu postižu koherentnom stimulacijom. Automat sa samooporavljanjem se
konstruira u dva koraka – kao automat koji razlikuje ambijentni sadržaj informacije, automatske procese te
nadređene mehanizme samoodržanja, te nakon toga transpozicijom stanja automata u pripadne
holograme. Dakle izvodi se fenomenološka imitacija bioloških struktura sa svojstvom konačnost broja stanja
takvih ambijentu prilagođenih automata. Umjetni holografski sustavi zasnovani su na 1D ili 2D ekvivaletnim
slikama stanja sustava. Sustav HOLA se konstruira na temelju asocijativne obrade holografskih podataka
304
fenomenološki strukturiranog automata. Važnost istraživanja sagledava se u izravnoj koristi za proizvođače i
prerađivače zrnatog sjemenskog i skladišnog materijala, za proizvođače robota i manipulatora s čovjeku
bezopasnim sučeljem te za proizvođače opreme u procesnoj, zaštarskoj, zgradarskoj i automobilskoj
industriji.
Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:
Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 2
Znanstveni radovi u drugim časopisima - 6
Plenarna izlaganja - 1
Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 14
Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 1
Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 1
Sažeci u zbornicima skupova - 1
Disertacije - 3
7.
Znanstveni projekt MZOŠ RH: Napredni sustavi radijskog pristupa zatvorenom prostoru i
interakcija s okolišem (voditelj: prof.dr.sc. Tomislav Švedek)
Istražuju se napredne arhitekture sustava radijskog pristupa zatvorenom prostoru (unutar zgrada).
Procjenjuje se utjecaj okoliša na tehnologije fizičkog (PHY) sloja sa poboljšanom spektralnom gustodom:
OFDM (engl. Orthogonal Frequency Division Multiplexing), UWB (engl. Ultra Wideband) modulacija i STP
(engl. Space-Time processing). OFDM modulacijska shema proučava se kao sredstvo poboljšanja otpornosti
na više-staznu propagaciju, interferencije između simbola (ISI) i uskopojasnu interferenciju, djelotvoran
način poboljšanja korištenja raspoloživog radio-frekvencijskog spektra i mogudnosti postavljanja jednofrekvencijskih mreža. Istražuje se kodirana OFDM (COFDM) tehnologija otporna na utjecaj urbanog okoliša,
koja je kandidat za zemaljsku digitalnu radio-difuziju (DAB i DVB-T), radijske LAN-ove i radio-difuziju u AMfrekvencijskim pojasima ispod 30 MHz (DRM - Digital Radio Mondiale). Modulacijska shema ultra širokog
pojasa (UWB) i niske spektralne gustode snage generira se pomodu ultra kratkih mono-impulsa u osnovnom
pojasu. Enormna širina pojasa UWB modulacije modulira se ekstremno visokim brzinama prijenosa
podataka pomodu modulacijskih metoda u osnovnom pojasu (PAM, BPSK, PPM). Kao rješenje za povedanje
kapaciteta i dosega u delijskim i ad hoc mrežnim arhitekturama razmatra se STP tehnologija sa MIMO (engl.
multiple-input-multiple-output) antenskim strukturama, koja istodobno koristi prostorni i vremenski diverziti
antena i kodova za kontrolu grešaka. Razmatra se i postizanje viših brzina prijenosa podataka te nižih
spektralnih gustoda snaga kombiniranjem raznih tehnologija PHY slojeva: CDMA s više-prijenosnih signala
(OFDM i jedno-frekvencijski sustav proširenog spektra sa izravnom sekvencom), ili UWB PHY sloj u
osnovnom pojasu sa više-korisničkim CDMA. Neke od navedenih tehnologija zahtijevaju novu raspodjelu
frekvencijskog spektra, dok druge mogu koristiti ved zagušeni spektar obedavajudi vedi kapacitet. Procjenjuje
se prikladnost heterodinskih i homodinskih radio prijemnika sa izravnom pretvorbom u osnovni pojas za
primjene u programski rekonfigurabinim radio prijemnicima (Soft-radio). Ključna svojstva Soft-radija:
višeslojna arhitektura radio prijemnika, brza vanjska A/D pretvorba, fleksibilna RF sekcija, djelotvorna
procedura upravljanja podacima (DSP), procjenjuju se u svijetlu napretka RF mikroelektroničke tehnologije.
Prihvada se metodologija analize i razvoja ključnih radio-frekvencijskih CMOS pod-sklopova.
Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:
Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 5
Znanstveni radovi u drugim časopisima - 9
305
Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 27
Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 1
Disertacije - 2
Magistarski radovi - 1
Diplomski radovi - 4
8.
Znanstveni projekt MZOŠ RH: Širokopojasni pristup i internetske usluge u ruralnim područjima
(prof.dr.sc. Drago Žagar)
Široka primjena i visoka pokrivenost potencijalnih korisnika širokopojasnog pristupa Internetu postaje
osnova razvoja novih usluga, prije svega elektroničke trgovine, elektroničkog poslovanja, cijeloživotnog
obrazovanja (e-learning), širokopojasnog pristupa informacijama državne uprave, ali i međusobne razmjene
velikih količina podataka. Kako de pokrivenost širokopojasnim uslugama visoko urbanih područja, vjerojatno
u skoroj bududnosti, biti dostatna (kako tehnološki, tako i ekonomski), ostaje otvoreno pitanje na koji način
riješiti probleme širokopojasnog pristupa Internetu u ruralnim područjima, tj. područjima sa slabije
razvijenom informacijsko-komunikacijskom infrastrukturom te rjeđe naseljenih područja. Kako je problem
širokopojasnog pristupa Internetu u ruralnim područjima vrlo kompleksno pitanje potrebno mu je pristupiti
interdisciplinarno i s više različitih aspekata. Prije svega potrebno je istražiti kategorizaciju ruralnih područja
prema različitim kriterijima: primarna djelatnost, gustoda naseljenosti, geografske karakteristike područja te
postojeda informacijsko-komunikacijska infrastruktura. Za pojedine kategorije ruralnih područja treba
istražiti i ustanoviti sociološko okruženje te definirati potencijalne usluge koje zahtijevaju širokopojasni
pristup. Na temelju definiranih potencijalnih širokopojasnih usluga potrebno je ustanoviti minimalne
zahtjeve na kvalitetu pojedinih kategorija usluga. Na osnovu analize postojedeg stanja istražiti de se i
predložiti tehničko-tehnološka rješenja širokopojasnog pristupa Internetu za različite kategorije ruralnih
područja. Za svako od predloženih rješenja treba načiniti ekonomsku analizu isplativosti uvođenja novih
sustava te tržišne perspektive. Pri tome treba uzeti u obzir i važnost razvoja ruralnih područja za cjelokupni
razvoj države, strateško pitanje proizvodnje hrane, bio goriva i drugih te razmotriti aktivnu ulogu države u
promicanju razvoja ruralnih područja. Kao rezultat projekta treba proizadi i vizija digitalnog gazdinstva (digital
farm, digital village), kao osnova uspješnog razvitka ruralnih područja.
Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:
Autorske knjige - 1
Uredničke knjige - 3
Poglavlja u knjizi - 1
Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima -7
Znanstveni radovi u drugim časopisima - 29
Radovi u postupku objavljivanja - 1
Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 44
Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 3
Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 5
Sažeci u zbornicima skupova - 3
Disertacije - 3
Magistarski radovi - 2
Druge vrste radova - 4
Rezultati istraživanja mjerljivi su s rezultatima istraživanja znanstvenih projekata srodnih
visokih učilišta u Hrvatskoj. Cilj ETF-a Osijek je povedati broj znanstvenih radova
indeksiranih u CC bazi, te radova u CC, SCI i SCI-E časopisma s s još vedim čimbenikom
306
odjeka. Također, nužno je uključiti se i/ili povedati broj znanstveno-istraživačkih projekata iz
okvirnih programa EU (FP7 i ostali), te domadih znanstveno-istraživačkih projekata NZZ,
UKF i ostalih.
9.
Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka: Vođenje energetskih troškova
(voditelj: prof. dr. sc. Franjo Jovid)
Za potrebe smanjenja potrošnje energije u pogonu proizvodnje keramičkih pločica u „KIO Keramika
Orahovica“ izrađen je program na osnovi teorije sivih sustava GM(2.1) koji iz dva dana potrošnje i za dva
energenta, plin i električnu energiju, procjenjuje potrošnju za sljededi dan. Na temelju te procjene obavljaju
se planirana uključenja i isključenja pojedinih procesnih jedinica kako se ne bi premašila vršna potrošnja
energije. Program je ispitan na nizu radnih dana te su namještene konstante GM modela. Program vodi
računa o međuovisnosti potrošnje električne energije i plina.
10.
Međunarodni znanstveno-istraživački projekt – znanstveno-tehnološka suradnja između
Republike Hrvatske i Republike Srbije (voditelj: prof. dr. sc. Damir Šljivac)
Naziv projekta: Zajednički program edukacije i istraživanja u području obnovljivih izvora energije (OIE)
s ciljem daljeg razvoja panonskog dijela Srbije i Hrvatske
Osnovni ciljevi projekta temeljenog na suradnji i razmjeni iskustava i znanja timova iz Republike
Hrvatske (Elektrotehnički fakultet Osijek) i Republike Srbije (Fakultet tehnički nauka) jesu:
 Podizanje svijesti u javnosti i gospodarstvu o mogudim ekonomskim, energetskim i ekološkim
prednostima/dobitima korištenja obnovljivih izvora energije.
 Unaprjeđenje studijskih programa obje visokoobrazovne institucije, osobito diplomskih i
poslijediplomskih studija iz područja energetike, kroz pomod u razvoju novih kolegija i razmjeni
gostujudih nastavnika.
 Razmjena iskustava i unaprjeđenje programa cjeloživotnog obrazovanja stručnjaka iz lokalnog
gospodarstva s ciljem promidžbe OIE, osobito u panonskom dijelu Hrvatske i Srbije, ali i šire.
 Postavljanje znanstveno-istraživačkog okvira za razvoj mladih znanstvenika, poticanje
mobilnosti istraživača i izrada strategije za bududu zajedničku prijavu timova iz Republike
Hrvatske i Republike Srbije za projekte Europske komisije i predpristupnih fondova iz područja
OIE.
 Prijedlozi usklađivanja zakonodavnih okvira i sustava poticaja radi olakšanja i povedanja broja
projekata izgradnje postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije na obnovljive
izvore energije.
Projekt je na kraju svoje prve (od dvije) godine rezultirao sudjelovanjem timova na nekoliko tematski
vezanih konferencija u Osijeku i Novom Sadu, objavom preglednog rada u međunarodnom časopisu o
potencijalima sunčeve energije u proizvodnji toplinske i električne energije u panonskom dijelu
Hrvatske i Srbije, izradom nekoliko završnih i diplomskih radova, stručnim posjetama postrojenjima
na obnovljive izvore energije (vjetroelektrana, bioplinsko postrojenje) te dogovoru i započetoj
pripremi za prijavu zajedničkog TEMPUS projekta edukacije iz OIE. U drugoj godini očekuje se objava
još nekoliko članaka, organizacija radionica ili konferencija u Osijeku i Novom Sadu te zajednički
istraživački rad, osobito mlađih kolega na projektu vezanih uz izradu njihovih doktorskih disertacija.
307
Za sve navedene projekte:
Rezultati istraživanja mjerljivi su s rezultatima istraživanja znanstvenih projekata srodnih visokih učilišta u
Hrvatskoj. Cilj ETF-a Osijek je povedati broj znanstvenih radova indeksiranih u CC bazi, te radova u CC, SCI i
SCI-E časopisma s s još vedim čimbenikom odjeka. Također, nužno je uključiti se i/ili povedati broj
znanstveno-istraživačkih projekata iz okvirnih programa EU (FP7 i ostali), te domadih znanstvenoistraživačkih projekata NZZ, UKF i ostalih.
j)
Navedite vlastite časopise i opišite njihov karakter (znanstveni/stručni, sastav
uredništva, jezik , selekcijski postupak, eventualni čimbenik odjeka i ostalo).
1.
International Journal of Electrical and Computer Engineering Systems – međunarodni
znanstveni časopis koji objavljuje radive iz elektrotehnike, računalstva i srodnih interdisciplinarnih
područja. Ima 32 člana uredničkog odbora od kojih je 19 članova s domadih, a 13 članova s inozemnih
sveučilišta. Za sve radove provodi se recenzentski postupak s 2-3 recenzenta. Časopis izlazi dva puta
godišnje, drugu godinu i joše nema čimbenik odjeka, ali se uskoro planira poslati na vrjednovanje u
citatne baze B kategorije.
Internetska stranica: www.etfos.hr/ijeces, http://hrcak.srce.hr/ijeces
2.
Tehnički vjesnik – međunarodni znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta J.J.
Strossmayera u Osijeku na kojem surađuje i ETF Osijek. Objavljuje znanstvene i stručne radove iz
strojarstva, elektrotehnike, računalstva, građevinarstva i interdisciplinarnih područja. Ima 12 članova
Uredničkog odbora iz Hrvatske, 10 članova Uredničkog savjeta iz inozemstva, te 4 člana Savjeta
eksperata. ETF Osijek suizdavač je časopisa, dok je glavni izdavač Strojarski fakultet u Slavonskom
Brodu.
Internetska stranica: http://hrcak.srce.hr/tehnicki-vjesnik
k) Opišite načine kroz koje znanstvena istraživanja pridonose cjelokupnoj aktivnosti institucije,
odnosno nastavi te intelektualnom i tehnološkom doprinosu društvu. Opišite sadržaj i
karakter stručnih projekata ovog visokog učilišta aktivnih u posljednjih pet godina
(brojčani podaci u tablici 5.2). Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima.
Znanstvena istraživanja pokredu niz aktivnosti ETF-a Osijek. Znanstveni projekti omoguduju bolje definirani
okvir istraživanja, lakše pradenje istraživačkih aktivnosti, te omogudavaju podmirivanje dijela materijalnih
troškova i režijskih troškova fakulteta, sudjelovanje na konferencijama i radionicama, članstva u
međunarodnim i domadim znanstveno-stručnim udrugama, te ovisno o vrsti projekta nabavku opreme.
Intenziviranje istraživačkih aktivnosti na taj način omoguduje bolje pradenje trendova u znanosti i struci, te
kvalitetnije izvođenje nastave obogadene novim spoznajama i novim tehnologijama, a oprema nabavljena za
potrebe istraživanja najčešde se koristi i u nastavi. Objavljivanje rezultata istraživanja poboljšava vidljivost i
prisutnost fakulteta na domadoj i međunarodnoj znanstvenoj sceni, a rezultati istraživanja najčešde dovode
308
do novih ideja i do primjene istraživanja u industriji i javnom sektoru. Rezultati i kvaliteta znanstvenoistraživačkog rada u porastu su. Međutim, ETF Osijek, svjestan je potrebe za uključivanjem u vedi broj
kvalitetnih znanstveno-istraživačkih projekata, te je određeni dio projekata prijavljen, a novi projekti su u
pripremi za prijavu. Također, intenzivno se radi na prijenosu rezultata i ideja istraživanja u industriju.
l)
Navedite utjecaj rezultata vaših stručnih i razvojnih projekata i usluga na razvoj
domade privrede, uslužnog sektora i državne uprave.
Elektrotehnički fakultet Osijek kroz svoje je stručne i razvojne projekte prepoznatljiv u regiji Slavonije i
Baranje i šire, posebice u suradnji s velikim kompanijama HEP-om, SIEMENS-om, Aluminij d.d. Mostar,
Končar inženjeringom, Institutom za elektroprivredu u razvoju i sve široj primjeni obnovljivih izvora u
Slavoniji i Baranji. Razvoj i primjena informacijskih tehnologija i programske podrške (softvera). Kroz
projekte s Belišdem, Nexe grupom, DI Slavonijom, Strizivojna Hrastom , PZ Osatiniom i PZ
Tomašancima, Saponijom d.o.o., Žitom d.o.o., Sladoranom Županja te Diljem Vinkovci konstantno je
radio na podizanju razine primjene i transfera znanja u industriju. Kroz projekte energetske
učinkovitosti suradnja s Gradom Osijekom urodila je prijavom novih IPA razvojnih projekata. U
suradnji s Regionalanom razvojnom agencijom Osječko-baranjske županije Elektrotehnički fakultet
Osijek aktivno je sudjelovao s Institutom Hrvoje Požar na skupovima o primjeni i integraciji obnovljivih
izvora u regiju Slavonije i Baranje i promicanju istih u našoj regiji..
m) Navedite na koji ste način uspostavili sustavnu politiku pradenja opsega i kvalitete
znanstvenog rada na vašem visokom učilištu te opišite njezine elemente i način
djelotvorne primjene.
Sustavna politika pradenja opsega i kvalitete znanstvenog rada provodi se kroz sljedece aktivnosti:
1. Prijave i provođenje znanstvenih projekata, te rezultate istraživanja prati prodekan za znanost u suradnji s
prodekanom za suradnju s gospodarstvom, te s predstojnicima zavoda i voditeljima projekata. O mogudim
problemima, prodekan za znanost izvješduje na kolegiju dekana i uprave fakulteta gdje se predlažu mjere za
rješavanje problema.
2. Znanstveno-istraživačke aktivnosti asistenata, viših asistenata, te znanstvenih novaka prate voditelji
projekata i mentori asistenata i znanavenih novaka. Oni popunjavaju:
- kratka godišnja izvješda s ocjenom znanstveno-istraživačkog rada i uspješnosti na poslijediplomskom
doktorskom studiju s ocjenom o uspješnosti (slijedi Izvješde o ocjeni znanstvenog novaka, te Izvješde o radu
asistenta)
309
Obrazac ZN
IZVJEŠDE
o ocjeni rada znanstvenog novaka za __________godinu
Ime i prezime znanstvenog novaka:
Datum rođenja:
Završen fakultet i datum:
Datum sklapanja Ugovora o radu na određeno vrijeme do:
Voditelj projekta/mentor:
Znanstveni projekt:
Upisan poslijediplomski (doktorski) studij i akademska godina upisa:
Opis znanstvenog rada i ocjena:
Napredovanje na poslijediplomskom (doktorskom) studiju i ocjena:
Zajednička ocjena (pozitivna/negativna i brojčana)
U Osijeku, ____________
Potpis voditelja projekta:
_______________________
310
IZVJEŠDE O OCJENI RADA ASISTENTA za ________ godinu
Ime i prezime:
Datum rođenja:
Završen fakultet/umjetnička akademija i datum:
Datum sklapanja Ugovora o radu na određeno vrijeme do:
Mentor/sumentor:
Nastavni kolegiji na kojem sudjeluje u izvedbi nastave:
Upisan poslijediplomski (doktorski) studij (smjer i akademska godina):
Opis rada u nastavi i ocjena:
Opis znanstvenog/umjetničkog rada i ocjena:
Napredovanje na poslijediplomskom (doktorskom) studiju i ocjena:
Zajednička ocjena (pozitivna/negativna i brojčana)
U Osijeku, xx.xx.2011.
Potpis mentora/sumentora:
- detaljna godišnja izvješda s pregledom znanstveno-istraživačkog rada na projektima, objavljenih rezultata istraživanja,
te položenih ispita i ostvarenih bodovima po aktivnostima na poslijediplomskom doktorskom studiju (Ocjena
istraživačke aktivnosti znanstvenog novaka/asistenta).
311
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
Osijek, xx.xx.2011.
OCJENA ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI
ZNANSTVENOG NOVAKA/ASISTENTA
Ovo izvješde podnosi se jednom godišnje na kraju kalendarske godine i služi za interno pradenje znanstvenoistraživačkog napredovanja znanstvenog novaka/asistenta i ne zamjenjuje izvješde o ocjeni koje zahtijeva MZOŠ
RH ili Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Popunjava ga i potpisuje znanstveni novak/asistent, te voditelj
projekta/mentor, a nakon toga prodekan za znanost i dekan.
Rubrike označene sa znakom * popunjava mentor.
OSOBNI PODACI
Ime i prezime
Datum rođenja
Ime završenog visokog učilišta
Stečen akademski naziv
Broj istraživača
Broj, naziv i ime voditelja zn. proj MZOŠ
Naziv radnog mjesta
Datumi sklapanja i isteka ugovora o radu
Adresa prebivališta
Ostalo
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ
Naziv poslijediplomskog studija
Visoko učilište poslijediplomskog studija
Akademska godina upisa studija
Mentor
Područje istraživanja u okviru disertacije
Naslov doktorske disertacije
(ako je tema prihvadena)
Ciljana akademska titula
Rok za završetak studija
312
R.
br.
UPISANI I POLOŽENI ISPITI (upisati sve ispite, a za položene ispite i podatke o polaganju)
Datum
Predmet
Sem.
Ocjena
ECTS
Ostalo
polaganja
Ispiti razlike (ako su upisani)
1.
2.
3.
4.
Prosječna ocjena i ukupno stečenih ECTS
Redoviti ispiti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Prosječna ocjena i ukupno stečenih ECTS
OBJAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Bodovanje objavljenih rezultata istraživanja (što bliže u području doktorske disertacije)
Radovi trebaju biti uneseni u bazu bib.irb.hr.
Kategorija rada
N.N. 84/2005.
(broj ECTS-a)
Vrsta rada i mjesto objavljivanja
Rad s najviše 2 koautora objavljen u časopisu ili na
znanstveno-stručnom skupu s međunarodnom
recenzijom
Rad s najviše 2 koautora objavljen u časopisu
citiranom u referalnim bazama
Rad s najviše 2 koautora objavljen u časopisu
citiranom u referalnim bazama CC, SCI ili SCIExpanded
Ostale znanstvene publikacije (patenti i slično)
Broj radova
ECTS
C ili D (24)
B (36)
A (60)
Ukupno ECTS
R.
br.
1.
2.
OSTALI POKAZATELJI NAPRETKA NA POSLIJEDIPLOMSKOM STUDIJU
Datum
Sem./
Naziv aktivnosti
Ocjena polaganja
ECTS
period
/ovjere
Kvalifikacijski doktorski ispit
4. ili 5.
10
(nakon polaganja)
Aktivan na zn.-istraž. projektu
(voditelj projekta potvrđuje izvješdem)*
od-do
10
Istraž. boravak u inozemstvu
3.
4.
10
(30 dana – uz potvrdu ustanove i izvješde o
istr.)
Odobrenje teme dr. disertacije
30
(nakon javnog razgovora)
Ukupno stečenih ECTS
313
Ostalo
SUDJELOVANJE U NASTAVI
(studij: dodiplomski – D.D., prediplomski – PD, diplomski – D, stručni – S, specijalistički – SP, ostalo - O)
R.
br.
Predmet
Sem.
Studij
Sati – sati
preko
norme
Ocjena i
potpis
nositelja
predmeta*
Ostalo
1.
2.
3.
4.
5.
Ukupno sati – sati preko norme,
prosječna ocjena
SUDJELOVANJE U ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKIM PROJEKTIMA
(Vrsta projekta: MZOŠ RH, TEMPUS – T, FP7 – FP7, ostali projekti - O)
R.
br.
Šifra
projekta
Naziv projekta
Voditelj
projekta
Vrsta
projekta
Potpis
voditelja
projekta*
Ocjena*
Ostalo
1.
2.
3.
4.
5.
OSTALE ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI
(nešto od navedenog ili po potrebi dodati, a pojedinosti dostaviti kao privitak)
R.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
Sem.,
period
Naziv aktivnosti
Datum
Pojedinosti
Ostalo
Izlaganje rada na konferenciji
Sudjelovanje u organizaciji konferencije
Izlaganje na znanstveno-stručnim predavanjima
ETF-a
Sudjelovanje
na
znanstveno-stručnim
radionicama
Ostale aktivnosti po procjeni kandidata i
mentora/voditelja projekta*
Ukupno potrebno ECTS
Ostvareno ECTS
Preostaje ECTS
Kratko mišljenje mentora*
Ocjena znanstvenog novaka/asistenta ( od 1 do 5)*
POTPISI:
ZNANSTVENI NOVAK/ASISTENT:
Ime i prezime, zvanje
MENTOR/VODITELJ PROJEKTA:
Ime i prezime, zvanje
PRODEKAN ZA ZNANOST:
prof. dr. sc. Goran Martinovid
DEKAN:
prof. dr. sc. Radoslav Galid
314
n)
Opišite politiku poticanja i nagrađivanja objavljivanja u visoko rangiranim znanstvenim
časopisima (ili renomiranim izdavačkim kudama za knjige), odnosno sustav podrške
objavljivanju u časopisima sa što vedim faktorom odjeka.
Objavljivanje u visoko rangiranim znanstvenim časopisima ne nagrađuje se sustavno, ali se za Dan
fakulteta na temelju objavljenih rezultata istraživanja ponekad nagrađuje najuspješniji znanstvenik.
Također, ocjenjivanje napredovanja znanstvenih novaka i asistenata na temelju objavljenih rezultata
istraživanja, te javna pohvala visoko ocijenjenih znanstvenih novaka i asistenata pred Fakultetskim
vijedem pokazala se također kao poticaj objavljivanju.
o) Objasnite na koji način vodite brigu o etici u istraživanju te kako provodite europske i
svjetske standarde u zapošljavanju najboljeg znanstvenog kadra (primjerice The
European Charter for Researchers).
Etiku u istraživanjima prati Etičko povjerenstvo Fakulteta. Ono se ne sastaje često jer se na Fakultetu
ne provode često istraživanja koja podrazumijevaju etički upitne postupke istraživanja.
Pri zapošljavanju znanstvenog kadra, natječaji se objavljuju na web stranici fakulteta, dnevnom tisku,
te u Narodnim novinama, a kod zapošljavanj znansvenih novaka i na web stranici Croatian
Researchers' Mobility Portal - http://www.euraxess.hr. Osim temeljnih kriterija, znanstveni novaci
moraju prema uspjehu studiranja biti među prvih 10, odnosno 10% u svojoj generaciji. Osim prosjeka
ocjena i pojedinačnih ocjena iz predmeta razmatra se i dužina studiranja, a po potrebi i ostali
pokazatelji sklonosti znansveno-istraživačkom radu.
p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda
poboljšanja.
Elektrotehnički fakultet Osijek u je izvjesnoj mjeri zadovoljan porastom znanstveno-istraživačkih
aktivnosti u zadnjih 5 godina te njegovim pozitivnim utjecajem na nastavni proces. Pri tome se misli
na nastavu preddiplomskih i diplomskih, poslijediplomskih specijalističkih studija, a pogotovo na
povoljan utjecaj znanstveno-istraživačkih aktivnosti na poslijediplomski doktorski studij
elektrotehnike. Vrlo je pozitivno što nastavnici Fakulteta objavljuju rezultate istraživanja u uglednim
međunarodnim časopisima iz elektrotehnike i računalstva, te interdisciplinarnih područja znanosti i
to s visokim čimbenikom odjeka. Također, objavljeni članci pokazuju pokrivanje znanstvenoistraživačke djelatnosti po svim područjima koja fakultet pokriva. Međutim, ubudude je nužno
povedati broj takvih članaka, što de značiti povedanje intenziteta i kvalitete istraživanja. Kriteriji koje
moraju zadovoljiti mentori na doktorskim disertacijama pokazuju pozitivan učinak na broj završenih
doktora znanosti u zadnjih pet godina, te na broj radova koje objave doktoranti (najčešde u
koautorstvu s mentorom) do završetka doktorata znanosti. Ipak, i na tom polju se može učiniti više
kako bi broj objavljenih radova tijekom doktorskog studija bio vedi, kao i kvaliteta radova. Fakultet je
omogudio prilično dobre uvjete rada mladih znanstvenika, pogotovo asistenata i znanstvenih novaka,
ali bi njihovo pradenje bilo dobro provoditi češde od jednom godišnje, te dodatno intenzivirati ciljane
istraživačke boravke na inozemnim visokim učilištima za sve nastavnike, što bi dalo još bolje rezultate
međunarodne suradnje i vedi broj zajednički objavljenih radova. Nadalje, iako su mentori dostupni
doktorantima, ETF smatra da se veza mentora i doktoranata još može poboljšati pradenjem njehovih
315
međusobnih aktivnosti i zajedničkih rezultata istraživanja koje objavljuju. Nužno je pojačati broj i
kvalitetu znanstveno-istraživačkih projekata, a pogotovo onih koje financira EU kroz okvirne
programe (FP7 i bududi), infrastrukturne programe (IPA), te programe za razvoj ljudskih potencijala
(PEOPLE). Također, ima dosta prostora za prijave projekata financiranih od zaklada u Hrvatskoj (NZZ).
Sve navedeno fakultet ved podržava omogudavanjem savjetodavne, pravne i adminstrativne potpore
za prijavu projekata, te ulaganjem u osposobljavanje nastavnika i službenika kroz seminare i
radionice. Sve navedeno treba osigurati i snažniji nastup prema gospdarstvu s ciljem primjene
znanstveno-istraživačkog rada u gospodarstvu i javnom sektoru. To de dati više mogudnosti za
nagrađivanje uspješnih znanstvenika. Sve navedeno podržano je mjerama iz strategije
Elektrotehničkog fakulteta Osijek i Sveučilišta.
Tablica 5.1. Mentori.
(Mentori za znanstveno područje)
Naziv doktorskog
studija (smjerovi)
Broj mentora pod
kojima su
obranjeni
doktorati znanosti
u zadnjih 5 godina
Broj objavljenih
radova mentora u
domadim
recenziranim
znanstvenim
časopisima u
posljednjih 5 godina*
Broj objavljenih
radova mentora u
inozemnim
recenziranim
znanstvenim
časopisima u zadnjih 5
godina*
Poslijediplomski
doktorski studij
elektrotehnike,
smjerovi:
Elektroenergetika,
Telekomunikacije i
informatika
6
20
29
Poslijediplomski
doktorski studij
računarstva, smjer:
Procesno računarstvo
2
10
7
Poslijediplomski
doktorski studij
elektrotehnike,
smjerovi:
Elektroenergetika,
Komunikacije i
informatika
1
0
0
316
(Mentori za umjetničko područje)
Naziv
doktorskog
studija
(smjerovi)
Broj mentora
pod kojima su
obranjeni
doktorati
znanosti u
zadnjih 5
godina
Broj javno
predstavljenih
umjetničkih djela
mentora na
relevantnim domadim
izložbama ili drugim
umjetničkim
manifestacijama u
posljednjih 5 godina
Broj javno
predstavljenih
umjetničkih djela
mentora na relevantnim
međunarodnim
izložbama ili drugim
umjetničkim
manifestacijama u
posljednjih 5 godina
*U obzir se uzimaju samo recenzirani radovi u najvišoj kategoriji prema nacionalnoj klasifikaciji, odnosno radovi u časopisima u
međunarodnoj citatnoj bazi WoS i Scopus.
317
God. početka
Projekt (naziv)
Vremensko trajanje
projekta (mjeseci)
Državni proračun (MZOŠ)
Državni proračun (ostali
izvor - specificirati)
Proračun lokalnih jedinica
EU fondovi
Gospodarstvo - privatni
sektor
Gospodarstvo - Javna
poduzeda
Ostalo (specificirati)
Tablica. 5.2. Izvori financiranja znanstvenih projekata.
UKUPNO
2007.
Projekt 1: Distribuirano računalno upravljanje u
transportu i industrijskim pogonima (voditelj:
prof.dr.sc. Željko Hocenski)
54
463.501,00
0
0
0
0
0
0
463.501,00
2007.
Projekt 2: Postupci raspoređivanja u
samoodrživim raspodijeljenim računalnim
sustavima (voditelj: prof.dr.sc. Goran Martinovid)
54
297.000,00
0
0
0
0
0
0
297.000,00
2007.
Projekt 3: Motrenje, ispitivanje i dijagnostika
transformatora (voditelj: doc.dr.sc. Kruno
Miličevid)
54
328.497,00
(50% dobiva
Končar
Institut)
0
0
0
0
0
0
164.247,50
2007.
Projekt 4: Kvaliteta i pouzdanost pogona EES
Hrvatske na regionalnom tržištu el. Energije
(voditelj: prof.dr.sc. Srete Nikolovski)
34
464.669,00
0
0
0
0
0
0
464.669,00
318
2007.
Projekt 5: Adaptivni prijenos videosignala
radijskim mrežama u heterogenom okruženju
(voditeljica: prof.dr.sc. Snježana Rimac-Drlje)
54
189.000,00
0
0
0
0
0
0
189.000,00
2007.
Projekt 6: Holografski logički analizator (voditelj:
doc.dr.sc. Ninoslav Slavek)
54
270.000,00
0
0
0
0
0
0
270.000,00
2007.
Projekt 7: Napredni sustavi radijskog pristupa
zatvorenom prostoru i interakcija s okolišem
(voditelj: prof.dr.sc. Tomislav Švedek)
54
179.998,00
0
0
0
0
0
0
179.998,00
2007.
Projekt 8: Širokopojasni pristup i internetske
usluge u ruralnim područjima (voditelj:
prof.dr.sc. Drago Žagar)
54
392.673,00
0
0
0
0
0
0
392.673,00
2007.
Projekt 9:
Vođenje energetskih troškova - Program
hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka
(voditelj: prof.dr.sc. Franjo Jovid)
24
90.000,00
0
0
0
0
0
0
90.000,00
2011.
Projekt 10:
Međunarodni zn.istr. projekt – znanstvenotehnološka suradnja između Republike Hrvatske I
Republike Srbije (prof.dr.sc. Damir Šljivac)
36
11.175,00
0
0
0
0
0
0
11.175,00
Ukupno:
472
2.522.264,50
0
0
0
0
0
0
2.522.264,50
319
Ostalo (specificirati)
2009
Izrada tehničke dokumentacije za
postrojenje bioplina Belišde
6
Belišde d.d.
85.547,36
2009
Izrada elaborata o utjecaju na mrežu
mE BOVIS d.o.o. , Ivankovo
2
PZ Osatina
27.000,00
2009
Mjerenja EMP polja oko trafo stanice
OS4 izrada odgovarajudeg izvještaja
3
Gospodarstvo Javna poduzeda
3
Gospodarstvo
(privatni sektor)
Vremensko trajanje
PROJEKTA (mjeseci)
2009
Analiza kratkog spoja i prijelaznih
pojava na 110 KV vodu između TS
Đakovo 3-TS Ernestinovo
Međunarodni
fondovi
Projekt (naziv)
Proračun lokalnih
jedinica
God. početka
Državni proračun
(Ministarstva I javna
uprava)
Tablica. 5.3.Izvori financiranja stručnih projekata.
HEP OPS
Grad
Osijek
320
UKUPNO
63.000,00
79.800,00
2009
Mjerni sustav struje serije i struja
Ispravljačkih grupa postrojenja
elektrolize Aluminija d.d. Mostar
6
2009
Nadzorno upravljački sustav
optimizacije potrošnje el. energije u
TE-TO „Osijek»
6
2010
Istraživanje tehničke dijagnostike
složenih elektroenergetskih objekata
12
2009
2010
2011
Obrazovanje nezaposlenih osoba
AutoCAD
3x2mj
Zavod za
zapošljavanje
2010
Izrada Web portala
12
Veleučilište
Vukovar
122.500,00
2009
Sveučilišna anketa
6
Rektorat
68.000,00
2010
Elaborat utjecaja male elektrane na
mrežu HEP Elektra Sisak
2
Aluminij d.d.
Mostar
54.000,00
HEP
Proizvodnja
KončarInženjering
255.000,00
193.000,00
HEP ODS
Elektra
321
30.000,00
18.000,00
2010
Snimanje kvalitete električe energije u
Dilj Vinkovcima
1
NEXE Dilj
Vinkovci
4.200,00
2010
Izrada elaborata i projekta rasklopnog
postrojenja sa odlascima na TS-ice
2
Sladorana
Županja
49.800,00
2010
Vršenje elektro nadzora za
Hidrogradnju Zagreb
36
Hidrogradnja
192.800,00
2009
Nadzora i upravljanja izgradnje
odorizacijske stanice na MRS Vukovar i
MRS Negoslavci
2
Prvo
Plinarsko
društvo
19.000,00
2010
Nabavka i isporuka programskog
paketa CYMGRD
3
HEP Elektra
Karlovac
56.500,00
2010
Ocjena stanja i definiranje nivoa
rekonstrukcije opreme generatora
1,2,3 u HE Salakovac
6
Institut za
elektroprivred
u i energetiku
73.000,00
2010
Javna rasvjeta za TE-TO, Osijek
4
HEP
Proizvodnja
58.725,00
322
2011
Izrada računalnog programa
6
HEP OPS
2011
Izrada elaborata o utjecaju mE
Tomašanci na EE mrežu HEP-a
1
PZ Osatina
18.000,00
2011
Izrada elaborata utjecaja elektrane na
biomasu Hrast
3
Strizivojna
Nrast
24.600,00
2011
Projekt razvoja sustava za zaštitu
mobilnih komunikacija uz korištenje
komunikacijskih peer-to-peer
protokola
15
Ukupno
143
Institut za
elektroničko
poslovanje
42.000,00
410.000,00
1.940.272,36
323
Tablica 5.4. Popis znanstvenih i razvojnih projekata.
Popis svih aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata dodijeljenih od strane MZOŠ-a
s imenima voditelja
1.
2.
Distribuirano računalno upravljanje u transportu i industrijskim pogonima (voditelj:
prof.dr.sc. Željko Hocenski)
Postupci raspoređivanja u samoodrživim raspodijeljenim računalnim sustavima (voditelj:
prof.dr.sc. Goran Martinovid)
3.
Motrenje, ispitivanje i dijagnostika transformatora (voditelj: doc.dr.sc. Kruno Miličevid)
4.
Kvaliteta i pouzdanost pogona EES Hrvatske na regionalnom tržištu el. Energije (voditelj:
prof.dr.sc. Srete Nikolovski)
Adaptivni prijenos videosignala radijskim mrežama u heterogenom okruženju (voditeljica:
prof.dr.sc. Snježana Rimac-Drlje)
5.
6.
Holografski logički analizator (voditelj: doc.dr.sc. Ninoslav Slavek)
7.
Napredni sustavi radijskog pristupa zatvorenom prostoru i interakcija s okolišem
(voditelj: prof.dr.sc. Tomislav Švedek)
8. Širokopojasni pristup i internetske usluge u ruralnim područjima (voditelj: prof.dr.sc.
Drago Žagar)
9. Vođenje energetskih troškova - Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka
(voditelj: prof.dr.sc. Franjo Jovid)
10. Međunarodni zn.istr. projekt – znanstveno-tehnološka suradnja između Republike
Hrvatske I Republike Srbije (prof.dr.sc. Damir Šljivac)
Popis aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata iz drugih nacionalnih izvora (UKF, NZZ,
ostala državne institucije ili domade gospodarstvo) s imenima voditelja
Hrvatski institut za tehnologiju (HIT):
1. Sustav lociranja i naplate u odnosu na vrijeme provedeno u određenoj aktivnosti
(doc.dr.sc. Slavko Rupčid)
Popis svih znanstvenih i razvojnih projekta iz međunarodnih izvora s imenima voditelja
1. Collaborative Internationalisation of Software Engineers in Croatia – TEMPUS KISEK
(voditelj: prof.dr.sc. Željko Hocenski)
2. 2. Electricity Market Simulation and Analysis Curricula for Engineering Education –
TEMPUS EMSA (voditelj: prof.dr.sc. Srete Nikolovski)
3. Inicijativa za prijenos znanja i informacija o kvaliteti električne energije putem LPQI web
stranice - Leonardo Power Quality Initiative (prof.dr.sc. Srete Nikolovski)
4. European sensor network architecture - ITEA 05023 ESNA-BE (prof.dr.sc. Srete Nikolovski)
324
Vrsta radova
Ukupan broj radova
Broj radova nastavnika
Broj radova koje su
zajednički napisala dva ili
više nastavnika visokog
učilišta
Broj radova koji su
proizašli iz suradnje s
drugim visokim učilištima
i znanstvenim
organizacijama
Tablica 5.5. Bibliografija (u posljednjih 5 godina).
Znanstveni radovi u časopisima koji
su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI,
SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu
138
138
81
26
Ostali recenzirani radovi zastupljeni
u bazama koje se priznaju za izbore
u znanstvena zvanja
14
14
6
5
Autorstvo inozemno izdanih knjiga
1
0
0
0
Autorstvo domadih knjiga
12
7
2
0
Radovi u domadim časopisima s
međunarodnom recenzijom
63
61
42
8
Recenzirani radovi u zbornicima
inozemnih i međunarodnih
znanstvenih skupova*
269
269
194
19
Radovi u domadim časopisima s
domadom recenzijom
0
0
0
0
Stručni radovi
45
39
36
0
Poglavlja u recenziranim knjigama
14
6
2
5
Recenzirani radovi u zbornicima
domadih znanstvenih skupova*
58
49
37
6
Uredništva inozemnih knjiga*
0
0
0
0
Uredništva domadih knjiga*
4
4
4
0
Broj radova u časopisima vaše
institucije
30
29
29
3
*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak.
325
Tablica 5.5.a. Bibliografija umjetnika (u posljednjih 5 godina).
UMJETNIČKA DJELATNOST
Broj kompleksnih umjetničkih djela koja su definirana kao vrhunsko
postignude od međunarodnog značaja
Broj kompleksnih umjetničkih djela koja su definirana kao vrhunsko
postignude nacionalnog značaja
Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama od
međunarodnog značaja
Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama od
nacionalnog značaja
Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela s objavljenom kritikom
Broj premijerno predstavljenih umjetničkih djela
Autorstva knjiga objavljenih u inozemstvu
Autorstva knjiga objavljenih u Republici Hrvatskoj
326
Ukupno
Tablica 5.6. Znanstvena produktivnost
prema ustrojbenim jedinicama visokog učilišta
Zavod za zajedničke predmete
Vrsta radova
Ukupan
broj
radova
Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu:
broj radova/broj nastavnika
Katedra za
Katedra za
strojarstvo i
matematiku i fiziku
strane jezike
Znanstveni radovi u časopisima koji su
zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCIexpanded i A&HCI) te Scopusu
16
0,6
1,25
Ostali recenzirani radovi zastupljeni u
bazama koje se priznaju za izbore u
znanstvena zvanja
4
0,2
0,25
Autorstvo inozemno izdanih knjiga
0
0
0
Autorstvo domadih knjiga
4
0,3
0,125
Radovi u domadim časopisima s
međunarodnom recenzijom
18
0,4
1,75
Recenzirani radovi u zbornicima
inozemnih i međunarodnih
znanstvenih skupova
19
1,5
0,5
Radovi u domadim časopisima s
domadom recenzijom
14
1
0,5
Stručni radovi
7
0,5
0,25
Poglavlja u recenziranim knjigama
0
0
0
Recenzirani radovi u zbornicima
domadih znanstvenih skupova*
7
0,5
0,25
Uredništva inozemnih knjiga*
0
0
0
Uredništva domadih knjiga*
0
0
0
Broj radova u časopisima vaše
institucije
0
0
0
327
Zavod za računalno i programsko inženjerstvo
Vrsta radova
Znanstveni radovi u
časopisima koji su zastupljeni
u bazi CC, WoS (SSCI, SCIexpanded i A&HCI) te
Scopusu
Ostali recenzirani radovi
zastupljeni u bazama koje se
priznaju za izbore u
znanstvena zvanja
Ukupan
broj
radova
Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj
radova/broj nastavnika
Katedra za
Katedra za računalno
programsko
inženjerstvo
inženjerstvo
41
19/5=3.80
32/5=6.40
0
0
0
Autorstvo inozemno izdanih
knjiga
0
0
0
Autorstvo domadih knjiga
5
4/5=0.80
3/5=0.60
19
9/5=1.80
11/5=2.20
84
53/5=10.60
52/5=10.40
4
2/5=0.40
3/5=0.60
Stručni radovi
7
4/5=0.80
4/5=0.80
Poglavlja u recenziranim
knjigama
3
1/5=0.20
2/5=0.40
Recenzirani radovi u
zbornicima domadih
znanstvenih skupova*
9
12/5=2.40
11/5=2.20
Uredništva inozemnih knjiga*
1
0
1/5=0.20
Uredništva domadih knjiga*
6
5/5=1.00
1/5=0.20
Broj radova u časopisima
vaše institucije
10
5/5=1.00
8/5=1.60
Radovi u domadim
časopisima s međunarodnom
recenzijom
Recenzirani radovi u
zbornicima inozemnih i
međunarodnih znanstvenih
skupova
Radovi u domadim
časopisima s domadom
recenzijom
*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak
328
Zavod za elektrostrojarstvo
Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj
radova/broj nastavnika
Katedra za električne
Katedra za osnove
strojeve i energetsku
elektrotehnike i
elektroniku
mjeriteljstvo
Vrsta radova
Ukupan
broj
radova
Znanstveni radovi u časopisima koji
su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI,
SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu
9
8/6=1,33
1/6=0,17
Ostali recenzirani radovi zastupljeni
u bazama koje se priznaju za izbore
u znanstvena zvanja
10
9/6=1,50
1/6=0,17
Autorstvo inozemno izdanih knjiga
0
0/6=0,00
0/6=0,00
Autorstvo domadih knjiga
1
1/6=0,17
0/6=0,00
Radovi u domadim časopisima s
međunarodnom recenzijom
0
0/6=0,00
0/6=0,00
Recenzirani radovi u zbornicima
inozemnih i međunarodnih
znanstvenih skupova
28
7/6=1,17
21/6=3,50
Radovi u domadim časopisima s
domadom recenzijom
0
0/6=0,00
0/6=0,00
Stručni radovi
6
2/6=0,33
4/6=0,67
Poglavlja u recenziranim knjigama
0
0/6=0,00
0/6=0,00
Recenzirani radovi u zbornicima
domadih znanstvenih skupova*
4
4/6=0,67
0/6=0,00
Uredništva inozemnih knjiga*
0
0/6=0,00
0/6=0,00
Uredništva domadih knjiga*
0
0/6=0,00
0/6=0,00
Broj radova u časopisima vaše
institucije
0
0/6=0,00
0/6=0,00
*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak
329
Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju
Ukupan
broj
radova
Vrsta radova
Znanstveni radovi u časopisima koji su
zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCIexpanded i A&HCI) te Scopusu
Ostali recenzirani radovi
u časopisima zastupljeni u bazama koje
se priznaju za izbore u znanstvena zvanja
Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu:
broj radova/broj nastavnika
Katedra za
Katedra za električne
automatiku i
pogonske sustave
robotiku
17
4/2= 2.0
13/2= 6.5
9
7/2= 3.5
2/2= 1.0
Autorstvo inozemno izdanih knjiga
-
-
-
Autorstvo domadih knjiga
-
-
-
Radovi u domadim časopisima s
međunarodnom recenzijom
9
2/2= 1.0
7/2= 3.5
Recenzirani radovi u zbornicima
inozemnih i međunarodnih znanstvenih
skupova
29
11/2= 5.5
18/2= 9.0
Radovi u domadim časopisima s
domadom recenzijom
7
5/2= 2.5
2/2= 1.0
Stručni radovi
2
2/2= 1.0
-
Poglavlja u recenziranim knjigama
1
-
1/2= 0.5
Recenzirani radovi u zbornicima domadih
znanstvenih skupova*
10
10/2= 5.0
-
Uredništva inozemnih knjiga*
-
-
-
Uredništva domadih knjiga*
-
-
-
Broj radova u časopisima vaše institucije
5
1/2= 0.5
4/2= 2.0
*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak
330
Zavod za elektroenergetiku
Vrsta radova
Znanstveni radovi u
časopisima koji su
zastupljeni u bazi CC, WoS
(SSCI, SCI-expanded i
A&HCI) te Scopusu
Ostali recenzirani radovi
zastupljeni u bazama koje
se priznaju za izbore u
znanstvena zvanja
Autorstvo inozemno
izdanih knjiga
Ukupan
broj
radova
Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj
nastavnika
Katedra za
Katedra za
Laboratorij za
elektroenergetsk
elektrane i
elektromagnetsk
e mreže i
energetske
u kompatibilnost
postrojenja
procese
20
11/3=3.67
10/2=5.00
2/2=1.00
9
7/3=2.33
2/2=1.00
1/3=0.33
0
0
0
0
5
4/3=1.33
1/2=0.50
0
4
3/3=1.00
1/2=0.50
0
38
30/3=10
11/2=5.50
12/3=4.00
5
3/3=1
2/2=1.00
3/3=1.00
21
17/3=5.67
10/2=5.00
9/3=3.00
0
0
0
0
1
1/3=0.33
1/2=0.50
1/3=0.33
0
0
0
0
Uredništva domadih
knjiga*
1
1/3=0.33
0
0
Broj radova u časopisima
vaše institucije
0
0
0
0
Autorstvo domadih knjiga
Radovi u domadim
časopisima s
međunarodnom
recenzijom
Recenzirani radovi u
zbornicima inozemnih i
međunarodnih
znanstvenih skupova
Radovi u domadim
časopisima s domadom
recenzijom
Stručni radovi
Poglavlja u recenziranim
knjigama
Recenzirani radovi u
zbornicima domadih
znanstvenih skupova*
Uredništva inozemnih
knjiga*
*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak
331
Zavod za komunikacije
Vrsta radova
Znanstveni radovi u časopisima
koji su zastupljeni u bazi CC,
WoS (SSCI, SCI-expanded i
A&HCI) te Scopusu
Ostali recenzirani radovi
zastupljeni u bazama koje se
priznaju za izbore u znanstvena
zvanja
Ukupan
broj
radova
Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj
nastavnika
Katedra za
Katedra za
Laboratorij za
radiokomunikacije i
elektroniku
VF mjerenja
telekomunikacije
33
17/4=4.25
24/2=12.00
13/2=6.50
0
0
0
0
Autorstvo inozemno izdanih
knjiga
0
0
0
0
Autorstvo domadih knjiga
0
0
0
0
Radovi u domadim časopisima s
međunarodnom recenzijom
10
¼=0.25
9/2=4.50
3/2=1.50
Recenzirani radovi u
zbornicima inozemnih i
međunarodnih znanstvenih
skupova
55
16/4=4.00
40/2=20
23/2=11.50
Radovi u domadim časopisima s
domadom recenzijom
0
0
0
0
Stručni radovi
0
0
0
0
Poglavlja u recenziranim
knjigama
0
0
0
0
7/4=1.75
22/2=11.00
15/2=7.50
Recenzirani radovi u
zbornicima domadih
znanstvenih skupova*
29
Uredništva inozemnih knjiga*
3
0
1/2=0.50
3/2=1.50
Uredništva domadih knjiga*
0
0
0
0
Broj radova u časopisima vaše
institucije
3
0
1/2=0.50
3/2=1.50
332
Tablica 5.7. Umjetnička produktivnost prema ustrojbenim jedinicama visokog učilišta.
Vrsta radova
Ukupan
broj
Broj kompleksnih umjetničkih djela koja
su definirana kao vrhunsko postignude od
međunarodnog značaja
Broj kompleksnih umjetničkih djela koja
su definirana kao vrhunsko postignude
nacionalnog značaja
Broj premijerno predstavljenih
umjetničkih djela na manifestacijama od
međunarodnog značaja
Broj premijerno predstavljenih
umjetničkih djela na manifestacijama od
nacionalnog značaja
Broj premijerno predstavljenih
umjetničkih djela s objavljenom kritikom
Autorstva inozemno izdanih knjiga
Autorstva domadih knjiga
333
Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj
radova/broj nastavnika
Ustrojbena
Ustrojbena
Ustrojbena
jedinica 1
jedinica 2
jedinica 3
6. Mobilnost i međunarodna suradnja
a) Navedite na koji način podupirete unutarnju mobilnost studenata (mogudnosti prelaska
studenata koji su završili druge srodne studijske programe).
Studijskim programima i uvjetima upisa definirana je unutarnja mobilnost studenata na nekoliko razina:

Unutarnja mobilnost za upise na diplomske studije
Diplomske studije izravno mogu upisivati osobe koja su završila odgovarajudi smjer
preddiplomskih studija elektrotehnike ili računarstva srodnih tehničkih fakulteta u Republici
Hrvatskoj: Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje Split I Tehnički fakultet u Rijeci.
Za prvostupnike drugih tehničkih i ostalih srodnih fakulteta, Povjerenstvo za upise na
diplomske studije po prijavi kandidata definira mogudnost upisa i/ili eventualnu razliku
ispita, ovisno o nastavnom programu njihovih preddiplomskih studija. Ukoliko im se odobri
upis, razliku ispita kandidat upisuje u I. godini diplomskog studija zajedno s ostalim ispitima
predviđenim studijskim programom.
Za sve stručne prvostupnike Elektrotehničkog fakulteta ili bilo kojih srodnih tehničkih i ostalih
stručnih studija i Veleučilišta uvjet za upis diplomskog studija je završena razlikovna godina
na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, prema odluci Fakultetskog vijeda o ustrojstvu
razlikovne godine.

Unutarnja mobilnost upise na preddiplomske i stručne studije
Iako je studijskim programom za završetak studija definirana obveza polaganja svih ispita propisanih
tim programom, svi studenti odgovarajudih srodnih studija mogu uz zamolbu i priloženi studijski
program upisati odgovarajudu godinu studija i izvršiti prijelaz s drugog visokog učilišta. Prodekan za
nastavu pri tome definira prijedlog za priznavanje ECTS-a nastavnicima na kolegijima, a pri upisu
studenti zadržavaju status redovitog ili izvanrendog koji su imali na matičnoj ustanovi.
Dodatno, prema Pravilniku o studiranju studentima preddiplomskog studija elektrotehnike ili
računarstva odobrava se prilikom upisa u višu akademsku godinu i prelazak na stručni studij na osobni
zahtjev pri čemu također prodekan za nastavu definira prijedlog priznavanja ECTS-a nastavnicima.

Unutarnja mobilnost za upise na poslijediplomske studije
Poslijediplomski doktorski studij elektrtotehnike s smjerovima Elektroenergetika i Komunikacije i
informatika, te poslijediplomski specijalisticki studiji Eleketroenergetika u tržišnom okruženju,
Napredne komunikacijske tehnologije i Procesno računarstvo izravno mogu upisivati osobe koja su
završila odgovarajudi preddiplomski i diplomski studij (usklađen s Bolonjskom deklaracijom,
3+2 godine - priznaje im se 300 ECTS bodova) ili dodiplomski studij (prije uvođenja Bolonjskih
studija – priznaje im se 240 do 270 ECTS bodova) ili odgovarajudi poslijediplomski studij za
stjecanje stupnja magistra znanosti (priznaje im se ovisno o istraživačkoj aktivnosti I
334
položenim ispitima 90 ili manje ECTS bodova) elektrotehnike ili računarstva srodnih tehničkih
fakulteta u Republici Hrvatskoj: Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split I Tehnički fakultet u Rijeci.
Za polaznike s drugih tehničkih fakulteta, te ostalih srodnih fakulteta, Povjerenstvo za
poslijediplomske studije definira mogudnost upisa ii razliku ispita, ovisno o nastavnim
programima završenih studija. Ukoliko im se odobri upis, uz redovite ispite, polaznik prema
odluci Povjerenstva upisuje ispite razlike s preddiplomskog, diplomskog, dodiplomskog,
poslijediplomskog magistarskog studija.
Uvjeti upisa iscrpno su opisani u Vodiču za poslijediplomski doktorski studij, te Vodiču za
poslijediplomski specijalistički studij I pripadajudim pravilnicima. Sve navedeno raspoloživo je
u tiskanom obliku, te na web stranici fakulteta na adresi:
http://www.etfos.hr/?poslijediplomski_studij.
b) Opišite ciljeve koje želite postidi međunarodnom suradnjom vašega visokog učilišta.
Navedite oblike suradnje (europske projekte, bilateralne ugovore s inozemnim visokim
učilištima, individualnu suradnju u istraživanjima, duže i krade boravke nastavnika i
studenata u inozemstvu, međunarodne stipendije za nastavnike i studente, organiziranje
međunarodnih konferencija u Hrvatskoj, sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i
ostale oblike suradnje) i procijenite opseg i uspješnost postojede međunarodne suradnje
vašega visokog učilišta.
Ciljevi međunarodne suradnje:
 Kroz mreže i projekte mobilnosti osigurati prikladnu, usmjerenu i istraživački ciljanu
mobilnost istraživača koja ima za cilj ostvarenje međunarodno prepoznatih rezultata
istraživanja i povedanje kvalitete istraživanja u sklopu poslijediplomskog doktorskog
studija.
 Organizirati i suorganizirati međunarodne znanstvene skupove s institucijama partnerima
te pod pokroviteljstvom međunarodnih stručnih udruga
 Rezultate istraživanja s međunarodnim partnerima diseminirati kroz znanstvene časopise
sa značajnim čimbenikom odjeka.
 Kroz međunarodne projekte (npr. FP7), osigurati sredstva za financiranje istraživanja i
radnih mjesta istraživača, te sredstva za postdoktorska istraživanja domadih i inozemnih
znanstvenika.
Jedan od postojedih oblika međunarodne suradnje jest organiziranje i suorganiziranje međunarodnih
znanstvenih skupova s institucijama partnerima (npr. konferencija Science in Practice). Uz to se
rezultati istraživanja diseminiraju s partnerima kroz međunarodni časopis International Journal of
Electrical and Computer Engineering Systems koji izdaje Fakultet.
Studenti su uključeni u međunarodnu suradnju Fakulteta kroz nekoliko programa, projekata i udruga
i to: kroz program mobilnosti studenata – ERASMUS: svake godine nekoliko studenata studira jedan
335
do dva semestra nastave, stručne prakse i/ili izrade završnih i diplomskih radova na europskim
sveučilištima; kroz nastavu dijela kolegija, osobito onih s gostujudim profesorima s europskih
sveučilišta te onih razvijenih kroz dva TEMPUS projekta, CISEC i EMSA, u suradnji s partnerskim
europskim sveučilištima, obavljanje praktičnog dijela nastave, tj. studentske prakse kroz
međunarodne udruge studenata tehničkih fakulteta IAESTE ved više od 20 godina, a u posljednje
vrijeme i udruge AIESEC, izradu diplomskih radova, tečajeve i ostale oblike suradnje.
U svrhu mobilnosti studenata i nastavnika realiziranih kroz ERASMUS dosad su potpisani bilateralni
ugovori sa sljededim sveučilištima: Malardalen University, Technische Universitaet Wien, University
of Pecs, Hochschule Bremen, Hochschule Albstadt Sigmaringen, Fachhochschule Giessen Friedberg,
Budapest Tech, Technical University of Lodz, Universitat Politecnica de Catalunya, University Stefan
Cel Mare Suceava, Univerza na Primorskem Koper, Univerza v Ljubljani, Univerza v Mariboru, OttoFriedrich-Universitaet Bamberg, Universitaet des Saarlandes.
Pritom se kao glavni nedostaci mobilnosti djelatnika Fakulteta realiziranih kroz ERASMUS mogu
uočiti:
- kratko trajanje mobilnosti (pet boravaka na stranom sveučilištu kradih od mjesec dana, samo jedan
boravak na duže vremensko razdoblje).
- nekorištenje mogudnosti mobilnosti od strane nenastavnog osoblja
Iako se dolazna i odlazna mobilnost studenata i nastavnika realizira na Fakultetu, potrebno ju je
poticati, među ostalim, i kroz sljedede mjere:




U okviru ERASMUS programa koji u duhu bolonjskog procesa omogudava mobilnost
studenata i nastavnika, povedati broj potpisanih bilateralnih ugovora na razini fakulteta s
ciljem povedanja izbora studentima i nastavnicima pri ostvarenju odlazne mobilnosti.
Poboljšati promidžbu ERASMUS programa studentima fakulteta na postojedim internetskim
stranicama mobilnosti, organizacijama tribina, izravnom kontaktu s ERASMUS
koordinatorom i dr. s ciljem povedanja interesa i kvalitete kandidata za odlaznu mobilnost
studenata.
Poboljšati promidžbu na engleskom jeziku na postojedim internetskim stranicama kroz
osvježavanje informacija, izradu dodatnih promidžbenih materijala, prezentaciju u suradnji s
partnerskim sveučilištima s ciljem uspostavljanja i postupnog povedanja dolazne mobilnosti
studenata i nastavnika.
Daljnji razvoj suradnje s međunarodnom studentskom udrugom IAESTE i drugim udrugama u
provedbi programa razmjene studentskih praksi s naglaskom na povedanje broja prihvata
dolaznih inozemnih studenata.
336
c) Navedite međunarodna udruženja srodnih institucija u koja ste uključeni i opišite način na
koji aktivno pridonosite zajedničkim ciljevima.
Elektrotehnički fakultet Osijek uključen je u nekoliko međunarodnih institucija:
- Association of Universities and Enterprises for the training in the field of Electric Energy
Systems. EES-UETP ima 23 partnera (4 poduzeda i 19 sveučilišta) u 12 europskih država.
Elektrotehnički fakultet Osijek aktivno sudjeluje na skupovima, znanstvenim i stručnim
predavanjima.
- CIGRE (International Council on Large Electric Systems) je vodeda međunarodna organizacija
koja se bavi elektroenergetskim sustavima, te njihovim tehničkim, ekonomskim, ekološkim,
organizacijskim i pravnim aspektima. Elektrotehnički fakultet Osijek aktivno sudjeluje u radu
organizacije sa svojim znanstveno-stručnim radovima (imao ih je dva) i predstavnicima na
međunarodnom godišnjem skupu u Parizu.
-
Europska udruga za EMTP-ATP udruga je koja se bavi znanstvenim i stručnima aktivnostima vezanima
za prijelazne pojave u elektroenergetskom sustavu. Djelatnici Elektrotehničkog fakulteta Osijek imali
su više izlaganja na tim skupovima, a bili su i domadini jednog skupa u Dubrovniku.
337
-
SESTECH User Group je međunarodna organizacija koja okuplja svjetske stručnjake u području
uzemljenja, munja i elektromagnetskih smetnji. Elektrotehnički fakultet Osijek je aktivan u
objavljivanju radova, prijenosu i razmjeni tehnologija i znanja iz tog područja.
-
KoREMA - Croatian Society for Communications, Computing, Electronics, Measurement and
Control. Elektrotehnički fakultet Osijek podupiruda je institucija (nositelj FER Zagreb) čiji su
nastavnici ujedno i individualni članovi ove znanstveno-stručne udruge koja pokriva cijelo
područje elektrotehnike, računarstva i druga područja tehničkih znanosti. Doprinos se očituje
kroz sudjelovanje na aktivnostima održavanja konferencija (kao članovi programskih odbora,
recenzenti, voditelji sekcija, ali i autori) te recenzija i članstva uredničkog odbora časopisa
„Automatika“.
IEEE Croatia Section. Nastavnici i studenti Elektrotehničkog fakulteta Osijek, ravnopravno s
članovima drugih fakulteta iz Hrvatske i inozemstva, sudjeluju aktivno u radu IEEE Hrvatske
sekcije i to kao osnivači i voditelji IEEE Systems, Man and Cybernetics, IEEE Croatia Section,
kroz aktivni studentski ogranak IEEE Student branch Osijek, IEEE Croatia Section te kao
pojedinačni članovi svih sekcija IEEE Croatia Section. Doprinos se očituje kroz sudjelovanje u
aktivnostima vezanima uz konferencije i časopise (članovi odbora, recenzenti, autori) te kroz
približavanje najnovijih znanstveno-stručnih spoznaja iz elektrotehnike i računarstva u bližoj i
daljoj radnoj okolini, a posebno studentima i to kroz razne radionice i znanstveno-stručna
predavanja.
-
d)
Opišite oblike svoje uključenosti u Program za cjeloživotno učenje EU.
Osnovni oblik uključenosti sastoji se u ERASMUS programu kako je opisano, među ostalim, i u
točkama 4g), 6b) i 6g). Elektrotehnički fakultet Osijek uključen je u Program za cjeloživotno učenje EU
i preko Leonardo Power Quality Initiative u kojoj putem LPQI internetske stranice sudjeluje i Zavod za
elektroenergetiku Elektrotehničkog fakulteta Osijek. Naime, ta je inicijativa dobitnik nagrade
Europske Unije „Leonardo da Vinci“ programa te služi za prijenos znanja i informacija o kvaliteti
električne energije.
338
a) Analizirajte primjenu međunarodnog iskustva vaših nastavnika i suradnika stečeno duljim
boravcima (godinu dana ili više) na uglednim sveučilištima ili institutima u svijetu. Navedite
usporedbu s drugim srodnim visokim učilištima i vaše mišljenje o tome.
Nitko od nastavnika i suradnika nije boravio na uglednim sveučilištima ili institutima u svijetu
godinu dana ili više.
f) Ako postoji, opišite i ocijenite suradnju u razmjeni nastavnika i suradnika s drugim visokim
učilištima
iz inozemstva. Navedite mišljenja i komentare studenata o gostujudim
nastavnicima.
U okviru TEMPUS EMSA (Electricity Market Simulation adn Analysis) projekta Elektrotehničkog
fakulteta u suradnji sa Vrije Universiteit Brussel (VUB) i Universitat Politecnica de Catalunya
(UPC), profesor Rodrigo Ramirez Pisco održao je 2009./2010. godine predavanje o energetskoj
učinkovitosti i mogudnostima mobilnosti studenata i nastavnika u nastavnom i znanstvenoistraživačkom okviru CITCEA centra vezane uz mehatroniku i kako oni sam nazivaju tzv.
„enertroniku“. Predavanjima su uz veliki broj zainteresiranih nastavnika i suradnika na projektu
sudjelovali i preko 200 studenata na kolegijima „Osnove energetike i ekologije“, „Energetske
pretvorbe“, „Obnovljivi izvori energije“, „Ekonomike EES“ i „Tržište električne energije“ koji su
tenatski vezani uz temu predavanja i/ili sam TEMPUS EMSA projekt. Nakon predavanja nastavnici
na kolegijima izvršili su usmenu anketu i studenti su bili iznimno zadovoljni predavanjem, osobito
dijelom vezanim uz predstavljanje mogudnosti mobilnosti prema UPC u Barceloni s kojom je
godinu dana kasnije potpisan i ERASMUS bilateralni ugovor, te izrazili želju za više takvih
predavanja tijekom daljnjeg studija.
g) Navedite način na koji podupirete izvođenja kolegija na engleskom ili nekom drugom
svjetskom jeziku kako biste privukli studente iz inozemstva.
Vodedi se njihovim međunarodnim iskustvom, boravcima i suradnjom u tablici je navedeno 16 odabranih
kolegiji za ERASMUS razmjenu s obzirom da je Sveučilište zahtjevalo za početnu brošuru ograničen broj
kolegija, među kojima i dva razvijena u okviru međunarodnog TEMPUS EMSA projekta dvojezično.
Popis predmeta koji u ponuđeni za razmjenu u ERASMUS programu
Šifra: P B x yz ili D B x yz
P – preddiplomski studij, D – diplomski studij
B – smjer: E – elektroenergetika, K – komunikacije, R – računarstvo; I – izborni kolegij
x - redni broj semestra
yz – redni broj kolegija u semestru
339
Šifra/Code
Naziv predmeta/Course title
Jezik/Language
ECTS
PRK501
Baze podataka/Data Bases
Engleski/English
7
DE101
Električni strojevi/Electrical Machines
Njemački/Deutsch
5
DIE103
Obnovljivi izvori energije/Renewable
Energy Sources
Engleski/English
4,5
DR101
Dizajn računalnih sustava/Computer
System Design
Engleski/English
5
Engleski/English
7
Engleski/English
4,5
DE203
DIE205
Prijenos i distribucija električne energije
/Transmission and Distribuition of
Electrical Energy
Ekonomika elektroenergetskog
sustava/Power System Economics –
TEMPUS EMSA
DIER201
Procesna mjerenja/Process
Measurement
Njemački/Deutsch
4,5
DKIR201
Multimedijski sustavi/Multimedia
Systems
Engleski/English
7
DRIK201
Računalni sustavi stvarnog
vremena/Real-time Computer Systems
Engleski/English
7
DIKR202
Meko računarstvo/Soft computing
Engleski/English
4,5
DIR203
Osiguranje kakvode programske
podrške/Software Quality Assurance
Engleski/English
4,5
DE302
Zaštita u elektroenergetskom
sustavu/Power System Protection
Engleski/English
7
DIE303
Tržište električnom energijom/Electricity
Market – TEMPUS EMSA
Engleski/English
4,5
Engleski/English
4,5
Engleski/English
7
Engleski/English
7
DIE301
DR302
DRIK301
Stabilnost i pouzdanost EE
sustava/Power System Stability and
Reliability
Pouzdanost i dijagnostika računalnih
sustava/Computer System Reliability
and Diagnostics
Distribuirani računalni
sustavi/Distributed Computer Systems
Spremnost za sudjelovanje u ERASMUSU i izvođenje nastave na uglavnom engleskom jeziku iskazali su prilikom
prikupljanja podataka nastavnici na ukupno 41 kolegiju diplomskih studija elektrotehnike i 26 kolegija
340
diplomskog studija računarstva (od kojih je 10 zajedničkih).
h) Analizirajte međunarodnu suradnju studenata vašega visokog učilišta, posebno sa stručnog
stajališta (stručni studentski simpoziji, studijski posjeti i sl.) te posebno sa stajališta
udruživanja u svrhu promoviranja studentskih prava.
Studenti Elektrotehničkof fakulteta svojeu međunarodnu suradnju i stučnu praksu osiguravaju
ponajprije kroz udrugu IAESTE čiji je osnovni cilj „osigurati studentima stručno praktično iskustvo u
inozemstvu sa ciljem da studenti kroz rad na aplikativnim projektima i u suvremenim tehnološkim
postrojenjima renomiranih stranih kompanija steknu praktično iskustvo koje je važno za
produbljivanje i usavršavanje njihovog znanja“, ali i „potencirati promidžbu međunarodnog
razumijevanja i dobre volje među studentima svih nacionalnosti bez obzira na rasu, boju, spol ili
vjeru, pružiti hrvatskim poslodavcima visokokvalificirane i motivirane strane studente“ te „biti izvor
kulturnog bogatstva hrvatskim i stranim studentima te široj zajednici.“
Osječki ogranak IAESTE organizacije usko surađuje sa Elektrotehničkim fakultetom s primarnim ciljem
pružanja studentima mogudnosti međunarodne razmjene praksi u inozemstu i jedan je od
najuspješnijih u državi, a to pokazuje između ostalog i veliki broj studenata Elektrotehničkog fakulteta
koji su do sada boravili na stučnoj praksi u inozemstvu. U posljednjih 5 godina radi se o ukupno 36
studenata koji su boravili na prestižnim znanstveno-istraživačkim ali i poznatim i (nama) manje
poznatim gospodarskim instucijama u nizu zemalja od npr. Austrije, Poljske, Grčke, Finske, Portugala,
Belgije, Španjolske pa sve do Indije, Brazila, SAD- a i Japana. Samo u 2011. godini 9 studenata upudeno
je na prakse diljem svijeta, a posljednjih nekoliko godina IAESTE organizira a Elektrotehnički fakultet je
domadin je i Tjedna međunarodnog razmjene studenata na kojima se uz IEASTE predstavljaju i druge
mogudnosti i udruge (ERASMUS program mobilnosti i stručnih praksi, CROMSIC, te AIESEC
međunarodne udruge mladih s kojom fakultet ima također sve bolju suradnju, a koja se posebno ističe
upravo u pomaganju mladima (studentima) “u otkrivanju i razvoju svojih liderskih potencijala kako bi
imali pozitivan utjecaj na društvo i zajednicu”, a jedna od njihovih (mnogih) najznačajnihih aktivnosti
je Career Day koji se svake godine organizira na razini sveučilišta i na kojem sudjeluju i naši student.
Posljednje dvije akademske godine studentima se otvara mogudnost ostvarenja međunarodnih
stručnih praksi i kroz ERASMUS program mobilnosti, gdje očekujemo vedi odaziv u bududem
razdoblju.
i)
Komentirajte mogudnost da vaši studenti jedan dio svog studija provedu u inozemstvu i
oblike institucijske potpore.
Studenti kroz program mobilnosti studenata (ERASMUS) mogu studirati do dva semestra na
inozemnim sveučilištima, te obavljati praktični dio nastave, tj. studentsku praksu kroz međunarodne
udruge studenata tehničkih fakulteta IAESTE i AIESEC.
ERASMUS koordinator Fakulteta inicira potpisivanje ERASMUS bilateralnog ugovora između
Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i stranih sveučilišta te savjetuje studente u odabiru studijskih
programa i kolegija u inozemstvu što se u konačnici evidentira "Learning Agreementom".
341
Pritom, prema članku 13. "Pravilnika o ERASMUS programu međunarodne mobilnosti", prilikom
usporedbe i procjene kompatibilnosti studijskih programa i pojedinih predmeta, akademski
ERASMUS koordinator polazi od načela maksimalne fleksibilnosti čime se potiče mobilnost studenata.
j)
Opišite boravke stranih studenata na vašem visokom učilištu (njihovo trajanje i sadržaj
tablica 6.2).
Dolazna mobilnost počela je ozbiljnije od 2000. godine s dolaskom prvog studenta iz Francuske, a sljededi
studenti počeli su pristizati tek 2004. godine što je razumljivo s obzirom na ratne uvjete u kojima se grad Osijek i
osječko sveučilište nalazilo sve do 1998. godine. Ukupno je kroz sustav AIESEC stručnih praksi dosad boravilo
samo dva studenta, dok je kroz IEASTE stručne prakse na Elektrotehničkom fakultet boravilo ukupno 19
studenata, a od toga u posljednjih 5 godina 13 studenata kako je navedeno u sljededoj tablici:
Ime i prezime
studenta
Država iz
koje dolazi
Razdoblje
boravka
Sveučilište s kojega student dolazi
Mentor na ETF-u
Osijek
Opis boravka
Brandon
18.06.2006. Purdue University - Electrical
Mladen
SAD
Goldstein
18.08.2006.
Engineering
Antunovid
Razvoj, implementacija i ispitivanje algoritama za upravljanje električkim pogonima s nelinearnim
efektima kao što su mrtvi hod i trenje.
Han Yen
05.06.2006. University of Illinois at Urbana- prof.dr.sc. Franjo
Malezija
Ng
11.08.2006.
Champaign
Jovid
Razvoj aplikacije za komunikaciju između čovjeka i stroja u svrhu orijentacije robota i komuniciranja
zadataka, razvoj robotske semantike, učenje strojeva.
Virginia Polytechnic Institute and
Colin
08.06.2006. prof.dr.sc. Damir
SAD
State University - Electrical
Mott
24.07.2006.
Šljivac
Engineering
Rad u laboratoriju za energetske sustave i zaštitu s nizom ekspertnih softverskih paketa. Mjerenja
kvalitete električne energije i elektromagnetskih polja na terenu.
Rogelio
22.04.2007. Mladen
Meksiko
Universidad Iberoamericana Leon
Pena Gallo
15.07.2007.
Antunovid
Razvoj, implementacija i ispitivanje algoritama za upravljanje električkim pogonima s nelinearnim
efektima kao što su mrtvi hod i trenje.
Suleyman
03.09.2007. - Marmara University - Technical prof.dr.sc. Franjo
Turska
Besli
12.10.2007.
Education Faculty
Jovid
Razvoj aplikacije za komunikaciju između čovjeka i stroja u svrhu orijentacije robota i komuniciranja
zadataka, razvoj robotske semantike, učenje strojeva.
Larse Martin
01.05.2008. Technical University Ilmenau - prof.dr.sc. Damir
Njemačka
Brocke
30.06.2008.
Electrical Engineering
Šljivac
Istraživanje u području pouzdanosti i ekonomike elektroenergetskog sustava, te obnovljivih izvora
energije. Mjerenja kvalitete električne energije.
Andrea
15.05.2008. - University of Quindío - Computer prof.dr.sc. Robert
Kolumbija
Patino Orego
15.07.2008.
Systems
Cupec
Razvoj sustava za navigaciju mobilnog robota na temelju računalnog vida, koristedi Pioneer 3 mobilni
robot.
342
Hasan
01.09.2009. - Selcuk University - Engineering and prof.dr.sc. Goran
Turska
Kivrak
25.10.2009.
Architecture
Martinovid
Programiranje, analiza, implementacija i evaluacija algoritama i metoda, s primjenjivošdu na
rješavanje stvarnih problema u autonomnim računalnim sustavima.
Aarón Alejandro
01.09.2009. - Institutio Tecnológico de Durango - prof.dr.sc. Robert
Meksiko
Valle Saucedo
31.12.2009.
Mechatronics
Cupec
Razvoj programskih modula za rješavanje različitih zadataka vezanih za računalni vid s primjenom na
upravljanje mobilnog robota.
Therese
29.06.2009. prof.dr.sc. Željko
Malta
University de Malta - Engineering
Attard
18.07.2009.
Hocenski
Razvoj i ispitivanje algoritama za obradu slike u aplikacijama u stvarnom vremenu koristedi XILINX
razvojnu platformu SPARTAN-3.
Andrew
20.09.2010. prof.dr.sc. Goran
Malta
University of Malta
Attard
14.11.2010.
Martinovid
Programiranje u raspodijeljenim računalnim sustavima, Captcha algoritam
Helio Rodrigo
01.10.2010. doc.dr.sc. Kruno
Portugal
Technical University of Lisbon
Pereira
01.12.2010.
Miličevid
Modeliranje nelinearnih električnih mreža mjerenja na fizičkom modelu, vrednovanje matematičkih
modela, istraživanje električnih mreža s kaotičnim ponašanjem
Rafael
03.05.2010. - Centro Federal de Educacao Tecnol prof.dr.sc. Damir
Brazil
Ferreira Oliveira
11.06.2010.
ogica de Minas Gerais
Šljivac
Istraživanje na području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, analize
elektroenergetskih sustava.
k) navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda
poboljšanja.
Dok smo s odlaznom mobilnosti studenata kroz ERASMUS sustav mobilnosti te IAESTE sustav praksi iznimnio
zadovoljni zbog činjenice da se sve vedi broj studenata u to uključuje, Iako smo zadovoljni trendom razvoja
svijesti o potrebi uključivanja osječkog sveučilišta u program ne samo odlazne ved osobito dolazne mobilnosti,
naravno da nismo zadovoljnim činjenicom da zasada nismo uspjeli privudi (na razini cijelog Sveučilišta) studente
u ERASMUS program mobilnosti i smatramo da bi na promidžbi trebalo poraditi na razini Sveučilišta koje je
nadležno za aktivnosti u ovom području. Mogude aktivnosti: ozbiljnije proširenje i uporaba engleskih stranica i
redovito postavljanje obavijesti, ažuriranja podataka o smještajnim mogudnostima, studijskim programima koja
se nude, studentskom standardu, turističkoj ponudi i dr.
Najvažnije je ipak raditi na međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta i fakulteta kroz podizanje kvalitete
nastavnog i znanstveno-istraživačkog rada djelatnika. I tu dolazimo do činjenice da je međunarodna mobilnost
nastavnika u uglavnom nezadovoljavajuda (premalo, prekratkih boravaka) bez obzira na istovremenu spremnost
sudjelovanja nastavnika u dolaznoj mobilnosti kroz održavanje nastave na stranim jezicima.Mobilnost
nenastavnog osoblja praktički zasada ne postoji i na motivaciji i jednih i drugih, ali i nadalje i studenata moramo
ozbiljno svi zajedno poraditi.
343
Tablica 6.1. Mobilnost nastavnika i suradnika u posljednje tri godine.
Broj boravaka nastavnika i
suradnika ovog visokog učilišta u
inozemstvu
Broj boravaka inozemnih
nastavnika na ovom visokom
učilištu
1-3
mjeseca
3-6
mjeseci
6 i više
mjeseci
1-3
mjeseca
3-6
mjeseci
6 i više
mjeseci
Znanstveni
0
2
0
0
0
0
Umjetnički
0
0
0
0
0
0
Nastavni
6 (svih pet
krade od
mjesec
dana)
0
0
0
0
0
Stručni
0
0
1
0
0
0
Tablica 6.2. Mobilnost studenata u posljednje tri godine.
Broj studenata u međunarodnoj razmjeni
1-3 mjeseca
3-6 mjeseci
6 i više
mjeseci
Studenti ovog
visokog učilišta
34 IAESTE
5 ERASMUS
+ 1 IAESTE
+ 1 AIESEC
2 ERASMUS +
1 IAESTE
Strani studenti
14 IAESTE
0
0
344
Tablica 6.3. Mobilnost nenastavnog osoblja u posljednje tri godine.
Broj stručnih boravaka nenastavnog osoblja ovog
visokog učilišta u inozemstvu
1-3 mjeseca
3-6 mjeseci
6 i više
mjeseci
0
0
0
7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije
a) Analizirajte broj administrativnog, tehničkog i pomodnog osoblja u odnosu prema broju
zaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru za nastavni proces, tehničke i
druge opreme za održavanje i financijskih mogudnosti visokog učilišta.
Ukupan broj administrativnog, tehničkog i pomodnog osoblja u odnosu prema broju zaposlenih nastavnika i
suradnika iznosi 40:98. Obzirom na broj studenata, prostor za nastavni proces, tehničke i druge opreme za
održavanje te financijske mogudnosti smatramo da bi se administrativno, tehničko i pomodno osoblja moglo
povedati, a napose zbog razdvojenosti zgrada ETF-a.
b) Komentirajte kvalifikacijsku strukturu nenastavnog osoblja i mogudnosti njihovoga stručnog
usavršavanja.
Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja u potpunosti zadovoljava zahtjeve radnih mjesta i položaja
administrativnog, tehničkog i pomodnog osoblja. Nenastavno osoblje je u mogudnosti stručno se usavršavati
kroz seminare, radionice i razne edukacije. Svako radno mjesto ili položaj koje ima potrebu za stručnom
literaturom ili strukovnim izdanjima, opskrbljeno je istima.
c) Opišite
stanje
i
vaše
zadovoljstvo
postojedim
prostorom
predavaonica
i
laboratorija/praktikuma za nastavu, s obzirom na postojedi broj studenata, upisnim
kvotama i optimalnim brojem studenata. Usporedite vlastite prostorne mogudnosti s
onima drugih srodnih visokih učilišta.
Elektrotehnički fakultet Osijek je kao jedan od najvedih Fakulteta na ovom području u stalnom
porastu nastavnim kadrom, pratedim službama i brojem studenata, odnosno studija. Na Fakultetu
osim preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija, postoje i poslijediplomski doktorski studiji te
345
specijalistički i razlikovna godina. Sve ove studije pohađa ukupno oko 2000 studenta. Ako tome
pribrojimo osobe koje prolaze edukacije na našim programima za srednjoškolsko i stručno
obrazovanje odraslih kroz edukacije koje nudi naš Fakultet i CISCO akademiju, dobit demo
impozantnu brojku studenata i ostalih polaznika koji svakodnevno prolaze neku vrstu nastave u naše
dvije zgrade. Tome svakako treba pridodati i naše ostale aktivnosti kojima se okuplja također velik
broj sudionika kao što su djelovanje naših udruga: AMA-ETF udruga diplomiranih inženjera i inženjera
ETF Osijek, Udruga matematičara, KoREMA, Centar za rashladne sustave, HRO CIGRE, IAESTE
podružnica i podružnica Studentskog zbora.
Sanacijom zgrade u Sveučilišnom kampusu gdje je smješten Zavod za računarstvo te pripadajuda
studentska i računalna služba, donekle je, barem privremeno, riješen problem izvođenja nastave za
sve navedene studije i aktivnosti koji se provode na našem Fakultetu. No kako su ambicije i ciljevi
Fakulteta vedi i kako su zanimanja i mladi stručni ljudi koji izlaze s Fakulteta sve traženiji, tako se i ovi
sadašnji prostori pokazuju sve manje adekvatni.
Navedeni broj studija i ostalih edukacija neminovno prati rast i potreba za novim nastavnim, stručnim
i administrativnim kadrovima, kako bi sve navedeno moglo uspješno funkcionirati. Time dolazimo do
našeg osnovnog problema i kočnice u daljem razvoju, a to je prostor. Sadašnja kvadratura obje
zgrade, naših učionica, posebice laboratorija, ved je svedena na maksimum iskoristivosti i ne dopušta
daljnji razvoj, ni napredak.
Sadašnji prostori u dvije zgrade zadovoljavaju tek 50% optimalno potrebnih prostora za razvoj
Elektrotehničkog fakulteta Osijek, pri tome bi Županija i Grad za preuzimanje zgrade u Istarskoj
sudjelovala u izgradnji nove zgrade. U sadašnjoj zgradi u Sveučilišnom kampusu organizirao bi se
institut (instituti) izravno povezani s institutima iz inozemstva.
Ovome posebno trebamo dodati da svjetski trend pokazuje visok rast potreba za kadrovima i
znanstvenim istraživanjem iz energetike, komunikacija, računarstva i svih drugih sadržaja koje pokriva
Elektrotehnički fakultet Osijek te da je izuzetno velika potreba za velikim brojem laboratorija.
Elektrotehnički fakultet Osijek proteklih je nekoliko godina započeo pripremne analize i planove za
ostvarenje ove ideje kroz idejni projekt potreba sadašnjih i bududih Zavoda fakulteta te
odgovarajudih predavaonica, računalnih učionica i laboratorija čijom bi se izgradnjom uz planirani
snažni razvoj vlastitog znanstveno-nastavnog kadra Elektrotehnički fakultet Osijek svrstao u red
vodedih znanstvenih i visokoobrazovnih tehničkih institucija u ovom dijelu Europe.
Dugoročno osiguranje kvalitetnih materijalnih i prostornih uvjeta, Elektrotehnički fakultet Osijek
sagledava kroz konačnu izgradnju nove zgrade Elektrotehničkog fakulteta Osijek na lokaciji
Sveučilišnog kampusa.
Usporedba vlastitih prostornih mogudnosti s mogudnostima Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje u Splitu te Tehničkog fakulteta u Rijeci daje zaključak da su mogudnosti
Elektrotehničkog fakulteta Osijek u prosjeku podjednake, odnosno Elektrotehnički fakultet Osijek ima
nešto vede mogudnosti primjerice za računalne laboratorije, dok su mogudnosti za laboratorije
vezane za elektroniku u širem smislu riječi, nešto slabije od navedenih fakulteta. U usporedbi s
Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Elektrotehnički fakultet Osijek ima neusporedivo
346
manje prostorne mogudnosti u svakom pogledu. Ovaj bi se problem mogao riješiti planiranom novom
zgradom u okviru Sveučilišnog kampusa čime bi se izbjegli i trenutni organizacijski problemi
uzrokovani lociranosti Fakulteta u dvjema prilično udaljenim zgradama.
d) Navedite stanje i funkcionalnost računalne opreme vašega visokog učilišta koja se koristi u
nastavi. Posebno opišite mogudnosti da se studenti koriste ovom opremom i izvan nastave.
Količina, tehničke specifikacije i funkcionalnost računalne opreme koja se koristi u nastavi je na vrlo
dobra. Sve računalne učionice su opremljen sa dovoljnim brojem računala koji tehničkim
karakteristikama udovoljavaju potrebama nastave i omoguduju instalaciju svih potrebnih računalnih
programa koji se koriste u nastavi. Računala iz računalnih učionica se ne koriste izvan nastave.
e) Osvrnite se na internu politiku nabave i načina upotrebe računalne opreme.
Nabava računalne opreme planira se na godišnjoj razini. Iznimno se za izvanredne neplanirane
potrebe, kao i za izvanredno tehničko održavanje, nabava računalne opreme odvija prema iskazanim
trenutnim potrebama. Sva računalna oprema upotrebljava se sukladno namijeni za koju je
nabavljena.
f) Osvrnite se na nastavničke kabinete, njihovu brojnost (podaci iz tablice 7.6) i
funkcionalnost. Procijenite prikladnost kabineta za obavljanje nastavne i znanstvene
aktivnosti vaših nastavnika i suradnika.
Dok prosječna površina kabineta po nastavnika ukazuje na dovoljan radni prostor (8,3 m2, odnosno
8,6 m2), ocjena opremljenosti "dobar (3)" ukazuje na nedovoljno ulaganje u informatičku opremu
potrebnu nastavnicima u svakodnevnom radu (oprema kabineta računalima i pisačima). Osobito se
taj problem očituje pri uvođenju e- učenja u sustav nastave.
g) Opišite veličinu i opremljenost prostora koji se koristi samo za znanstveno-istraživački ili
umjetnički rad te procijenite iskorištenost prostora.
Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački rad neznatno je zastupljen u ukupnoj površini prostora
Fakulteta jer se najčešde laboratoriji koriste istovremeno za nastavu i za znanstveno-istraživački rad. U zgradi
u Kampusu, isključivo za ovu namjenu služi laboratorij K2-9 od 27m2 u kojem se obavljaju istraživanja na
projektima MZOŠ RH „Distribuirano računalno upravljanje u transportu i industrijskim pogonima“ te
„Postupci raspoređivanja u samoodrživim raspodijeljenim računalnim sustavima“. Prostor služi za
eksperimentalni rad na razvijenim prototipnim sustavima i vrlo je zauzet i vremenski iskorišten. U zgradi u
ulici Kneza Trpimira 2b nema prostora koji je isključivo namijenjen znanstveno-istraživačkom radu.
h) Opišite knjižnični prostor vašega visokog učilišta i radno vrijeme kada je knjižnica otvorena
za studente, nastavnike i suradnike vašega visokog učilišta te eventualno za vanjske
posjetitelje. Iznesite svoj komentar o broju knjiga i časopisa (domadih i inozemnih) u
knjižnici te o iznosu sredstava koja se svake godine troše za nove knjige i časopise.
347
Knjižnični prostor je primjeren i odgovara potrebama studenata. U sastavu knjižnice nalazi se
informatička učionica sa računalima, stolovima i stolicama. Učionicu studenti koriste za pisanje
seminara, zadada, pretraživanja i sl., a sama učionica je ispred prostora za knjige.
Radno vrijeme knjižnice je cijelodnevno, svaki radni dan od 8.00-20.00. Knjižnica zadovoljava
potrebne kriterije stručne literature, knjige se redovito nabavljaju ukoliko ih nastavnici traže i
preporučuju studentima. Nabava knjiga ide u dogovoru sa nositeljima kolegija, preko nabavne službe
uz odobrenje dekana. Najnovije knjige i zbirke zadataka imamo u prodaji u fakultetskoj skriptarnici.
Primamo vedi broj domadih i stranih časopisa koje koriste i studenti i nastavnici.
Svake godine, troše se određena sredstva za nabavu novih knjiga i časopisa, iznos ovisi o financijskim
mogudnostima i prilivu sredstava. Godišnje se izdvaja oko 50.000,00 kn
i)
Ocijenite stupanj informatizacije vaše knjižnice. Posebno navedite računalne baze
podataka knjiga i časopisa koje su dostupne nastavnicima, suradnicima i studentima te
opišite način i učestalost korištenja. Usporedite se sa srodnim visokim učilištima.
Računalna oprema koja se nalazi u knjižnici i koristi se za potrebe knjižnice je tehnološki zastarjela.
Uspostavljena je elektronička baza knjiga i časopisa koja se može pretraživati po autoru i naslovu
rada. Računalnu opremu uz knjižnici bi trebalo zamijeniti sa šest novih računala, jednim za potreba
rada knjižničarke i pet za potrebe rada studenata.
j)
Komentirajte uredske prostore za rad stručnih službi (na primjer, tajništva, računovodstva,
informatičke službe i slično).
Uredski prostori za rad stručnih službi adekvatne su kvadrature, svi opremljeni potrebitim
namještajem te računalima i ostalim sredstvima potrebnim za rad pojedinih službi. Prostori su
uredno označeni brojem prostorije te funkcijom i imenom osobe koja u određenom uredu ili službi
radi. Svaki je prostor opisan na internetskoj stranici Fakulteta te se svaki može vrlo lako pronadi.
k) Obrazložite omjer proračunskih (nastavnih, znanstvenih i umjetničkih) i tržišnih prihoda
svoga visokog učilišta te komentirajte stupanj autonomnosti i fleksibilnosti koje vaše
visoko učilište ima u financijskom poslovanju.
Omjer proračunskih i tržišnih (ostalih) prihoda fakulteta pokazuje u zadnje dvije promatrane
godine sličan omjer. Za 2009.g. omjer je bio 76,25% prema 23,75%, a za 2010. g. 77,69%
prema 22,31% u korist proračunskih sredstava.
l)
Komentirajte detaljnije strukturu izvora tržišnih prihoda (naplata školarine od studenata,
istraživački projekti, usluge, ostale djelatnosti) vašega visokog učilišta.
Glavninu tržišnih prihoda fakulteta čine školarine sa učešdem od 49%, zatim slijede prihodi od
348
znanstvenih i stručnih projekata s 32% , a ostatak od 19% čine prihodi od najma, izdavačke
djelatnosti i ostalog.
m) Navedite na koji način upravljate prihodom od tržišnih usluga kako biste unaprijedili
kvalitetu vaše djelatnosti (overheads).
Raspodjela prihoda od tržišnih usluga uređena je Pravilnikom o stjecanju i raspodjeli prihoda
izvan proračuna.
n) Osvrnite se na postotnu strukturu trošenja tržišnih prihoda te procijenite u kojoj mjeri
smanjenje ili nedostatak tih sredstava može utjecati na funkcionalnost visokog učilišta i
realizaciju njegove osnovne djelatnosti.
Trošenje tržišnih prihoda uređeno je Pravilnikom o stjecanju i raspodjeli prihoda izvan
proračuna a nedostatak takovih prihoda značajno bi utjecao na proračun fakulteta. To
možemo potkrijepiti činjenicom da se ved godinama nedostatak sredstava iz proračuna,
određen za financiranje materijalnih troškova, planski nadomještava iz sredstava realiziranih
iz tržišnih prihoda.
o) Navedite vaš prioritet u slučaju povedanoga proračunskog financiranja vašega visokog
učilišta.
Prioriteti su definirani prema točki 7c).
1. Potrebni resursi
Potrebni resursi za prethodno navedene planove Elektrotehničkog fakulteta Osijek su:
1.1. Ljudski resursi
Ukupan očekivani broj djelatnika: 195
Znanstvenici: 65 nastavnika + 75 suradnika = 140 znanstvenika
Laboranti: 16 zavodskih + 8 računalna podrška = 24 laboranta
Administracija i tehničko osoblje = 31 djelatnik
1.2. Financijski resursi
Za financiranje plada očekivanog broja djelatnika (195) bit de potrebno godišnje osigurati bruto iznos
od 25 038 000, 00 kuna (bez planiranog rasta plada – račun je rađen na temelju stanja početkom
2011. godine). Od ukupnog iznosa potrebnih sredstava za plade djelatnika 79% odnosi se na plade
znanstvenika, 13% na plade laboranata, a ostatak od 8% na plade administracije i tehničkog osoblja.
Osim sredstava potrebnih za plade djelatnika, Fakultet treba godišnje osigurati i sredstva za
materijalne troškove u minimalnom iznosu od najmanje 8 760 000, 00 kuna.
Osiguranje potrebnih sredstava mogude je realizirati uz sljedede strukturu: 75% prihodi iz
proračuna + 15% prihodi od školarina + 10% prihoda od stručnih projekata i vlastitih prihoda
realiziranih na tržištu.
349
1.3. Tehnološki resursi
I. Potrebne učionice i nastavni prostori (bez laboratorija):
 U novoj zgradi trebamo minimalno jednu dvoranu s 500 mjesta (konferencijsku) koja bi se
mogla koristiti modularno, tako da se pomodu pregrada može pretvoriti u dvije manje
dvorane s 200-250 mjesta. Dvorana bi omogudavala videokonferencije s vrhunskim
projektorima, računala na katedri, zasjenjivanje i sl. Osim za konferencije, služit de za
izvođenje predavanja na 1. godini studija: 1 x 700 / 2 x 350 m2
 Minimalno 6 učionica od 100-150 mjesta za izvođenje predavanja na 2. i 3. godini studija
preddiplomskih i stručnih studija: 6 x 200 m2 = 1200 m2
 Minimalno 8 učionica od 75-100 mjesta za izvođenje auditornih vježbi: 8 x 100 m2 = 800 m2
 Minimalno 8 računalnih učionica s 20-25 mjesta: 8 x 100 m2 = 800 m2
 Knjižnica: 500 m2
 2 svečane prostorija za obrane diplomskih radova i sl., 2x50 m2 = 100 m2
 2 učionice do 50 mjesta specijalizirane za strane jezike, 2x75 m2 = 150 m2
Ukupna površina prostora za održavanje nastave (bez laboratorija): 4 250 m 2
II. Potrebni prostori Zavoda i laboratorija
1. Zavod za zajedničke predmete (matematiku, fiziku, strojarstvo i strane jezike) ZZP




Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m2
Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 60 m2 = 150 m2
Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 20 kabineta = 20 x 20 m 2 =
400 m2
Laboratoriji Zavoda (1 laborant):
1. Laboratorij za fiziku: 2 x 100 m2
Ukupno ZZP: 850 m2
2. Zavod za računalno i programsko inženjerstvo ZRPI




Zavodska učionica (dvije), 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 200 m2
Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 90 m2 = 150 m2
Očekivani broj znanstvenika: 50 (20 nastavnika + 30 suradnika) = 34 kabineta = 34 x 20 m 2 =
680 m2
Laboratoriji Zavoda (6 laboranata):
1. Laboratorij za osnove računarstva: 2x100 m2
2. Laboratorij za programiranje i operacijske sustave: 2x100 m2
3. Laboratorij za digitalnu elektroniku i arhitekturu računala: 2x100 m2
4. Laboratorij za računalnu grafiku i matematičku obradu slike: 100 m2
5. Laboratorij za programsko inženjerstvo : 100 m2
6. Laboratorij za signale i sustave: 100 m2
7. Laboratorij za raspodijeljene računalne sustave: 100 m2
8. CISCO akademija: 100 m2
9. Laboratorij za šah i računala: 100 m2
10. Laboratorij za TEMPUS KISEK programski projekt: 100 m2
11. Znansveno-istraživački i prototipni laboratorij: 2x100 m2
350
Ukupno ZRPI: 2 430 m2
3. Zavod za elektrostrojarstvo ZES




Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m2
Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 60 m2 = 150 m2
Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m2 =
300 m2
Laboratoriji Zavoda (3 laboranta):
1. Laboratorij za osnove elektrotehnike: 2 x 100 m2 = 200 m2
2. Laboratorij za osnove mjerenja: 100 m2
3. Laboratorij za električne strojeve: 100 m2
4. Laboratorij za energetsku elektroniku i kompatibilnost: 100 m2
5. Računalni laboratorij ZES: 100 m2
Ukupno ZES: 1 150 m2
4. Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju ZIPA




Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m2
Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 60 m2 = 150 m2
Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m 2 =
300 m2
Laboratoriji Zavoda (2 laboranta):
1. Laboratorij za električne pogone: 150 m2
2. Laboratorij za automatizaciju: 150 m2
3. Znanstveno-istraživački i razvojni laboratorij: 150 m2
Ukupno ZIPA: 1 000 m2
5. Zavod za elektroenergetiku ZEE




Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m2
Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 60 m2 = 150 m2
Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m 2 =
300 m2
Laboratoriji Zavoda (2 laboranta + 1 za VN):
1. Laboratorij za elektroenergetske mreže i zaštitu: 100 m2
2. Laboratorij za elektroenergetska postrojenja i instalacije: 100 m2
3. TEMPUS EMSA laboratorij (računalni): 100 m2
4. Laboratorij za elektromagnetsku kompatibilnost: 100 m2
5. Laboratorij za obnovljive izvore energije: 100 m2
6. Laboratorij za visoki napon: 200 m2 (uz posebne zahtjeve s obzirom na visinu i očekivano
visoke troškove opreme – realizacija u daljnjoj perspektivi)
Ukupno ZEE: 1 250 m2
6. Zavod za komunikacije ZAKOM



Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m2
Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m2 + 60 m2 = 150 m2
Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m 2 =
300 m2
351

Laboratoriji Zavoda (2 laboranta):
1. Laboratorij za VF mjerenja: 150 m2
2. Laboratorij za radiokomunikacije: 100 m2
3. Laboratorij za telekomunikacije: 100 m2
4. Laboratorij za bežične komunikacije: 100 m2
5. Računalni laboratorij ZAKOM: 100 m2
Ukupno ZAKOM: 1 100 m2
Sveukupno Zavodi: 7 780 m2
III. Ostali potrebni prostori
 Uprava (480 m2, 3 djelatnika)
1.
Ured dekana = 70 + 30 m2 = 100 m2
2.
Ured prodekana i tajništvo = 6 x 30 m2 = 180 m2
3.
Vijednica = 150 m2
4.
Soba za sastanke: 50 m2
 Administracija i tehničko osoblje (400 m2, 26 djelatnika)
1. Studentska služba (5 djelatnika): 75 m2
2. Računovodstvo (5 djelatnika): 75 m2
3. Ured za kvalitetu (3 djelatnika): 45 m2
4. Arhiva (1 djelatnik): 100 m2
5. Porta (2 djelatnika): 30 m2
6. Spremačice (8 djelatnika): 45 m2
7. Domar (2 djelatnika): 30 m2
 Računalna podrška (390 m2, 2 djelatnika, 8 laboranata)
1. Uredi: 4x20 m2
2. Servis računala: 100 m2
3. Računalni čvorovi: 4x15 m2
4. Helpdesk: 30 m2
5. Računalna edukacija: 2 x 50 m2
 Komunikacija i boravak studenata i gostiju (1 500 m2)
1.
Hol (za potrebe konferencija, prijema i sl.): 500 m2
2.
Hodnici, WC, protupožarni, skladišta, garderobe i sl.: 1 000 m2
Ukupno: 2 770 m2
Ukupan očekivani potrebni prostor 14 800 m2
Nastava (bez laboratorija): 4 250 m2
Zavodi (i laboratoriji): 7 780 m2
Ostalo: 2 770 m2
2. Strategija resursa (rebalans, novo financiranje)
Razlika nedostajudeg potrebnog prostora iznosi više od 7 180 m2, a može se iskazati i vrijednosno u
iznosu od oko 10 770 000, 00 EUR-a ili približno 80 000 000, 00 kuna. Sredstva za realizaciju mogu se
osigurati isključivo kao ulaganja iz proračuna.
352
p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.
S obzirom na zadnje recesijeke godine s aspekta stručne suradnje smo i dalje aktivni u traženju posla
i aktivnostima za izradu Stručnih projekata , elaborata i studija, posebice za sve vedi broj obnovljivih
izvora u Regiji i šire pa tako imamo uspjeha sa termoelektranom na biomasu Strizivojna Hrast,
elektranom na bioplin Dvor na Uni, Fotonaponskim sustavom SEG1 u Slavoniji, bioplinskima
elektranama Tomašanci 1 i 2 kao i bioplinskim elektranama Mala Branjevina 1 i 2 te se i dalje
trudimo dobivati takve poslove. Očekujemo promjenama u HEP- vedi investicijski zamah i obnovu
suradnje na izradi projekata studija i elaborata
Nastava:
Vezano uz materijalne resurse, situacija se popravila osobito otvaranjem zgrade u Sveučilišnom
kamupusu čime su djelomično riješeni problemi nedostatnog broja predavanica, no usprkos znatno
poboljšanju uvjeta u posljednjih nekoliko godina nedostaje osobito novih i kupnih suvremenih
laboratorija, kao i značajna sredstva za modernizaciju postojedih, što je od iznimne važnosti za studije
elektrotehnike i računarstva. Ovaj problem mogao bi se riješiti dijelom iz sredstava Ministarstva, ali i
pojačanom prijavom projekata europskih predpristupnih fondova. Na fakultetu je i značajan broj
računalnih učionica s preko 200 računala dostupnih studentima i još preko 100 djelatnicima, a s
obzirom na zahtjevnost ekspertnih programa i studija računarstva ova oprema iznimno brzo
zastarjeva i potrebno je revodito obnavljanje svakih 2-3 godine, za što bi Ministarstvo moralo imati
razumjevanja i tretirati fakultete s studijima računarstva na drugačiji način kada je u pitanju nabavka
računalne opreme.
353
Tablica 7.1. Zgrade visokog učilišta.
(Navesti postojede zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)
Identifikacija
zgrade
Glavna
zgrada
Kampus
Lokacija
zgrade
ulica Kneza
Trpimira 2b
u sklopu
Sveučilišnog
kampusa
Godina
izgradnje
Godina
dogradnj
e ili
rekonstru
kcije
1963
Ukupna
površina
prostora za
obavljanje
djelatnosti
visokog
obrazovanja u
m2
Ukupna
površina
prostora za
provedbu
znanstvenih
istraživanja u
m2
4800
0 m2+522m2
(samo za
istraživanja +
za nastavu i
istraživanja)
3700
27m2+150m2
(samo za
istraživanja +
za nastavu i
istraživanja)
2002
1897
2010
Tablica 7.2. Predavaonice
Identifikaci
ja zgrade
Glavna
zgrada
Redni broj ili
oznaka
predavaonice
Videokonferencijs
ka dvorana
0-20
Površin
a (u m2)
Broj sjededih
mjesta za
studente
Broj sati
korištenja u
tjednu
Ocjena
opremljenosti
*(od 1 – 5)
90
60
55
5
Glavna
zgrada
Predavaonica
2-14
96
104
72
5
Glavna
zgrada
Učionica
2-21
56
44
72
5
Glavna
zgrada
Predavaonica
2-23
56
63
60
5
Glavna
zgrada
Učionica
2-25
56
46
70
5
354
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Velika
predavaonica
2-31
Računalna
učionica
3-27
Siemens
računalna
učionica
3-28
230
284
72
5
78
20
40
5
56
20
35
5
Kampus
Učionica
K1-15
83
90
70
5
Kampus
Učionica
K1-16
83
72
65
5
Kampus
Učionica
K2-11
83
81
60
5
Kampus
Učionica
K2-12
83
81
70
5
174
148
72
5
185
48
65
5
Kampus
Kampus
Velika
predavaonica
K2-1
Računalna
učionica i
laboratorij za
programiranje i
operacijske
sustave
K3-1
*Opremljenost predavaonice podrazumijeva kvalitetu namještaja, tehničke i druge opreme.
Ocjena
opremljenos
ti
(od 1 – 5)
Glavna
zgrada
Broj sati
korištenja u
tjednu
Glavna
zgrada
Interna oznaka prostorije
laboratorija/praktikuma
Broj radnih
mjesta za
studente
Identifikacija
zgrade
Površina
(u m2)
Tablica 7.3. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi.
56
20
40
5
56
18
25
5
Laboratorij za električne
strojeve i pogone
0-22
Laboratorij za energetsku
elektroniku
0-24
355
Glavna
zgrada
Laboratorij za automatizaciju
0-30, 0-31
112
50
28
5
Glavna
zgrada
Laboratorij za fiziku
0-33
56
33
70
5
56
22
72
5
56
28
55
5
56
20
40
5
56
20
35
5
28
4
20
5
23
12
10
5
23
4
10
5
56
16
60
5
28
16
0
5
28
18
35
5
41
16
5
5
41
16
5
5
51
24
30
5
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Glavna
zgrada
Kampus
Kampus
Kampus
Laboratorij za elektroniku i
mikroelektroniku
1-21
Laboratorij za električna
mjerenja
1-23
Laboratorij za osnove
elektrotehnike
1-25
TEMPUS EMSA
laboratorij
1-27
Laboratorij za
elektromagnetsku
kompatibilnost
2-28
Laboratorij za VF mjerenja
3-15
Laboratorij za
radiokomunikacije
3-16
Laboratorij za
telekomunikacije
3-18
Laboratorij za bežične mreže
3-21
Laboratorij za
elektroenergetske mreže i
zaštitu
3-22
Laboratorij za procesno
računarstvo i umjetnu
inteligenciju
K1-1
Laboratorij za digitalnu
elektroniku i arhitekturu
računala
K1-2
Laboratorij za osnove
elektrotehnike i elektronike
K1-9
356
Kampus
Kampus
Kampus
Laboratorij za računalnu
grafiku i matematičku
obradu slike
K3-7
Laboratorij za programsko
inženjerstvo, CISCO, šah i
računalne igre
K3-12
Laboratorij za računalne
sustave stvarnog vremena i
raspodijeljene računalne
sustave
K3-13
25
4
0
5
81
24
65
5
83
24
65
5
Tablica 7.4. Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu.
Broj sati nastave
(tjedno) koja se održava
u pojedinoj nastavnoj
bazi
Identifikacija zgrade
Naziv nastavne baze
(radilišta)
Broj studenata koji
pohađa pojedinu
nastavnu bazu
HEP-Proizvodnja
d.o.o. – Sektor
termoelektrane
TE-TO Osijek, Zeleno
polje
32
2
„Hrast“ Strizivojna
Kogeneracijsko
postrojenje
32
1
Sunčana elektrana
Orahovica
Sunčana elektrana
Orahovica
32
2
HEP - Nastavno
obrazovni centar
Velika
HEP - Nastavno
obrazovni centar
Velika
Laboratorij za
ispitivanje alata za
rad pod naponom
Laboratorij za rad
pod naponom na NN
– podzemni kabeli
32
2
32
2
Farma PZ Osatina,
Ivankovo
Bioplinska
kogeneracija
40
5
Tablica 7.5. Opremljenost računalnih učionica.
Broj novijih
računala (do 3
godine)
Broj računala
starijih od 3
godine
Ocjena
funkcionalnosti
(od 1 – 5)
Ocjena
održavanja
(od 1 – 5)
Ocjena
mogudnosti
korištenja izvan
nastave (od 1 – 5)
109
80
4
4
4
357
Tablica 7.6. Nastavnički kabineti.
Identifikacija
zgrade
Broj
nastavničkih
kabineta
Prosječna
površina u m2
Ocjena
opremljenosti
(od 1 – 5)
Prosječna površina u
m2 po stalno
zaposlenom
nastavniku/suradniku
Glavna zgrada
33
17,3
3
8,6
Kampus
13
19,9
3
8,3
Tablica 7.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački rad.
Identifikacija
zgrade
Interna oznaka
prostorije ili oznaka
laboratorija
Površina (u
m2)
Broj sati
korištenja u
tjednu
Ocjena
opremljenosti
(od 1 – 5)
Kampus
Prostorija Zavoda za
zajedničke predmete
K1-13
33
8
4
Kampus
Laboratorij za diplomske
radove
K2-9
28
6
4
Tablica 7.8. Prostor koji se koristi samo za stručni rad.
Identifikacija
zgrade
Interna oznaka prostorije
ili oznaka
laboratorija/radionice
Površina (u
m2)
Broj sati
korištenja u
tjednu
Ocjena
opremljenosti
(od 1 – 5)
Glavna
zgrada
Laboratorij za VF mjerenja
3-15
20
12
4
Glavna
zgrada
Laboratorij za
elektromagnetsku
kompatibilnost
2-28
25
8
4
358
Tablica 7.9. Kapitalna oprema.
(Navedite podatke o raspoloživoj kapitalnoj opremi ovog visokog učilišta čija nabavna
vrijednost prelazi 200.000 kuna)
Naziv instrumenta (opreme)
Nabavna vrijednost
Godine starosti
nema
nema
nema
Tablica 7.10. Opremljenost knjižnice.
Broj naslova inozemnih
časopisa
Ocijenite kvalitetu i
dostupnost
elektronskih sadržaja
(od 1 – 5)***
4200
Da
Ocjena opremljenosti
(od 1 – 5)**
1980
300
Ocjena funkcionalnosti
kataloga knjiga i
časopisa
20
Postoji li
računalna baza
podataka vaših
knjiga i časopisa
Broj naslova domadih
časopisa
2
Broj
studenatakoji
koriste knjižnicu
Ocjena suvremenosti
knjiga i udžbenika
(od 1– 5)
140
Broj udžbenika*
Broj
zaposlenih
Broj naslova knjiga
Ukupna površina
(u m2)
Broj
sjededih
mjesta
3
30 (u knjižnici
oko 40 po zavodima
značaja broj dostupan online uz članstvo u
međunar. udrugama
25
3
3
3
* Broj udžbenika podrazumijeva sve udžbenike bez obzira na broj primjeraka.
** Mogudnosti kopiranja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih
knjižnica, katalozi radova nastavnika itd.
*** Pod elektronskim se sadržajima podrazumijevaju elektronska izdanja knjiga,
časopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastite i vanjskih knjižnica.
359
Tablica 7.11. Financijska evaluacija.
N-2
kalendarska
godina
N-1
kalendarska
godina
PRIHODI
1.
PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA
22.491.568
24.821.648
1.1
Plade za zaposlene
16.778.817
17.321.156
1.2.
Troškovi poslovanja (uključivo i terenska nastava)
3.495.042
4.767.509
1.3.
Vanjska suradnja u nastavi
574.796
419.573
1.4.
Domadi znanstveni projekti
468.001
491.260
1.5.
Međunarodni znanstveni projekti
1.6.
Međunarodna suradnja
87.400
214.300
1.7.
Organizacija znanstvenih skupova
1.8.
Nabava časopisa
12.000
16.000
1.9.
Tekude održavanje
1.10.
Izgradnja i investicijsko održavanje
1.001.238
1.505.027
1.11.
Oprema
1.12.
Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati)
74.274
86.823
2.
PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA
2.1.
2.2.
2.3.
Prihodi i pomodi od jedinica lokalne uprave i
samouprave (grad, županija, itd.)
Prihodi i pomodi ostalih subjekata (primjerice
Nacionalna zaklada za znanost)
Ukupno ostale vrste (specificirati)
360
3.
PRIHODI OD KAMATA
2.151
14.263
4.
PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI
1.239.574
2.647.104
4.1.
Školarine – poslijediplomske specijalističke
299.000
176.000
4.2.
Školarine – poslijediplomske doktorske
4.3.
Znanstveni projekti
346.111
1.480.595
4.4.
Stručni projekti
392.780
886.727
4.5.
Prihodi od najma
177.871
73.917
4.6.
Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati)
23.812
29.865
5.
PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA
5.759.648
4.464.309
5.1.
Školarine – preddiplomske, diplomske, stručne
4.148.161
3.472.527
5.2.
Dodatna provjera posebnih znanja, vještina i
sposobnosti (ako se provodi uz ispite državne
mature)
5.3.
Naknade za upis
5.4.
Izdavačka djelatnost
5.5.
Naplate studenskih molbi, potvrdnica, diplome,
947.243
indeksi, itd.
5.6.
Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati)
6.
OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati)
665.127
341.589
A
UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA
29.493.824
31.948.204
651.073
361
N-2
kalendarska
godina
N-1
kalendarska
godina
RASHODI
1.
RASHODI ZA ZAPOSLENE
19.142.265
19.492.095
1.1
Plade za zaposlene
15.856.850
16.250.592
1.2.
Vanjska suradnja u nastavi
1.3.
Ukupno ostalo (specificirati)
3.285.415
3.241.503
RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU
1.828.484
2.207.205
710.357
649.519
2.
2.1.
Uredski materijal i ostali materijalni rashodi
2.2.
Laboratorijski materijal
2.3.
Energija
935.440
819.204
2.4.
Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje
85.668
92.734
2.5.
Sitni inventar
54.232
576.073
2.6.
Ukupno ostalo (ostali potrošni mat., boje)
42.787
69.675
4.150.571
4.814.163
305.529
254.390
1.060.025
1.184.982
3.
RASHODI ZA USLUGE
3.1.
Telefon, pošta, prijevoz
3.2.
Usluge tekudeg i investicijskog održavanja
3.3.
Promidžba i informiranje
213.994
237.501
3.4.
Komunalne usluge
527.442
156.600
3.5.
Zakup, najam
56.905
145.037
3.6.
Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu,
honorari)
1.349.899
2.231.282
362
3.7.
Računalne usluge
159.220
161.129
3.8.
Ukupno ostalo (kopiranje, uvezivanje)
477.557
443.242
4.
RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU
624.057
2.205.271
4.1.
Poslovni objekti
4.2.
Računalna oprema
4.3.
Laboratorijska oprema
10.067
571.802
4.4.
Uredska oprema
613.990
559.061
4.5.
Komunikacijska oprema
41.562
4.6.
Ostala oprema
24.815
4.7.
Literatura
8.031
4.8.
Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu
4.9.
Dodatna ulaganja na građevinskim objektima
4.10.
Ukupno ostalo (specificirati)
5.
NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA
2.390.558
2.473.853
5.1.
Službena putovanja
1.378.037
1.498.789
5.2.
Stručna usavršavanja
220.670
202.085
5.3.
Ukupno ostalo (specificirati) uključujudi i troškove
prijevoza
791.851
772.979
1.123.187
1.374.497
6.
OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA
6.1.
Premije osiguranja
148.672
229.036
6.2.
Reprezentacija
364.742
448.207
363
6.3.
Članarine
135.433
164.326
6.4.
Bankarske i usluge platnog prometa
39.248
41.514
6.5.
Kamate
34.715
15.693
6.6.
Ostali financijski izdaci
400.377
475.721
B
UKUPNO RASHODI POSLOVANJA
29.259122
31.567.084
C
Preneseno stanje iz prethodne godine
-132.988
101.714
UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C)
101.714
482.834
364